OSVRT NA KNJIGU UKRAJINCI NAROD SLOBODE

 Piše: Veljko Đukanović, prof književnosti

Istaknuti crnogorski književnik, publicista i ukrajinista Božidar Proročić povodom 24. avgusta Dana državnosti Ukrajine objavio je knjigu Ukrajinci narod slobode. Knjiga dolazi u trenucima kada Ukrajinom bijesni šestomjesečni rat, Sama knjiga daje velik i nemjerljiv doprinos u proučavanju kulture i istorije Ukrajine. Kratka istorija Ukrajine nalazi se na početnim stranicama ove izuzetne knjige i na najljepši način je prezentovana. U samom uvodu ima četri predgovora u kojima se autori osvrću na Ukrajinu, njenu istoriju vječite težnje u borbi za uvjek zlatnu slobodu. Božidar Proročić u svom predgovoru navodi: Probudih se rano 24. februara 2022. godine, u 04:00 sata, uključih televizor i vidjeh vijesti: Ruska Federacija napala Ukrajinu! U meni se izmiješaše osjećanja: tuga, strah, bijes. Dakle, zar ponovo ispred mene dilema: Dokle svijete, zar ponovo barut? U XXI vijeku, nakon svega onoga što je prošla Ukrajina, kroz svoju dugu, a često i burnu i bolnu istoriju… ponovo RAT, ta strašna i surova riječ koja uništava narode, države, nacije, jezik, kulturu. Sjetih se svih mojih prijatelja koji su ostali tamo. Sjetih se svih onih ličnosti koje su pale za Slavu Ukrajine. Sjedim i pišem ovaj predgovor, duša mi odiše patriotizmom, ali i tugom, nevjericom da je Moskalj ponovo krenuo u svoje ratne pohode na svoju slovensku lozu, na svoga starijeg, slovenskoga brata.

Kada sam počeo pisati knjigu ,,Ukrajinci – narod slobode”, tokom prošle godine, moja je iskrena želja bila da približim samo jedan mali segment iz velike arabeske ličnosti koje krase Ukrajinu. Ukrajina i Ukrajinci predstavljaju jednu od najdragocjenijih, ali istovremeno i najljepših kultura na slovenskim prostorima. Teške su bile borbe Ukrajine da sačuva svoj teritorijalni, državni, jezički, crkveni identitet i granice. Prolazeći kroz različita istorijska razdoblja Ukrajina je bila napadana, kako od Rusije tako i od susjednih država. U svim tim borbama, tokom novije istorije Ukrajine, pojavljivale su se ličnosti iz oblasti kulture, lingvistike, politike, vojske, književnosti, crkve, atamani, borci itd. Želim pomenuti samo dio onih koji su zastupljeni u ovoj značajnoj knjizi. Imao sam inspiraciju koju sam crpio iz duhovnog bogatstva heroja i heroina ukrajinskih: Mikola Mihnovski, borac, jedan od ideologa nezavisnosti Ukrajine i jedan od njenih najvećih sinova, Agatangel Krimski, istoričar, prevodilac, jedan od osnivača Ukrajinske akademije nauka i umjetnosti, Vasilj Višivanji (Viljem Hasburški) koji je toliko volio Ukrajinu da je zbog nje izgubio pravo na carski prijesto, legendarni pukovnik Sič strijelaca, tu je i Georgi Narbut tvorac i autor državnih simbola Ukrajine, general Marko Bezručko, koji je spasio Varšavu od bombardovanja, Olena Stepaniv, prva žena Ukrajinka oficir armije koja se nesebično borila za svoju državu i koja je postala nacionalna heroina domovine, pjesnici Olena Teliga i Vasilj Stus koji su utkali sebe u zastave svoje države, Jevgen Konovalec, vođa Sič strijelaca, Nil Hasevič, legendarni umjetnik i borac iz redova Ukrajinske pobunjeničke armije i mnogi drugi koji se nalaze na stranicama ove knjige.

Oskar Huter u predgovoru piše: Suočeni sa vjekovnim izazovima tagične, ali i slavne istorijske sudbine, Ukrajinci su tvorili materjalna i duhovna dobra, vrijednosti i vrline kojma su zadivili svijet. Isto tako, kao što sada njihova herojska borba ih inspiriše, časno braneći i zadivljujući i Evropu i svijet. Vjekovna borba za slobodu i divovska dostignuća Ukrajinaca u svim domenima ljudskog stvaralaštva i egzistencije, čine ih besmrtnim. Najbolji i ujedno memorijalni dokaz njihove besmrtnosti je galerija njihovih velikana predstavljenih ovom knjigom. Strancama ovog djela defiluju portreti reprezentativnih ukrajinskih divova koji su zadužili svoju zemlju, narod i cijeli svijet. Svojim stvaralaštvom i ljudskom akcijom, misijom i vizijom, učinili su i sebe i Ukrajinu vječnom pred kojom se mora pokloniti i u svemu je podržati miroljubivo i zahvalno, dobronamjerno čovječanstvo. Spomenik takvim zaslužnicima, njihovoj državi i narodu je upravo ova knjiga, kao djelo podrške pravednoj istoriji Ukrajinaca i Ukrajine. Ovim djelom autor podiže spomenik bratske solidarnosti, poštovanja i ljubavi ne samo svoje, već prijestonog Cetinja i cijele pravdoljubive Crne Gore prema ukrajinskom narodu i Ukrajini i u slavu njihove pravedne borbe. Njome su uzdigli sebe, slobodu i istinu na najviši vrh smisla ljudskog postojanja i trajanja. I zato, neka je vječna Ukrajina i ukrajinski narod! Neka je vječna Crna Gora, Crnogorci i njihovo neuništivo prijestono Cetinje. Slava herojima! Hvala i slava Ukrajini.

Profesor književnosti Maja Brajović piše: Želim da se osvrnem na prološku granicu svih onih koji su pronašli svoje mjesto u ovoj knjizi, jer put koji prelaze do te kote, prepustiću Vama na saznanje. Meni je izuzetno interesantna ta zadnja stranica života, jer njenu građu i kakvoću određuju godine koje su već prošle, zato imam dužnost da je stavim na pijedestal, jer njihov kraj, žnačio je nečiji početak u slobodi i miru! U tom višedecenijskom prostranstvu koje hronotopski određuje i zatvara prostor djelovanja, ali otvara slobodarsku misao i žigoše jednu naciju darujući je beskrajem hrabrosti i istrajnosti, ponikoše mnogi junaci. Čvrsta je međa ukrajinska, u njoj su ugrađeni: ponos, napredna misao, inat, pregalaštvo, kost predaka, pa takvo vezivno tkivo može samo satkati platno po kojem će, poput Katerine Bilokur, generacije oslikavati časni čin postojanja ovog divnog i drevnog naroda. Želim da pažljivo razgolitite jednu tužnu, ali uzvišenu ljepotu koja Vas srdačno dočekuje na svakoj stranici ove, pažljivo pripremljene, knjige. Nije bilo lako izdvojiti imena iz plejade velikana koji su, hodeći trnovitom stazom života, dohvatili svoj cilj, s himnom u srcu i zastavom u ruci, podvlačeći crtu između terora i slobodne misli. Da li je zaista moguće, da se i danas, na to drevno nebo Ukrajine vratio miris baruta, krik djece, majki, ugašenih mladosti vojnika, a još nije zacijelila rana njihovih slavnih predaka. Zar je nečija samovolja jača od daha proljeća koje hoće da uđe u svačiji dom, zar nam nebo nije zajednička pozornica koja podari svjetlost čitavom Univerzumu, zar ne možemo molitvom izbistriti vode ukrajinske, koje već danas mirišu na krv, zar smo toliko zaboravili našu slovensku arteriju?

Veselin Živanović u svom osvrtu na knjigu navodi: Knjiga na jasan i precizan način definiše samo dio ličnosti iz palete velikana koji su ostavili tako značajan trag u sferama javnog djelovanja u Ukrajini. Dok budete čitali ovu knjigu steći ćete utisak da čitate svojevrsni roman jer ove biografije su više nego potresne. Većina ličnosti je zatvarana, hapšena, ubijena ili je svoj život završila pod vrlo sumljivim okolnostima. Oni predstavljaju esenciju svog naroda, onog najboljeg što su Ukrajinci kao narod dali iz svojih redova. Imajući u vidu kompleksnu i često tragičnu prošlost Ukrajine, kroz portrete istaknutih ličnosti doživjećete svu snagu jednog drevnog naroda.

Ličnosti koje su zastupljene u ovoj knjiz su: Mikola Mihnovski — Ideolog borbe za nezavisnost Ukrajine; Agatangel Krimski — Istoričar, pisac, prevodilac, osnivač Ukrajinske Akademije Nauka i Umjetnosti; Jevgen Čikalenko – Izdavač, mecena Ukrajinske kulture, agronom, publicista; Viljem Habzburški, Vasilj Višivanij − Ljubav prema Ukrajini jača od vladanja carskim tronom; Georgi Narbut − Ukrajinski grafičar prvi autor Ukrajinskih državnih simbola; Mikola Leontovič − Kompozitor, dirigent; Marko Bezručko — General, komandant i borac Ukrajinske Narodne Armije; Olena Stepaniv — Život pretočen u legendu; Vasilj Čučupak, oficir i glavni Ataman Hladnojarske Republike; Les Kurbas — Režiser, glumac, teatrolog, esejista, prevodilac; Olena Teliga – Pjesnikinja, simbol patriotske ukrajinske poezije; Vasilj Lipkivski — Mitroplit Kijivski I Sve Ukrajine; Jevgen Konovalec – Vođa Sičkih strijelaca, pukovnik Armije Unr ideolog ukrajinske nacije; Vasilj Semenovič Stus, zaboravljeni Orfej ukrajinske književnosti (1938 -1985); Josip Slipij – Arhiepiskop Grčko-Katoličke crkve; Marija Savčin – Život posvećen borbi za Ukrajinu; Nil Hasevič – Umjetnik u borbi za Ukrajinu; Mihail Soroka – Trideset četiri godine zatvora i logora u borbi za Ukrajinu; Jurij Ševeljov – Lingvista, profesor, akademik Nacionalne Akdemije Nauka Ukrajine; Sergej Koroljov, Tvorac kosmičkih programa; Katerina Bilokur, slikarstvom osvojila svijet; Ala Gorska – Slikarka i borac za ljudska prava, u smrt s imenom Ukrajine; Volodimir Ivasjuk – Doktor, kompozitor, heroj Ukrajine; Petro Grigorenko – General bez epoleta; Vjačeslav Čornovil – Borac, disident, esejista, život posvećen borbi protiv rusifikacije Ukrajine; Nazar Voitovič – Heroj Nebeske Stotine (1996 – 2014).

Ukrajinci narod slobode predstavlja knjigu koja na najljepši način govori o značajnim istorijskim ličnostima Ukrajine kroz različite vremenske i istorijske etape. Ako se neko svojim radom i posvećenošću u izučavanju ukrajinistike odužio Ukrajini onda je to nesumlivo ovaj autor koji je uvjek predano sa velikim požrtvovanjem se trudio a i dalje se trudi da nama svima približi Ukrajinu. Cetinje je bilo i ostalo simbol slobode i patriotizam u podršci Ukrajini, zato je ovakva knjiga itekako dragocjena značajna i važna siguran sam da će biti dobro prihvaćena i da će je mnogi sa radošću dočekati.

SLAVA UKRAJINI SLAVA HEROJIMA