OSVRT NA PLAVSKU KULTURNU JESEN 47. KNJIŽEVNE SUSRETE I 22. LIKOVNU KOLONIJU

Piše: Vladimir-Vlado KNEŽEVIĆ, direktor Centra za kulturu „Husein Bašić“

Pod okriljem hrama kulture, ove godine smo imali priliku da na najljepši način oslikamo sve ono što čini Plavsku kulturnu jesen posebnom i autentičnom. 47. Književni susreti i 22. Likovna kolonija, manifestacije sa dugogodišnjom tradicijom, donijeli su bogatstvo programa koji su odjekivali ne samo kroz ovu generaciju već i kroz prošle decenije, pa čak i vjekove.

Program smo započeli 11. septembra kada su brojni likovni umjetnici na obalama Plavskog jezera započeli 22. Likovnu koloniju u duhu ljepote prirode i stvaralaštva. Okupili su se akademski slikari: Mirko Dragović, Žarko Plavšić, Alisa Teletović, Kaltrina Hoti i Mladen Blažević, koji su stvarali likovne kolorite ispunjene živopisnim bojama.

U srcu događaja, 12. septembra, Koncertna dvorana Centra za kulturu ,,Husein Bašić“ postala je pozornica posvećena sjećanju na dva velikana kulture i pisane riječi – Dušana Kostića i Esada Mekulija, jednih od osnivača ove kultne manifestacije. Atmosfera je bila ispunjena emocijama i poštovanjem, a istaknuti pjesnici i književnici Bogić Rakočević i Zuvdija Hodžić svojim nadahnutim govorima podsjetili su nas na neizmjerni doprinos koji su Kostić i Mekuli dali književnosti i kulturi uopšte.

Tokom večeri prikazani su dokumentarni filmovi o ovim velikanima, koji su na poseban način dočarali njihov životni i stvaralački put. Publika je imala priliku da se još jednom prisjeti njihovih nadahnutih stihova, koje je, sa izvanrednom izražajnošću, govorio bard glume i teatra Slobodan Marunović. U prepunoj sali odjekivale su riječi koje su prevazilazile prostor i vrijeme, spajajući decenije i emocije, čime je ovaj omaž dobio posebnu težinu i značaj.

Ovaj događaj, kao dio Plavske kulturne jeseni, nije bio samo omaž pojedincima, već i kulturi koja se ovdje njeguje, čuvajući duh književnosti i umjetnosti u njegovoj najčistijoj formi. Manifestacije kao što su Književni susreti i Likovna kolonija nastavile su svoju misiju u slavu stvaralaštva, okupljajući ljubitelje umjetnosti i kulture, čime su Plav i njegovi kulturni događaji postali pravi hram umjetničkog izraza i inspiracije.

Takođe, 13. septembra  su pisci: Veljko Veljović, Slobodan-Zoran Obradović, Miloš Kecojević, prof. Alija Redžematović i Božidar Proročić obišli škole u Plavu i Murinu, gdje su sa učenicima razmijenili utiske o svojoj poeziji i razgovarali o značaju dječje poezije za izgradnju mladih umova. Djeca su imala čast da recituju sopstvene stihove, kao i poeziju poznatih dječjih pisaca, takođe i da učestvuju u razgovorima o ljepoti poezije i njenom značaju za njihov kulturni i intelektualni razvoj.

Istog dana sa početkom 19:30 časova održano je veče Zavičajnih pisaca, koje je bilo ispunjeno posebnim duhom i emocijama. Na ovom literarnom susretu učestvovali su istaknuti autori: prof. Senada Đešević, prof. Afan Latić, prof. Sajma Feratović, dr Senadin Pupović, akademska slikarka i pjesnikinja Kaltrina Hoti, Zuvdija Šahmanović i aforističar Miško Jokić. Božidar Proročić, u ulozi moderatora, briljantno je vodio razgovor sa njima o njihovim djelima, poeziji i prozi, vešto usmjeravajući diskusiju ka temama koje su obuhvatile i bogatu kulturnu baštinu plavsko-gusinjskog kraja.

U toploj i prijateljskoj atmosferi, prisutni su imali priliku čuti stihove velikana čiji je stvaralački duh, bezvremeno, bio prisutan i te večeri. Kroz mini pjesničke omaže, evocirane su uspomene na Radovana Zogovića, Ahmeda Pupovića, Jašara Redžepagića, Ismeta Markovića, Dušana Kostića i Esada Mekulija, čiji su stihovi osvijetlili prostor i ispunili srca svih prisutnih. Publika je često, uz gromoglasne aplauze, prekidala govornike, odajući priznanje ne samo piscima večeri već i naslijeđu koje su ovi velikani ostavili. Ovaj događaj je bio i svojevrsno sjećanje na ljude i vrijeme koji su oblikovali kulturni identitet ovog kraja a njihova svjetlost nastavila je da provijava kroz stihove i riječi izgovorene te večeri.

CENTRALNO VEČE PLAVSKE KULTURNE JESENI

 Centralno veče Plavske kulturne jeseni, 47. Književnih susreta i 22. Likovne kolonije, započelo je svečano u subotu, 14. septembra, u 19 časova, kada je upriličeno otvaranje izložbe radova slikara učesnika 22. Likovne kolonije. Postavka izložbe, koja je ispunila prostoriju vibrantnim bojama i bogatstvom različitih stilova, privukla je pažnju brojnih posjetilaca, ljubitelja umjetnosti i predstavnika kulturne scene.

U ime domaćina, učesnike i publiku je srdačno pozdravio prof. Alija Redžematović, koji je istakao važnost ovakvih manifestacija za kulturni razvoj Plava i očuvanje umjetničke tradicije ovog kraja. U svom obraćanju, Redžematović je naglasio značaj Likovne kolonije kao mosta koji spaja različite generacije slikara, omogućavajući im da kroz kreativni izraz razmjenjuju ideje i obogaćuju međusobna iskustva. „Svaka slika je priča, a svaka priča nosi dio našeg zavičaja, naše prirode i naše duše“, rekao je, pozivajući prisutne da uživaju u jedinstvenim djelima izloženim te večeri.

Nakon njega, riječ je preuzeo akademski slikar Mirko Dragović, koji je podijelio svoja iskustva sa ovogodišnje 22. Likovne kolonije. Dragović je naglasio koliko je inspirativno stvarati u prirodnom ambijentu Plavskog jezera, đe su boje prirode, mir i tišina imale dragocjenu ulogu u procesu stvaranja. „Ova kolonija nam pruža priliku da se povežemo sa prirodom, ali i jedni sa drugima, u zajedničkom kreativnom procesu“, istakao je, osvrćući se na raznličitost umjetničkih izraza prisutnih autora.

Izložba je, uz veliki broj posjetilaca i ljubitelja umjetnosti, svečano otvorena, a radovi učesnika oduševili su prisutne, pružajući im priliku da uživaju u likovnim djelima koja su svjedočila o bogatstvu i različitosti umjetničkog izraza. Postavka je bila ne samo vizuelno impresivna, već i emotivna refleksija duha koji kolonija njeguje već 22 godine, ostavljajući neizbrisiv trag u kulturnom životu Plava.

Centralno veče 47. Književnih susreta i 22. Likovne kolonije započelo je svečano, a čast da ga otvorim pripala je meni. Uz najavu moderatorke Aleksandre Laban, obratio sam se prisutnima i između ostalog istakao: „Velika je čast i zadovoljstvo što smo večeras zajedno, na ovom značajnom događaju koji čuva i njeguje kulturni identitet našeg kraja. U duhu veličanstvenih riječi Huseina Bašića, ‘Ko sazida kuću – s njom će porasti,’ mi smo ovdje da nastavimo graditi tu kuću – naš hram kulture, koji nas sve okuplja.“ Večeras smo se okupili na Centralnoj večeri 47. Plavske kulturne jeseni, Književnih susreta i 22. Likovne kolonije, manifestaciji koja nije samo običan kulturni događaj. Ona je postament jednog dugog puta koji je započeo 1976. godine i traje do danas, svjedočeći o našem zajedničkom trudu, predanosti i viziji. Centar za kulturu „Husein Bašić“, koji je stub ovih aktivnosti, predstavlja čuvara kulturne baštine ovog kraja. On nije samo institucija, već svetionik kulture, mjesto koje povezuje ljude, generacije i narode, čuvajući bogatstvo našeg kulturnog identiteta.

Put koji smo prešli ispunjen je ljubavlju prema umjetnosti i kulturi, zahvaljujući generacijama osnivača, intelektualaca, pisaca i pjesnika, čiji je rad postao neizbrisivi dio našeg kulturnog tkiva. Večeras, dok stojimo ovdje, možemo biti ponosni na zlatne plodove tog rada, na nasljeđe koje nam je povjereno da čuvamo i unapređujemo. Ovo je prilika da se prisjetimo koliko je važno gajiti kulturu, koja nadilazi granice i vremena, i koja nas okuplja u zajedništvu.

Kako nas je podsjetio i naš velikan Zuvdija Hodžić: “Zavičaju dugujem sve što sam kao čovjek i pisac postigao.” Te riječi neka budu naš putokaz i motivacija da nastavimo stvarati i njegovati ono što nas čini zajednicom – u duhu multikulturalnog prožimanja i kulturnog bogatstva. Kultura je, zaista, duša jednog naroda, a kroz manifestacije poput ove, mi potvrđujemo svoju posvećenost njenom očuvanju i daljem razvoju. Neka ovo veče bude ispunjeno najljepšim emocijama, poezijom koja nas okuplja, umjetnošću koja nas inspiriše i duhom svih onih koji su nas ovdje okupili. Neka sijamo, blistamo i trajemo, duhom, dušom i riječju, stvarajući zajedno nove vrijednosti koje će buduće generacije s ponosom nositi dalje.

Nakon mog uvodnog govora, uslijedio je poetski karusel u kojem su učestvovali istaknuti pjesnici i književnici: Aida Orahovac-Kuč, Veljko Veljović, Kaltrina Hoti, Slobodan Zoran Obradović, Božidar Proročić, Afan Latić, Miloš Kecojević, dr Senadin Pupović, Munevera Sutović, Melida Travančić, Umilhana Krilčević-Omerović, Nada Matović i Beća Kujević. Posebnu čast su nam učinili književnici s Kosova, prof. Shygri Galica i Flori Bruqi, čiji su nastupi dali dodatnu dimenziju večeri.

Veče je bilo obogaćeno i poetsko-proznim spotovima Beće Kujevića, Jelene Joevetić i Jelene Božović, što je cijelom događaju dodalo posebnu težinu i ljepotu. Svaki od učesnika je, kroz svoj doprinos, unio djelić svoje duše i stvaralaštva, čineći ovo veče jedinstvenim doživljajem, ispunjenim toplinom i umjetničkim nadahnućem.