Pejaković: kotorski Kulturni centar na aparatima za održavanje života, do kada?

Petar Pejaković

Petar Pejaković

Opisujući stanje i život kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković” novi direktor reditelj Petar Pejaković kaže da je ovo zdanje priključeno na aparate, pa su mu ostale tri varijente, ili ga tako držati do daljnjeg, isključiti ili ga probati liječiti, što je po pravilu neizvjesno.

Skoro 90 odsto sredstava koja se iz budžeta opštine izdvajaju za Kulturni centar idu na sve drugo osim na njegove aktivnosti i programe.

To je zatečeno stanje u ovom Centru, uz podsjećanje da je kotorsko pozorište bilo prvo na Balkanu, ali se od prošlosti i kulturne baštine ne živi, kazao je Pejaković na sjednici opštinskog Savjeta za kulturu.

Život u ovoj kulturnom ustanovi davno je na izdisaju i ugrožena je njegova bezbjednost.

Prije svega, u velikoj sali plafon svakog trenutka može da se uruši ili kako stručnjaci građevinarstva kažu da je prava giljotina.

Bina ne može da primi ansamble na pravi profesuionalan način, a staklena konstrukcija na ulaznim vratima velike sale otpada.

U Kulturni centar oko 25 godina u ozbiljnom infrastrukturnom smislu nije uloženo ništa, a najveća je kulturna instituicija u gradu, barem po onome čime raspolaže, to su Kino “Boka”, dvije galerije, Gradska biblioteka, ljetna pozornica i čitav kompleks uključujući pozorišnu salu i ostale prateće objekte.

Pejaković je iznio podatak da je u kotorski arhiv, za koji je svaka institucija obavezna da odlaže značajne dokumenta, Kulturni centra Kotor posljednju dokumentaciju predao 1968. godine.

Da ne govorimo o žalu za starim, pravim baroknim pozorištem i njegovim izgledom, koje je bilo prije zemljotresa na mjestu sadašnjeg Kulturnog centra, podvukao je Pejaković.

Prema njegovim riječima povlači se pitanje zašto Kotor ne može da ugosti bar pola predstava koje ima Tivat u čije pozorište Kotorani zapravo odlaze.

Pejaković kaže da pola predstava ne mogu da stanu na scenu kotorskog pozorišta, scenografije ne mogu proći kroz vrata, a kamioni ne mogu prići pozorištu.

Sistem grijanja koji je urađen je potpuno pogrešan, a kada je finansijska strana u pitanju, Kulturni centar dobija 30 hiljada za programske sadržaje, a ostatak od oko 280 hiljada odlazi na plate.

Koja je logika, ako 10 odsto sredstava odlazi za osnovnu djelatnost, a 90 % na sve ostalo, pita se Pejaković, uz podatak da je u Centru zaposleno 26 ljudi.

Kadrovska politika je u ovom Centru u velikoj mjeri pogrešno vođena, zaključio je Pejaković.