Ostavka u tišini uoči presude u slučaju „državni udar“

Sudski savjet konstatovao je sinoć prestanak sudijske funkcije Vesni Moštrokol, sutkinji Apelacionog suda Crne Gore koja je bila je predsjedavajuća vijeća u slučaju „državni udar“ u kojem su za terorizam u pokušaju tokom izbornog dana 2016. godine, između ostalih, okrivljeni lideri Demokratskog fronta Milan Knežević i Andrija Mandić, ali i dva agenta ruske vojne obavještajne službe GRU – Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, kao i bivši komandrant srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.

Kako je saopšteno iz Sudkog savjeta, prestanak funkcije konstatovan je na lični zahtjev sutkinje Moštokol. No, u očekivanju presude Apelacionog suda po žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, o čemu je posljednje ročište održano 24. decembra, ostavka Moštorkol otvara brojna pitanja. Od pravnih, do političkih.

Uz Moštrokol, vijeće su činili izvjestilac – sutkinja Zorica Milanović i član vijeća sudija Predrag Tabaš.

Specijalno državno tužilaštvo je u žalbi predložilo da se potvrdi prvostepena, osuđujuća presuda Višeg suda, iz maja 2019. godine koju je donijelo vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša.

SDT se žalilo na presudu Višeg suda u ponovljenom postupku, u kojem je vijeće sudije Zorana Radovića, pet godina kasnije – 12. jula 2024 -oslobodilo krivice sve optužene, uključujući i one koje su tokom ranijeg suđenja priznali krivicu, ali i ruske vojne obavještajce Šišmakova i Popova.

Međutim, iako je posljednje ročište po žalbi SDT-a u Apelacionom sudu održano prije gotovo mjesec, javnost još uvijek nije obaviještena da li je Vijeće tog suda donijelo konačnu odluku.

Ako je vijećanje i glasanje završeno, odluka se smatra donešenom onog trenutka kada su članovi vijeća glasali, objašnjava u pisanoj izjavi za Antenu M advokat Dušan Lukšić.

„Činjenica da predsjednik vijeća odlazi nakon toga ne poništava samu odluku, jer je volja vijeća kao kolektivnog tijela već formirana. Ako vijećanje nije završeno: Postupak se mora ponoviti pred potpuno novim ili izmijenjenim vijećem, jer vijeće mora biti u punom sastavu tokom cijelog procesa odlučivanja“, kaže on.

U slučaju kada je predsjednica vijeća podnijela ostavku i više nije na funkciji, kao što je sada slučaj, presudu mora umjesto nje potpisati predsjednica suda Mirjana Popović, ili sudija kojeg ona odredi – obično drugi član vijeća koji je učestvovao u suđenju.

Na presudu se, kako objašnjava sagovornik Antene M, stavlja službena zabilješka u kojoj se navodi da je sudija učestvovao u donošenju odluke i glasanju, ali da zbog prestanka funkcije (ostavke) nije mogao lično potpisati.

„Ostavka predsjednika vijeća rijetko može biti osnov za vanredni pravni lijek ako su ispunjeni sljedeći uslovi: Da je vijeće bilo u zakonitom sastavu u trenutku glasanja i da postoji zapisnik o vijećanju i glasanju koji potvrđuje njegovu odluku“, kazao je Lukšić.

U međuvremenu, saopštenjem koje ne razrješava dileme, oglasio se i Apelacioni sud.

“U vezi sa navodima koji mogu proizvesti zaključke o razlozima ostavke predsjednice vijeća, Apelacioni sud ističe da su lični i profesionalni razlozi sudije, kao i statusna pitanja koja se tiču njenog angažmana u konkretnom vijeću, pitanja koja uživaju odgovarajući stepen zaštite privatnosti i dostojanstva sudijske funkcije.

Apelacioni sud neće komentarisati tok odlučivanja niti eventualne procesne radnje u predmetu koji je u radu, jer bi to predstavljalo nedozvoljen uticaj na postupak i moglo ugroziti pravičnost suđenja”, naveli su u saopštenju.

AntenaM