
Posjeta predsjednika Evropskog savjeta Šarla Mišela Crnoj Gori je odgođena, saznaje Pobjeda. Mišel je trebalo da boravi u Crnoj Gori 2. i 3. jula na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Pobjeda od diplomatskih izvora u Briselu saznaje da je razlog otkazivanja posjete, usvojena Rezolucija o Jasenovcu koju je u petak izglasala parlamentarna većina.
Ranije je objavljeno da će Mišel boraviti 2. i 3. jula u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
On je trebalo u srijedu da se obrati Skupštini, a šef parlamenta Andrija Mandić zakazao je bio za taj dan posebnu sjednicu Prvog redovnog proljećnjeg zasjedanja.
Ovako to rade sebi, a htjeli bi u CG !
Ovaj ludi svet
Život pod korporativnom imperijom i pod svakom njenom kapitalističkom državom u datoj zemlji
Nacionalni park Dunav – Auen kod Beča prava je prirodna riznica koja svakodnevno oduševljava hiljade turista namernika, ali koja umalo nije uništena
KORISNE POPLAVE I SVEŽA RIBA NA TANJIRU
* Jedan od dva nacionalna parka na Dunavu u Austriji koji se prostire na 93 kvadratna kilometara u saveznim državama Beču i Donjoj Austriji , jedno je od najvećih plavnih područja u srednjoj Evropi i ima zanimljivu istoriju .
Početkom 19 veka degradacija ovog područja počela naletom pohlepnog, kapitalističkog preduzetničkog duha, sečom šuma i izgradnjom kanala, a potom nastavljena u 20. veku serijom podignutih brana i hidrocentrala na Dunavu koje su pretile da potpuno unište ovo prirodno blago .
Planirana velika hidrocentrala kod Hainburga nadomak Beča izazvala je revolt desetina hiljada građana koji su zbog toga danonoćno okupirali područje ovog parka, u kojem je jedna kapitalistička kompanija koja je dobila pravo na koncesiju i izgradnju ove elektrane već počela krčenje šuma . Policija je intervenisala u nekoliko navrata, ali uprkos svemu nije mogla da otera armiju nezadovoljnih građana svih uzrasta i profesija .
Građani su peticijom, koju je potpisalo 353 000 ljudi, zatražili zabranu izgradnje ove i niza budućih elektrana na Dunavu i da se ovo područje proglasi nacionalnim parkom . Ta akcija građana, udruženja za zaštitu životne sredine i domaćih advokata urodila je plodom . U januaru 1984. austrijski Vrhovni sud je zabranio dalje krčenje šuma na ovom području , a dve godine kasnije Administrativni sud je doneo rešenje o poništavanju prava na vodu planirane elektrane. Kapitalističkoj državi u Austriji nije posle toga preostalo ništa drugo, nego da državnim ugovorom federalne Savezne vlade i vlada država Beča i Donje Austrije proglasi otvaranje nacionalnog parka Donau – Auen , na priobalju velike reke severno od glavnog grada .
Naučna istraživanja pokazala su da u ovom parku živi oko 5000 vrsta životinja i biljaka, znatno više nego što se to prikazivalo u dokumentima za izgradnju navedenih elektrana . Naime, utvrđeno je da na području ovog nacionalnog parka postoji više od 700 vrsta viših biljaka, više od 30 sisara, 100 vrsta ptica, 8 gmizavaca, 13 vrsta vodozemaca , oko 50 vrsta riba . Među njima su i dunavski veliki daždevnjaci, evropska kornjača, evropska riba belica, orao belog repa, evroazijski vodomar i evroazijski dabar i puno vrsta raznih insekata .
Što je zanimljivo, pokazalo se da šume ovog nacionalnog parka uspešno apsorbuju vode Dunava kad god se on izlije iz svog korita i da su one pravi štit Beča i obližnjih naselja od poplava . Osim toga, prirodno oborena stabla drveta i njihovo raspadanje daju plodnu podlugu za ovaj bogat i raznovrstan živi svet . Tu su i pešačke staze, duge više desetina kilometara, koje turistima i žiteljima Beča omogućuju čist, okrepljujući vazduh, odmor i rekreaciju i zaštitu od nesnosnih vrućina .
Posetili smo nacionalni park Dunav – Auen, uživali u svežoj ribi jedinog privatnog ribljeg restorana u ovom zaštićenom području, u kojem su kuvari i veći deo ugostiteljskog osoblja uglavnom radnici iz Srbije . Naravno, nismo propustili ni šetnju ovim parkom pokraj Dunava koji je ovde širok oko 300-400 metara .
**************************
Legende uz fotografije :
Slika u gornjem levom uglu : grupna fotografija za stolom nasađenim na posečeno stablo stoletnog drveta . S leva na desno : moj unuk Fićko, njegova majka Irena, otac Goran Aćimovac i ja. Izvor slike : porodična arhiva .
Slika u desnom gornjem uglu : avionski snimak nacionalnog parka Donau – Auen, sa međunarodnim aerodromom Beč na levoj strani . Izvor slike : Google .
Fotografija u donjem levom uglu : Brod u plovidbi niz Dunav koji je ovde širok oko pola kilometara. Zanimljivo je da se ovde vodena masa velike reke kreće najpre uzvodno, pa potom nastavlja svoj tok nizvodno ! Izvor slike : porodična arhiva .
Slika u sredini u donjem redu : Obrok na terasi jedinog ribljeg restorana . Topao dan, ali sa udarima hladnog vetra, pa smo čas bili u majicama kratkih rukava, čas smo preko njih navlačili deblje dukserice . Izvor slike : porodična arhiva .
Slika u donjem desnom uglu : – Jedan od mojih unuka, Fićko i ja na pešačkoj stazi kroz šumu visokih stabala u nacionalnom parku Dunav – Auen kod Beča . Izvor slike : porodićna arhiva .
Taman da počinemo i od marionera i od Briselaša, nek očiste svoju župu, tamo njima, kao i ovim iz pašaluka!
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].