OČUVANJE FCKJ KLJUČNO ZA CRNOGORSKI JEZIK I DRŽAVNOST

 Piše: Božiddar PROROČIČ, književnik i publicista

Crnogorski jezik, kao temelj identiteta i kulture, predstavlja jedan od ključnih stubova nacionalnog ideniteta i samosvijesti Crne Gore. Ovaj jezik, koji se razvijao kroz vjekove, odražava bogatu istoriju, tradiciju i duh naroda. Kroz jezik, jedan narod izražava svoje kolektivno iskustvo, vrijednosti i ambicije i prenosi ih sa generacije na generaciju.

Govoreći o značaju jezika za identitet naroda, citiraću misao velikog filozofa Ludviga Vitgenštejna austrijsko-britanskog filozofa koji je rekao: “ Granice mog jezika su granice mog svijeta.“ Ovaj citat naglašava kako jezik oblikuje naše percepcije svijeta oko nas. U kontekstu crnogorskog jezika, ove riječi dobijaju dodatnu težinu, ukazujući na to kako jezik čuva i promoviše jedinstvenost crnogorske kulture i identiteta. Osnivanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je važan korak u akademskom priznavanju i unaprjeđenju crnogorskog jezika. Kroz akademsko proučavanje, jezik se ne samo čuva od zaborava već i aktivno razvija, prilagođavajući se savremenim promenama i potrebama društva. Prema podacima sa BOOST platforme, cilj ovog fakulteta je digitalizacija istraživačkih rezultata i promocija crnogorske kulture i nasleđa (BOOST).

U kontekstu globalizacije i kulturne homogenizacije, očuvanje crnogorskog jezika i kulture postaje imperativ. Kao što navodi Dejvid Kristal britanski lingvista i akademik svom djelu “Smrt Jezika“, predstavlja da gubitak jezika je ne samo gubitak riječi, već i kulture, tradicije i identiteta. Ovo je posebno važno za Crnu Goru koja se bori da očuva svoj jedinstveni nacionalni identitet.  Otpor prema pokušajima srpskog nacionalizma da asimilira crnogorski identitet je ključan. U kontekstu Fakulteta za crnogorski jezik, ovo bi značilo promovisanje i zaštitu crnogorskog jezika kao odvojenog i samostalnog jezika, suprotstavljajući se narativima koji ga žele umanjiti ili pripojiti srpskom jeziku.  Kritički stav prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njenom uticaju na crnogorski identitet može više nego jasan kada se pogleda knjiga kao što je “Balkaski Duhovi“ od Roberta D. Kaplana, đe se istražuje uloga religije u političkim i nacionalističkim pokretima na Balkanu. Posebno je važno istaknuti kako religijske institucije mogu i imaju  uticaj na nacionalni identitet i jezičke politike.

Knjiga “Ugroženi jezici: Sistemi znanja i vjerovanja.“ (Endangered Languages: Knowledge Systems and Belief Systems) čiji su autori Lenore Grenoble i Lindzi Vejli . Ovo djelo pruža detaljan uvid u globalne napore za očuvanje jezičkog i kulturnog diverziteta. Autori istražuju kako se jezici širom svijeta suočavaju sa opasnošću izumiranja i kako očuvanje jezika doprinosi očuvanju širih kulturnih i naučnih sistema unutar zajednica koje ih govore. Knjiga se fokusira na različite aspekte ugroženih jezika, uključujući njihovu strukturu, upotrebu u zajednici, i šire društvene i političke faktore koji utiču na njihov opstanak.

Fakultet za crnogorski jezik na Cetinju predstavlja ne samo bastion crnogorske kulture i jezika, već i vitalni centar za širenje znanja i razumijevanja bogatog kulturnog nasleđa Crne Gore. U svijetlu globalizacije i često prisutnih asimilacionih i nacionalističkih pritisaka, ovaj fakultet igra ključnu ulogu u očuvanju crnogorskog identiteta i promovisanju njegovih jedinstvenih karakteristika. Kroz prizmu jezika, možemo bolje razumjeti i cijeniti kulturnu raznovrsnost i bogatstvo koje Crna Gora nudi. Jezik nije samo skup pravila i riječi; on je živa tkanina koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, štiteći i negujući jedinstveni identitet naroda. Njegovanje i razumijevanje crnogorskog jezika nisu samo akademska pitanja, već su ključni za očuvanje i razvoj crnogorske nacije i njenih kulturnih vrijednosti. Pored svoje edukativne funkcije, Fakultet za crnogorski jezik ima i važnu ulogu u istraživanju i dokumentovanju jezičke baštine, čuvajući je od zaborava i pružajući nove uvide u jezičko bogatstvo. Ovaj fakultet služi kao centar za lingvističke studije, đe se studenti i istraživači bave proučavanjem jezičkih fenomena u kontekstu šire društvene, istorijske i kulturne pozadine. Fakultet takođe igra ključnu ulogu u izgradnji mostova među različitim kulturama i jezicima, promovišući međunarodnu saradnju i razmjenu. On podstiče dijalog i razumijevanje među narodima, doprinoseći tako razvoju tolerancije i međukulturnog razumijevanja. Kroz svoje programe i aktivnosti, Fakultet za crnogorski jezik ne samo da obrazuje sljedeću generaciju govornika i stručnjaka za jezik, već i doprinosi širem društvenom priznanju i vrednovanju crnogorskog jezičkog i kulturnog identiteta. Ovaj fakultet je stoga ne samo akademska institucija, već i ključni čuvar i promoter crnogorskog kulturnog nasleđa.

Velikan lingvistike, Noam Čomski, jednom je rekao: “Jezik je ogledalo uma u svijetu, sredstvo kojim se izražava kompleksno ljudsko mišljenje. “  Kroz ovu perspektivu, možemo sagledati napad na crnogorski jezik od strane prosrpskih krugova kao dio šireg programa “srpskog sveta“. Ova akcija nije samo pokušaj jezičke asimilacije, već i pokušaj potiskivanja i brisanja jedinstvenog kulturnog i nacionalnog identiteta Crne Gore. Očuvanje i promocija crnogorskog jezika postaju stoga ne samo zadatak lingvista, već i odbrana suverenosti i jedinstva crnogorske kulture i istorije.  Čomskijeve  riječi nas podsjećaju na to da jezik nije samo sredstvo za komunikaciju, već ključni element u izražavanju i očuvanju kulturne i istorijske baštine naroda. U tom smislu, odbrana crnogorskog jezika od asimilacionih tendencija je odbrana same srži crnogorskog identiteta i njegovog prava na samoodređenje u kontekstu šireg svijeta.