Neozbiljno da ni nakon dvije sedmice nema odgovora da li su snimci Medenice autentični

Analitičar DFC Marko Banović za Pobjedu govori o slučaju navodnih video-snimaka Miloša Medenice i koliko je opasno što Crna Gora nema zakon o AI

Nažalost neadekvatno djelovanje bezbjednosnih službi tokom ovog slučaja dovelo je do značajnog pada povjerenja građana u bezbjednosni sektor i pravosudni sistem, upozorava Banović. Ističe da Crna Gora nema eksplicitan i sveobuhvatan zakon za ovakvu situaciju i da je to još jedan dokaz da se legislativa mora konstanto usaglašavati sa tehnološkim izazovima sa kojima se suočavamo

Autor: Jovana Raičević

Banović (FOTO: X/Marko Banović)Neozbiljno je da bezbjednosne službe nakon više od dvije sedmice nijesu u mogućnosti da javnosti ponude odgovore potkrijepljene dokazima da li su snimci na kojima se navodno vidi odbjegli Miloš Medenica, autentični ili su kreirani vještačkom inteligencijom, ocijenio je za Pobjedu analitičar Digitalnog forenzičkog centra (DFC) Marko Banović.

– Nažalost, ovaj slučaj je pokazao slabost naših institucija i dodatno uticao na smanjenje povjerenja građana, koje da budem potpuno iskren nikada nije bilo veliko – smatra on.

Banović je istakao da je DFC pratio pojavu i širenje više video-zapisa koji se dovode u vezu sa Milošem Medenicom te da je sproveo osnovne forenzičke provjere dostupnog materijala.

– Važno je naglasiti: ni za jedan od tih snimaka ne možemo sa potpunom sigurnošću potvrditi da li je u pitanju sadržaj generisan vještačkom inteligencijom, jer nijesmo raspolagali originalnim fajlovima sa izvornim metapodacima, već kopijama preuzetim sa društvenih mreža. Upravo zbog toga, naši nalazi se moraju tumačiti kao indikativni, a ne kao konačan dokaz – ukazao je Banović za Pobjedu.

Podsjeća da su za prvi snimak, u trenutku kada se pojavio, rezultati provjere pokazivali 79 odsto vjerovatnoće ili indikatora koji upućuju na AI-generisanje ili AI-manipulaciju, prema alatima koje su u DFC koristili i dostupnom kvalitetu fajla.

– Za naredni snimak koji se pojavio kasnije, provjere su ukazivale da nema jasnih indikatora upotrebe AI, odnosno da alati u tom slučaju nijesu detektovali AI-intervenciju – naglasio je Banović.

Zakonska regulativa

S obzirom na to da Crna Gora nema eksplicitan i sveobuhvatan zakon za ovakvu situaciju, prema stavu Banovića, to je još jedan pokazatelj da se legislativa mora konstanto usaglašavati sa tehnološkim izazovima sa kojima se suočavamo.

– Nezahvalno je hipotetički govoriti i krivičnoj odgovornosti bez jasnih činjenica o slučaju. Samo kreiranje snimaka nije krivično djelo, to je naglasio i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tokom jednog televizijskog gostovanja – ukazao je analitičar DFC.

Istakao je da, ukoliko bi se ispostavilo da je snimak kreiralo drugo lice, a ne navodno Miloš Medenica, u tom slučaju Medenica bi po članu 175. Krivičnog zakona Crne Gore mogao da podnese prijavu protiv NN lica ako je u pitanju neovlašćeno objavljivanje portreta ili snimka.

-Takođe, i tu postoje pravne začkoljice jer nije u pitanju pravi snimak već snimak generisan vještačkom inteligencijom. Pitanje je i da li se ovaj slučaj može smatrati kao ometanje istrage, koje je uređeno članom 390. Krivičnog zakonika – rekao je on.

Konačnu kvalifikaciju, kako dodaje, uvijek utvrđuje tužilaštvo na osnovu konkretnih činjenica.

U praksi, brzo prepoznavanje deepfake/audio-vizuelnih manipulacija može biti tačno samo ako policija ima bar dio sljedećeg: originalni fajl (ne kopiju sa platformi), sa metapodacima i tragovima obrade, lanac čuvanja dokaza (odakle fajl potiče i da nije mijenjan), tehničku mogućnost da radi video-forenziku na nivou frejmova (artefakti, osvjetljenje, refleksije, mikropokreti lica, sinhronizacija usana i fonema, audio-spektralna analiza), upotrebu više nezavisnih metoda (ne samo „jedan AI-detektor“), objašnjava Banović za Pobjedu

– I zaista je nemoguće u ovom trenutku govoriti o eventualnoj krivičnoj odgovornosti bez svih utvrđenih činjenica. Međutim, smatramo da ovo što sam naveo ne treba da spriječi policiju i tužilaštvo da pokrenu istragu kako bi se utvrdila istina i tačno informisala javnost o ovom slučaju. Nažalost neadekvatno djelovanje bezbjednosnih službi tokom ovog slučaja dovelo je do značajnog pada povjerenja građana u bezbjednosni sektor i pravosudni sistem – upozorava Banović.

Napominje da kod sadržaja preuzetih sa mreža dolazi do rekompresije, gubitka detalja, „smearing“ efekata, promjena frejmova i audio-sloja, što može i lažno povećati i lažno smanjiti AI-indikatore.

– Zbog toga indikatori mogu značajno varirati od klipa do klipa, a loš kvalitet materijala dodatno otežava pouzdan zaključak – naveo je on.

AI ili ne

Govoreći o prvoj tvrdnji Uprave policije da se radi o proizvodu vještačke inteligencije, analitičar DFC kaže da ona može biti moguća, ali da je previše kategorična ako se ne potkrijepi jasnim forenzičkim nalazima i metodologijom.

– U praksi, brzo prepoznavanje deepfake/audiovizuelnih manipulacija može biti tačno samo ako policija ima bar dio sljedećeg: originalni fajl (ne kopiju sa platformi), sa metapodacima i tragovima obrade, lanac čuvanja dokaza (odakle fajl potiče i da nije mijenjan), tehničku mogućnost da radi video-forenziku na nivou frejmova (artefakti, osvjetljenje, refleksije, mikropokreti lica, sinhronizacija usana i fonema, audio-spektralna analiza), upotrebu više nezavisnih metoda (ne samo „jedan AI-detektor“) – objašnjava Banović za Pobjedu.

Ukoliko se procjena, kako je kazao, zasniva pretežno na komercijalnim AI-detektorima nad kompresovanim klipovima sa mreža, tada je pouzdanost ograničena.

Na pitanje Pobjede da li eventualno postoji upliv stranih bezbjednosnih službi u ovom slučaju, naglašava da trenutno ne postoji dokaz koji bi omogućio odgovorno i profesionalno zaključivanje da iza objave ili distribucije spornih snimaka stoje strane bezbjednosne službe.

– Svako takvo imenovanje bez čvrstih dokaza bilo bi spekulativno i neodgovorno – podvukao je analitičar DFC.

Međutim, napominje da iz bezbjednosne perspektive, treba imati u vidu da kompromitujući ili navodno kompromitujući audio-vizuelni sadržaji, bez obzira na to da li su autentični, montirani ili AI-generisani – predstavljaju poznat instrument hibridnog djelovanja.

– Takvi materijali se u praksi često koriste za diskreditaciju, destabilizaciju, pritisak ili reputaciono slabljenje pojedinaca i institucija, naročito u osjetljivim političkim momentima. Važno je istaći da su diskreditacija i destabilizacija jedino moguće ako institucije nijesu dovoljno snažne da se odupru hibridnim prijetnjama – zaključio je Banović za Pobjedu.

Podsjetimo, odbjegli šef kriminalne organizacije Miloš Medenica, koji je prvostepeno osuđen na 10 godina i dva mjeseca zatvora, prethodnih dana pojavljuje se na društvenoj mreži Iks, sa snimcima na kojima se njegov lik ruga policiji.

Iz Uprave policije zvanično se nijesu oglašavali od 1. februara, kada je objavljen prvi video-snimak, za koji je, kako su konstatovali, utvrđeno da je AI proizvod. O snimcima koji su uslijedili, nije bilo zvaničnih saopštenja.

U četvrtak veče, novinar Petar Komnenić je uoči početka autorske emisije prikazao poruku koju je putem telefonske aplikacije Signal dobio od navodnog Medenice, koji je „tražio da se uključi uživo u emisiju“, nakon čega je Komnenić donio odluku da „obavi razgovor“ za vrijeme reklamnog bloka, pred sagovornicima – ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, funkcionerom Ure Filipom Adžićem, koji je takođe obavljao funkciju ministra tog resora, i poslanikom Demokratske partije socijalista Mihailom Anđušićem.

Poslije emitovanja ovog snimka, policijski službenici sačekali su Petra Komnenića nakon čega je dao izjavu u policiji u svojstvu građanina.