Obrad Pavlović: Gdje je sad Herakle

Herakle, izuzetno snažni, ali i prilično naivni starogrčki heroj, proslavio se brojnim podvizima po kojima je postao slavljen mada ništa manje proklinjan širom otadžbine mu, drevne Helade. Zadugo sam u svojoj naivnosti vjerovao da mu je najznačajniji podvig prokopavanje Herakleovih stubova, koji se danas tako prozaično zovu Giblartarski prolaz, kojim se iz Mediterana stiže na Atlantik. Tek kad je počeo da zapahnjuje iznova i sve jače teški vonj Augijevih štala, poželio sam da se Herakle ponovo vrati da ih očisti, makar i sa sličnim posljedicama.

Podsjećanja radi, Herakle je u službi Euristeja, kralja Tirinta, okajavao teške grjehove rodoubistva. Plašljivi, a po svemu sudeći i slaboumni Euristej je pred heroja stavljao sve teže rješive zadatke, koje je on bez roptanja prihvaćao i izvršavao. Jedan od takvih zadatak bio je da za jedan dan da očisti štale kralja Augija, sina Heliosovog. Silno bijaše bogat  Augi, imao je ogromna stada među kojima je bilo i tristo prekrasnih bikova bijelih nogu i dvjesta još ljepših, crvenih kao sidonski purpur.Herakle mu je kao nagradu zatražio desetinu njegovih stada.

Uskoro je ugovor sačinjen kod notara, u čijem liku je bila prikrivena Hera, koja je mrzjela Herakla iz nikada do kraja razjašnjenih razloga.Heroj nije bio baš pretjerano pismen, kao ovi današnji pismeni, koji znaju skoro sva slova, a nedostatke  kriju iza brojnih akademskih  titula…  Nije Herakle obratio pažnju na neke stavke ugovora, koje mu je zlobna Hera podmetnula, ispisane tako sitnim slovima, da su bile gotovo nečitke. U svakom slučaju je uspio da očisti štale tako što je porušio zidove i  u njih uveo vode dvijju rijeka, Alteja i Teneja.

Kad su se rijeke povukle štale su ostale potpuno čiste, a zidovi nanovo podignuti.Kralj Augi je odmah nakon povlačenja bujica ispostavio račun o brojnim štetama nastalim zbog nepažljivog čišćenja. Živote su u poplavama izgubili brojni pastiri, istina robovi, uništene su desetine električnih kosilica, kombajna, i drugih poljoprivrednih mašina. Najvećim problemom se ipak smatralo potpuno uništenje računarskog centra, u kojem su bili pohranjeni svi podaci o kraljevom bogatstvu.Nešto kasnije heroju je oštar protest uputio i Posejdon zbog užasnog zagađenja mora, izazvanog neizmjernim količinama smeća. Nastavak je istorija, ali nije povezana sa našom pričom…Jedino o čemu se šuška, ali nije pprovjereno je da je Augi kako  bi od Herakla sakrio svoje bogatstvo, pretvorio ga u akcije, ali više nije bio većinski vlasnik. Štale su se ubrzo ponovo zaprljale, a tako je ostalo sve do današnjih dana iako je sve više stoke koja prlja, a sve manje voljnih da za njom čiste…Danas bi Heraklu posao bio, ako ne teži a ono mnogo komplikovaniji. Nema više prekrasnih bikova bijelih nogu niti još ljepših purpurnih, ali se nakotilo drugih beslovesnih životinja… Mnogo bi teže bilo heroju objasniti gdj su štale. Malo bi mu bilo reći svuda gdje postoji zagađenje.

Zbog toga bi mu prvo trebalo skrenuti pažnju na zagađene medije. Za njih bi osim vode iz rijeka trebalo koristiti i hemijska sredstva, kojima bi se umnogme bar ublažio smrad. Slijedeća štala bi bila mitropolija Crnogorsko-primorska. Dosljedno zagađuje i širi smrad, truje i lažima širi raskole.Uz rame su joj štale nečesovijeh vojvoda, čija se prljavština očituje  zajedničkom mržnjom prema sopstvenom  narodu i državi.Čak ni ne prećerano obrazovani Heroj ne bi mogao tako lako u  ovakvu bjedastoću da povjeruje.

Zbunjeno bi se Herakle osvrnuo oko sebe kad bi shvatio da mora da ruši nelegalno podignute zidove i građevine i da u njih ulije sve vode Škurde i Gurdića, pa čak i Ljutu da pozove u pomoć…Moguće da bi mu uz obećanje da će mu biti dodatno plaćeno, produbi dno gradske luke i postavi privezne bove. Time bi se ostvario neophodan uslov da ne počnu da nas zaobilaze oni koji nas rado obilaze. Zapravo kad bi odmah nakon početka ovakvog čišćenja krenulo bježanje pacovskim kanalima, onih koji su do juče pjevali “Ne može nam niko ništa – jači smo od sudbine“ (države), a nakon toga slijedi duboko intelektualno poentiranje “mogu samo da nas mrze – oni što nas ne vole…“Ne bih volio da neko pomisli da nema još štala za čišćenje, naprotiv mislim da ih ima na svakoj strani, da treba mnogo vode i hemije da bi se sve opralo i dovelo u red.

Sahne tanušna nada da bi se Herakle mogao vratiti čak i u liku  Herkulesa, a čak i kad bi se to dogodilo imao bi on mnogo posla i kod kuće, sam Bog zna kada bi došli na red. Zbog toga bi bilo poželjno da sami počnemo sa čišćenjem… ma šta lupam, ne znam šta mi je… Ne bi bilo poželjno već je to kategorički imperativ.