Perović: Crna Gora je danas gotovo nevidljiva u Vašingtonu

Ambasador o odluci američke administracije da obustavi obrade imigracionih viza za više od 70 zemalja među kojima je i Crna Gora

Potrebno je hitno ojačati diplomatsko prisustvo i intenzivirati politički, bezbjednosni i ekonomski dijalog, jer Crna Gora ima što da ponudi SAD i u geostrateškom i u ekonomskom smislu-kaže ambasador Željko Perović

Pobjeda
Autor: Irena Milović

Crna Gora se našla među više od 70 zemalja čiji građani trenutno neće moći da dobiju američke imigracione vize, u odluci Stejt departmenta usmjerenoj na sprečavanje zloupotreba viznog režima. Za razliku od Srbije, koja nije na spisku, Crna Gora po prvi put doživljava ovakvo ograničenje, što je izazvalo brojne spekulacije u domaćoj javnosti.

Ambasador Crne Gore Željko Perović u izjavi za Pobjedu ocjenjuje da je odluka Stejt departmenta prije svega administrativna mjera, ali da u domaćem kontekstu neizbježno dobija političku dimenziju, naročito zato što se Crna Gora po prvi put suočava sa ovakvim vidom ograničenja.

– Važno je odmah naglasiti da je riječ o administrativnoj mjeri američke strane. Međutim, kod nas, kao i u mnogim drugim slučajevima, jedna ovako značajna odluka automatski dobija političku konotaciju, posebno jer se Crna Gora prvi put suočava sa ovakvim ograničenjem – kazao je ambasador.

Perović podsjeća da se odluka ne odnosi isključivo na Crnu Goru, već obuhvata više od 70 država širom svijeta i da je zasnovana na jasno definisanim statističkim parametrima, a ne na procjeni političkih, institucionalnih ili socio-ekonomskih kapaciteta pojedinih zemalja.

– Crna Gora se nije našla na spisku sama, niti samo u društvu zemalja regiona. Odluka se odnosi na više od 70 država i zasnovana je na jasnim statističkim pokazateljima, prije svega na zloupotrebama viznog režima – pojašnjava on.

Govoreći o razlozima za ovakvu odluku, Perović ističe da se ona uklapa u širi okvir restriktivne imigracione politike aktuelne američke administracije, te da je primarno usmjerena na sprečavanje zloupotreba boravka u SAD.

– Ne radi se o procjeni kapaciteta država, već o ponašanju određenog broja korisnika viza koji ne poštuju vremenske rokove, ostaju bespravno u SAD i sistematski zloupotrebljavaju mogućnost ulaska – dodaje sagovornik Pobjede.

Takav pristup, prema njegovim riječima, jasno odražava odlučnost administracije da sprovodi imigracionu politiku „America First“.

Osvrćući se na činjenicu da Srbija nije obuhvaćena ovom mjerom, Perović navodi da su razlozi višeslojni i da se ne mogu svesti na jedan faktor.

– Prije svega, građani Srbije se u većoj mjeri odgovornije odnose prema pravilima američke imigracione politike i uredno napuštaju SAD po isteku vize – kaže Perović.

Drugi razlog vidi u dugoročnom ulaganju Srbije u diplomatsko-lobističku infrastrukturu u Sjedinjenim Državama.

– Iako je Trampova administaracija znatno stroža od Bajdenove što se potvrđuje kroz sankcije NIS-u, usvajanje Zakona o Zapadnom Balkanu i oštru osudu srpske politike, Srbija je godinama gradila ozbiljnu diplomatsku i lobističku mrežu, uz velika finansijska ulaganja i snažno oslanjanje na dijasporu, što je, makar djelimično, doprinijelo tome da se ne nađe na listi – objašnjava ambasador.

Perović smatra da odluka Stejt departmenta ne bi trebalo da ozbiljno ugrozi partnerske odnose i zavidno partnerstvo koje su postigle Crna Gora i Sjedinjene Države, ali upozorava na njene indirektne posljedice.

– Ova odluka neće bitno narušiti crnogorsko-američke odnose, ali će uticati na putovanja građana i smanjenje kontakata, što se dugoročno odražava i na ukupne odnose – ocjenjuje on.

Zbog toga smatra da je neophodno hitno reagovanje crnogorskih vlasti.

– Spoljnopolitički donosioci odluka moraju odmah inicirati dijalog sa SAD kako bi se detaljno sagledali razlozi i započeo zajednički rad na njihovom otklanjanju – preporučuje Perović.

On upozorava da je crnogorska diplomatija posljednjih godina zapostavila ključne centre moći i, kako kaže, ona tihuje.

– Crna Gora je danas gotovo nevidljiva u Vašingtonu. Odnosi sa Londonom, Berlinom, Parizom, a naročito sa SAD, ozbiljno su zapostavljeni – dodaje Perović.

Kao prioritet navodi jačanje diplomatskog predstavništva u SAD i razmatranje ponovnog angažovanja snažnih lobističkih kompanija.

– Potrebno je hitno ojačati diplomatsko prisustvo i intenzivirati politički, bezbjednosni i ekonomski dijalog, jer Crna Gora ima što da ponudi i u geostrateškom i u ekonomskom smislu – smatra naš sagovornik.

Govoreći o evropskom kontekstu, Perović ističe da ova odluka nema direktan uticaj na evropski put Crne Gore, ali upozorava na širi trend pooštravanja migracionih politika.

– Građani Crne Gore i dalje putuju u zemlje Šengena bez viza, tako da ova odluka ne utiče na evropske integracije, ali treba imati u vidu da i EU sve strože insistira na poštovanju imigracionih pravila – zaključio je Perović.