Ništa ne može zamijeniti učionicu i druženje s vršnjacima

Odluku o trenutku ponovnog otvaranja škola potrebno je donijeti u najboljem interesu djece na osnovu konsultacija sa svim zainteresovanima, najprije učenicima, roditeljima i nastavnicima, kao i na osnovu informacija iz više različitih sektora – prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, kazala je za Dnevne novine koordinatorka programa obrazovanja u UNICEF-u Crna Gora Ivana Ceković.

“Rad škola moraće se uskladiti s mjerama očuvanja javnog zdravlja, uz prilagođavanja kada se otkriju nove informacije o rizicima ili promjenama u smislu lokalne transmisije i uslova” naglasila je Ćeković.

Prema njenim riječima, produženo zatvaranje škola vjerovatno će dovesti do toga da učenici nazaduju u akademskim postignućima.

“Radijski i televizijski časovi, štampani materijali i nastava putem raznih platformi za učenje omogućili su milionima učenika širom svijeta da nastave s učenjem tokom globalne pandemije korona virusa, ali ništa ne može zamijeniti interakciju licem u lice s nastavnicima i vršnjacima. Mnogi učenici sa zatvaranjem škola gube i svoju rutinu, vrijeme koje provode s drugarima, kao i sigurnost koju im škola pruža”, kaže Ceković i ističe da je ovo posebno zabrinjavajuće za brojnu djecu koja dolaze iz siromašnih porodica ili imaju smetnje u razvoju, a kojima je škola jedan od najvećih izvora podrške u svakodnevnom životu.

“Kada se škole zatvore, ova djeca ostaju bez te podrške u smislu svakodnevnog učenja i druženja u bezbjednom ambijentu. Tokom proteklih nekoliko mjeseci, pozivni centri i skloništa širom svijeta prijavljuju povećan broj slučajeva nasilja u porodici. Došlo je i do porasta broja djece koja su zlostavljana i eksploatisana putem interneta. Mentalno zdravlje djece i adolescenata takođe trpi, jer oni osjećaju svu težinu stresnog života kod kuće, siromaštva, izolacije, straha od razbolijevanja članova porodice, kao i pitanja koja se odnose na nastavak školovanja”, naglasila je Ceković.

ZA SVAKO PETO DIJETE ONLAJN NASTAVA BILA OTEŽANA

Osim toga, ona ističe da podaci Svjetske banke u vezi s uticajem krize izazvane COVID-om-19 u oblasti obrazovanja ukazuju da će gubitak biti značajan i da će se posebno odraziti na najranjivije grupe djece, i to najviše u oblasti funkcionalne pismenosti.

“Kao i u mnogim drugim zemljama, pandemija COVID-a-19 je u Crnoj Gori dovela do zatvaranja vrtića i škola, čime je u kratkom periodu došlo do prekida obrazovanja. Brzom reakcijom, osigurano je obezbjeđivanje kontinuiteta obrazovanja. Ipak, rezultati Brze procjene negativnih efekata pandemije, koju su Ujedinjene nacije sprovele u Crnoj Gori, pokazuju da skoro svaka peta (16%) porodica s djecom uzrasta do 18 godina nije imala kompjuter ili laptop povezan na internet, zbog čega im je nastava na daljinu bila otežana”, kazala je Ceković.

Stoga, ona napominje da je ključno da se u narednom periodu osigura pristup i kvalitetna podrška svoj djeci i da se posebna pažnja posveti najugroženijima.

“Da bi se to desilo, neophodno je ne samo održati, nego i povećati nivo javnog ulaganja u obrazovanje uprkos ekonomskoj krizi kako bi se omogućilo kvalitetno obrazovanje svakom djetetu”, predočila je Ceković.

KLJUČNA KONSULTACIJA SA RAZLIČITIM SEKTORIMA

Jedna od ključnih preporuka UNICEF-a je da se odluke o organizaciji nove školske godine zasnivaju na konsultacijama sa različitim sektorima, prije svega obrazovanja, javnog zdravlja i ekonomije, da se uzmu u obzir sve nove informacije o rizicima, kao i da se rad škola prilagođava mjerama očuvanja javnog zdravlja koje se tof kom vremena mijenjaju usljed promjena zdravstvene situacije u zemlji.

“Takođe, na osnovu dosadašnjeg iskustva u odgovoru obrazovnih sistema na pandemiju na globalnom nivou, prepoznato je nekoliko izazova na koje UNICEF preporučuje da se obrati posebna pažnja. Prvo, sva djeca treba da imaju pristup obrazovanju, bez obzira na način na koji se nastava odvija. Prema istraživanju koje su sprovele UN agencije u aprilu ove godine, u našoj zemlji skoro svaka peta (16 odsto) porodica s djecom uzrasta 0 do 18 godina nema pristup kompjuteru ili laptopu s internetom, čime im je onemogućeno da učestvuju u nastavi na isti način kao ostala djeca”, kazala je Ceković.

Drugo, kako navodi, potrebno je unaprijediti kvalitet obrazovanja i prilagoditi podršku potrebama svakog djeteta, a posebno djeci iz osjetljivih grupa. U protivnom, gubitak u učenju biće nesaglediv i može izazvati dugoročne posljedice po djecu i, samim tim, po cijelo društvo.

“Treće, kada se škole otvore, potrebno je preduzeti sve neophodne higijenske i zdravstvene mjere za očuvanje zdravlja djece, školskog osoblja i porodica i staratelja. U ovom slučaju, mora se uzeti u obzir to da sva djeca nijesu jednako ugrožena od korona virusa. Na primjer, za djecu sa hroničnim bolestima rizik je mnogo veći i o tome se mora voditi računa. Dakle, potrebno je za svako dijete naći rješenje koje je u njegovom/njenom najboljem interesu. Postoje i nastavnici sa hroničnim bolestima koji su više ugroženi od ostalih, pa se i ta činjenica mora uzeti u obzir”, rekla je Ceković.

Iz ovih razloga, ona ističe da su neophodne konsultacije sa učenicima, roditeljima i nastavnicima kako bi od njih saznali koji su sve izazovi sa kojima se suočavaju i na osnovu tih informacija lakše dolazili do efektnih rješenja po mjeri djeteta.

“UNICEF će podržati ovaj proces kroz istraživanje sa roditeljima Crne Gore na ovu temu. Objavljivanjem njegovih nalaza omogućićemo da se glas roditelja više čuje u javnoj debati”, dodaje Ceković.