Nikolić: Pekarska industrija na koljenima, mora doći do korekcije cijene hljeba

Cijene osnovnih namirnica, ulja, šećera, brašna, svakodnevno rastu, što je s obzirom na “zamrznutu” cijenu hljeba, pekarsku industriju bacilo na koljena, kazao je za Dnevne zamjenik predsjednika Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda Vesko Nikolić.

Sa trenutnim parametrima na tržištu svjesno rade sa gubitkom i zato, kako ističe, narednih dana očekuju sastanak sa predstavnicima vlasti, kako bi se precizirale mjere kojima bi pitanje pekarske industrije bilo riješeno.

Do sada, kako navodi, nijesu dobili zvaničan odgovor, ali im je rečeno da nadležni rade na donošenju određenih mjera.

Nikolić podsjeća da je početkom oktobra u prostorijama Privredne komore održan sastanak sa predstavnicima Ministarstva ekonomskog razvoja, resornog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i predstavnika PKCG, kada su predstavnici pekarskih proizvođača predstavili svoje predloge rješenja.

„Mi smo kao Grupacija pekarskih proizvođača, prvenstveno industrijskih pekara, dostavili naše predloge u vidu: ukidanja uredbe i slobodno formiranje cijena hljeba na bazi zakona ponude i tražnje ili izmjena Uredbe u dijelu realnih i održivih proizvođačkih i maloprodajnih cijena. Ukoliko se Vlada opredijeli da zadrži Uredbu do kraja godine, da donese set mjera pomoći proizvođačima pekarskih proizvoda kao što su: ukidanje poreza na pekarske proizvode, smanjenje akciza na goriva, subvencije na električnu energiju, subvencije po vekni hljeba ili kilogram brašna i druge moguće mjere podrške koje joj stoje na usluzi“, istakao je Nikolić.

Cijena pšenice od avgusta porasla 60 odsto

Da je situacija u međuvremenu postala alarmantna, pokazuju podaci da su trenutne cijene pšenice na tržištu od 250 do 260 eura po toni, što je, navodi Nikolić, preko 60 odsto veća cijena od cijene iz avgusta.

„U trenutku donošenja Uredbe, cijena brašna je bila 300 eura/toni, danas je preko 400 eura/toni. Pekari su tokom razgovora u avgustu predočili proizvođačke kalkulacije sa cijenom od 0,46 eura po vekni od 500 gr, ali su na osnovu zajedničkog dogovora svih u lancu prihvatili da vrate cijenu na 0,42 eura/vekna sa PDV-om, a da maloprodajna cijena vekne bude 0,50 eura.

Napominjemo da je tada brašno bilo 300 eura/tona, a sada je preko 400 eura/tona. Povećanje je oko 35% sa tendencijom da i dalje raste sigurno za 15-20% u narednom periodu. Pekari sa ovim parametrima i sa ovom cijenom, ponavljam, svjesno rade sa gubitkom, zato mi insistiramo na brzom rješavanju problema“, naglašava Nikolić.

On smatra da je svaki dan bez dogovora i rješenja gubitak za pekarsku proizvodnju, te očekuje u narednih nekoliko dana konačan stav sva tri ministarstva u kom pravcu njihovo rješenje treba da ide.

„Na osnovu trenutnih parametara cijena ulaznih sirovina i energenata definitivno mora doći do korekcije cijena pekarskih proizvoda, osim ako Vlada raznim setom mjera podrške proizvođacima ne želi da zadrži postojeću Uredbu do kraja godine, sagledavajući platežnu moć potrošača, što mi kao društveno odgovorni proizvođači cijenimo i poštujemo“, kazao je Nikolić.

Uvjeren je da su svi svjesni u kojoj se situaciji pekari nalaze, da do dogovora mora doći, a da u protivnom slijedi gašenje pekarske proizvodnje.

„Mislim da to nikome  nije cilj. Ministarstva su i do sada pokazala dozu razumijevanja za naše probleme, rješenja postoje u otvorenom razgovoru, a nas imaju kao pouzdanog partnera za korektan dogovor“, zaključuje Nikolić.

Građane više brine poskupljenje goriva

Najava mogućeg poskupljenja hljeba nije iznenadila građane. Sagovornike Dnevnih više brine stalan rast cijene goriva, koji, smatraju, uslovljava sva ostala poskupljenja.

„Ne vidim problem u poskupljenju hljeba. Veći je problem poskupljenje goriva koje za sobom vuče poskupljenje svih ostalih životnih namirnica i usluga“, kazao je tako penzioner iz Podgorice Dragoljub Bukilić (64).

Ipak, građani novo poskupljenje vide kao dodatni udar na budžet, te i oni očekuju brzu reakciju vlasti.

„Poskupljenje hljeba bi bilo užasno i na ovo što su do sad poskupili je premnogo. Naravno da će to biti dodatni udar na budžet građana“, naglasila je Ana Dragićević (56) iz Podgorice.

Njen sugrađanin Marko Kostić (35) primjećuje da su cijene brašna i ulja porasle, a da vlada nije dala obećanu pomoć pekarima.

„Naravno da je povećanje veliki udar, po nekom poređenju koje sam pravio, cijene su otišle 50% u odnosu na 2019, a plate nisu naročito rasle. Hljeb, mlijeko i jaja morali bi biti roba koja je je zaštićena od poskupljenja po svaku cijenu, jer je dobro poznato da imamo skoro 60.000 pojedinaca na socijali“, istakao je Kostić.

Nešto vedriji pogled na situaciju ima Podgoričanin Zdravko Kovačević (33) koji poskupljenje vidi kao povod da se vratimo staroj praksi pečenja domaćeg hljeba koji je, kako vjeruje, bolji od kupovnog.

„Moraćemo se vratiti staroj dobroj praksi i pečenju domaćeg hljeba, i ukusom i mirisom je bolji od kupovnog, a i duže traje. Svakako da je povećanje cijena udar na budžet građana, ali ako je već brašno i gorivo poskupjelo, vjerujem da je i osnovano poskupljenje hljeba. Neće niko da prodaje hljeb ako nema neku računicu. Ali eto, nadamo se da će doći i do obećanog povećanja plata pa onda to poskupljenje neće uticati i opteretiti budžet društva“, rekao je Kovačević.

Takođe, Svetlana Đukić (36) iz Podgorice vjeruje da će Vlada naći rješenje na zadovoljstvo građana, ali i pekara.

„A što će jadni oni, moraju i oni od nečeg živjeti. Nije problem kod pekara, problem je kod poskupljenja goriva. Evo sad imamo dječji dodatak i najavu da nam se vraća pravo na naknadu majkama. Znači, bićemo u boljoj poziciji koliko- toliko“, rekla je Đukić.

dnevne.me