Nenezić: Otvoren veliki medijski prostor za kandidate sa prosrpskim narativom

Najveći dio elektronskih medija finansira se srbijanskim kapitalom, odnosno vlasnici su medijske kompanije iz Srbije. Na taj način otvoren je značajan medijski prostor za političke partije, odnosno predsjedničke kandidate koji dominantno zastupaju prosrpske narative, insistirajući na ugroženosti i nedovoljnoj zastupljenosti onih grupacija koje se u nacionalnom smislu opredjeljuju za pripadnost srpskom narodu, a čime se dodatno jača polarizacija u Crnoj Gori – kaže Ana Nenezić, izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje.

Ona je, komentarišući medijsko okruženje u kojem se odvija kampanja za predsjedničke izbore i atmosferu u kojoj je, sa većinom medija čija vlasnička struktura nije iz Crne Gore, nemoguće poštovati ravnopravno predstavljanje kandidata, kazala da se kampanja za predsjedničke izbore sprovodi u značajno drugačijem medijskom okruženju, nego što je to bio slučaj u ranijim izbornim ciklusima.

– Iako smo blagovremeno upozoravali da se odlukama političkih elita urušava medijsko tržište u Crnoj Gori, koje će kao oslabljeno i finansijski icrpljeno biti lak plijen za potencijalne strane uticaje, to nije bilo dovoljno da se medijske politike i odnos institucija ka njima promijene, odnosno da se crnogorsko medijsko tržište zaštiti. Danas, kao posljedicu, imamo činjenicu da se najveći dio elektronskih medija finansira srbijanskim kapitalom, odnosno vlasnici su medijske kompanije iz Srbije. Na taj način otvoren je značajan medijski prostor za političke partije, odnosno kandidate, koji dominantno zastupaju prosrpske narative, insistirajući na ugroženosti i nedovoljnoj zastupljenosti onih grupacija koje se u nacionalnom smislu opredjeljuju za pripadnost srpskom narodu, a čime se dodatno jača polarizacija u Crnoj Gori – istakla je Nenezić.

Uticaj na građane

Prema njenim riječima, način kako se vrši uticaj na građane je više nego očigledan.

– Kroz poluistine i nepotpune informacije koje se građanima plasiraju u udarnim terminima, utiče se na kreiranje uvjerenja građana i građanki Crne Gore. Formiranjem uvjerenja na bazi nepotpunih i netačnih informacija, građani donose odluke koje nijesu zasnovane na činjenicama, iako često, vjerujući izvoru, građani nemaju taj utisak, odnosno zaista vjeruju da raspolažu tačnim informacijama – kazala je Nenezić.

Upozorila je da je ovo „vrlo opasan fenomen koji nije samo zastupljen u Crnoj Gori“, ali je, kako kaže, jasno da nadležne institucije nemaju rješenje za ovu pojavu, niti strategiju kako se boriti protiv ovakvih oblika manipulacija informacijama.

– Ukoliko građani nijesu izloženi različitim, čak i suprotnim stavovima, od onih u koje sami vjeruju, ukoliko nijesu izloženi debatama u javnom diskursu koje se zasnivaju na činjenicama, odnosno nemaju razvijenu toleranciju i otvorenost za razumijevanje stavova drugih, jedini put je duboka politička polarizacija i razvrstavanje crnogorskog društva na grupe između kojih postoji duboki jaz i nemogućnost argumentovane komunikacije. Sve to urušava društvo, slabi demokratiju, vjeru u funkcionalnost demokratskih institucija i procese, širi nepovjerenje i zbunjenost kod birača, i zaoštrava postojeće društvene podjele – kazala je Nenezić.

Prema njenim riječima, Zakon garantuje ravnopravnu zastupljenost svih predsjedničkih kandidata na nacionalnom javnom servisu, i kroz ujednačeno finansiranje za vođenje kampanje u privatnim medijima. Kazala je da poštovanje normi prati Agencija za elektronske medije, a finansiranje Agencija za sprečavanje korupcije.

Zloupotrebe

– Međutim, dio koji odstupa od zakonom propisanih obaveza, ne obuhvata direktna obraćanja i nastupe kandidata, a utiče na formiranje političkog javnog diskursa je podložan zloupotrebama i tu nemamo nikakav način zaštite građana. Ovdje prevashodno mislim na promotivne aktivnosti, djelovanje na socijalnim mrežama, političke emisije sa komentatorima, ekspertima i drugim kreatorima javnog mnjenja koji u zavisnosti od uređivačke politike privatnih medija iznose svoja mišljenja i utiču na javno mnjenje. I to je potpuno legitimno. Međutim, preduslov je da imamo edukovano i politički pismeno društvo, sa razvijenom kritičkom sviješću i sklonosti ka preispitivanju pruženih informacija – kazala je Nenezić.

Istakla je da je problem što to nije slučaj, a time je, kako je rekla, i mnogo veća mogućnost manipulacije i zloupotreba građana od političkih partija i vezanih subjekata.

Nenezić je rekla da postoji više načina za odbranu od ovakvih uticaja, a koji se već primjenjuju u sistemima razvijenih demokratija.

– Međutim, prvo moramo prepoznati problem, analizirati sistem i dosadašnje posljedice, raspolagati tačnim podacima i tek onda krenuti u smislenu akciju. Ne vidim da postoji politička volja ili zainteresovanost kod predstavnika donosilaca odluka za to – kazala je Nenezić.

CEMI će pratiti finansiranje kampanje kroz više mehanizama

Ana Nenezić je, kada je u pitanju eventualno finansiranje kampanje kandidata novcem izvan Crne Gore, kazala da će CEMI kroz više mehanizama pratiti finansiranje kampanja predsjedničkih kandidata, kao i djelovanje agencija za sprečavanje korupcije i za elektronske medije.

– Dodatno, omogućili smo građanima da nam sve uočene nepravilnosti, pa i one koje se odnose na kampanje dezinformacija direktno prijavljuju putem aplikacije ferizbori.me. Očekujemo da građani budu naši saveznici u ovoj borbi, a naš krajnji cilj je zagovaranje promjene zakonskog okvira, a sve u cilju zaštite građana, i integriteta izbornog procesa – rekla je Nenezić.

– Ono što će biti problem pratiti jer nemamo zakonskog osnova za to je kampanja koja se vodi van Crne Gore na medijima koji imaju značajnu popularnost kod nas, ali ne podliježu našim zakonima. U tim situacijama niti se može kontrolisati finansiranje, izvori finansiranja i uticaj ovakvih kampanja. To će biti poseban izazov i za crnogorske institucije – poručila je Nenezić.