Tako se nastavlja praksa tajnog i organozovanog zaduženja koju je uvela Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. godine, sa misijom eurobveznica 750 miliona eura, aranžmanu o kojem javnost ni danas nema punu informaciju. Ali, to ne brine ministra finansija, inače ekonomistu po obrazovanju, Aleksandra Damjanovića.
Crna Gora će se do kraja mjeseca zadužiti novih 100 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Iako je do naznačenog roka svega nekoliko dana, javnost nema nijednu informaciju o tome zaduženju, ko će biti kreditor, pod kojim uslovima…
Tako se nastavlja praksa tajnog i organozovanog zaduženja koju je uvela Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. godine, sa misijom eurobveznica 750 miliona eura, aranžmanu o kojem javnost ni danas nema punu informaciju. Da se po jutru dan poznaje, pokazalo se i u Vladi u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koja nas konstantno zadužuje, pa je ta cifra, prema dostupnim informacijama, u 2022. bila 55 miliona eura, a sad se već najavljuje 100 miliona iz još uvijek nepoznatih izvora, plus 80 iz sredstava Svjetske banke u prvoj polovini 2023. Do kraja ove godine, ukupno zaduženje predviđeno budžetom je čak 600 miliona, a projekcije su da će do 2025. zahvaljući populističkim odlukama dvije Vlade kratkog trajanja, ali i pogubnih dugoročnih posljedica, Crnoj Gori nedostajati preko milijardu eura!
Ali, to ne brine ministra finansija, inače ekonomistu po obrazovanju, Aleksandra Damjanovića. Samo dan prije nego što je Ministarstvo finansija potvrdilo novo misteriozno zaduženje, ministar je uvjeravao javnost da Vlada redovno izmiruje sve svoje obaveze poručujući da su prihodi od početka godine premašili plan.
“Crnoj Gori trenutno nije potreban aranžman sa MMF-om”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović gostujući na Gradskoj TV. Pokazalo se, međutim, da nam je potreban “neki” aranžman od 100 miliona i to “na stranom tržištu”, kako su naveli iz resora na čijem čelu je Damjanović. Oni su istakli da je “pozajmica” od 100 miliona u cilju obezbjeđenja novca koji nedostaje državnom budžetu, iako je ministar samo nekoliko sati ranije rekao da Vlada redovno izmiruje sve obaveze.
Da novca fali sve više, pokazuju i potezi Ministarstva finansija sa izmjenama seta zakona kojima se povećavaju porezi i akcize, a koje je Ministarstvo pokušalo na mala vrata da donese, preskačući raspravu na Vladi uz zahtjev Skupštini da se o njima raspravlja po hitnom postupku. Među njima je uvođenje progresivnog oporezivanja na promet nekretnina sa tri na pet odsto za nekretnine skuplje od 150.000 eura, ali povećanje cijena duvana, proizvoda koji sadrže šećer, plastiku za jednokratnu upotrebu…
Portal Aktuelno je prvi objavio da se spremaju novi nameti građanima, a nakon toga su uslijedile spin reakcije ministra Damjanovića preko režimskih medija TVCG i Vijesti, ali i negativno mišljenje strukovnih udruženja, u prvom redu Američke privredne komore. Oni su uputili dopis predsjedniku Vlade Crne Gore Abazoviću i ministru finansija Damjanoviću, povodom usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, na sjednici Vlade 10. februara 2023, u kom ih pozivaju na sastanak kako bi izrazili nezadovoljstvo komunikacijom sa privatnim sektorom u vezi važnih zakonskih izmjena koje mogu imati dalekosežne efekte na poslovanje naših članica u Crnoj Gori, i kako bi zajednički razmotrili kako da se potencijalni negativni efekti ovih izmjena izbjegnu. Upozorili su Vladu da česte izmjene sistema oporezivanja i poreskih stopa unose nesigurnost, nepredvidivost i dodatne troškove, te destimulišu aktuelne i potencijalne investitore da ulažu u Crnu Goru, a uz to, mjere koje se uvode tokom godine, dodatno otežavaju kompanijama djelovanje budući da su planovi poslovanja već odavno usvojeni.
„Dodatno, Komora smatra da bilo koja mjera koja dovodi do poskupljenja proizvoda i usluga, te smanjenja kupovne moći stanovništva, kakva je povećanje akciza, neminovno dovodi do dodatnog pada potrošnje i povećanja sive ekonomije, a čiji udio je i dalje na visokom nivou u odnosu na evropske zemlje, te posljedično smanjenja poreskog obuhvata i, u krajnjem, budžetskih prihoda. Vlada i Ministarstvo finansija su u prethodnom periodu uložile ogromne napore kako bi suzbile sivu ekonomiju, što se prije svega odrazilo na povećanje budžetskih prihoda i stabilizaciju tržišta akciznih proizvoda. Vjerujemo da neopreznim i pretjeranim povećanjima dažbina na određene proizvode ovi efekti mogu biti umanjeni“, zaključuju u Američkoj privrednoj komori.
Portal Aktuelno je još prošle godine pisao o tome da Damjanović planira da se zaduži kod mađarske OTP banke, a samo par dana nakon teksta, ministar finansija je otišao u posjetu ovoj državi i sastao se sa čelnim ljudima OTP-a. Da li su oni novi kreditori, pod kojim uslovima i kamatnim stopama, ostaje da se vidi.
L.P.Đ.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].