Piše: Slavko Mandić
Shodno uređivačkoj politici trenutne nejotovane šefice (ne)Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, izvjesne Ilinčić, ova jednonarodna ustanova kulture Glavnog grada, otkad su je preuzeli ona i njena družina, neće biti izdavač drugog proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“,novinara i publiciste Danila Burzana.
Neće, jer se Burzan drznuo da je napiše, kao i prethodnih pet koje je ova ista Biblioteka izdala, na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika. A to nejotovana Ilinčić ne može da svari ni po koju cijenu.
Jasno je, i to ne samo iz ovog primjera, da je Ilinčić dovedena da bude egzekutor crnogorskog jezika, posebno jotovane varijante, kodifikovane i u zakonima crnogorskim utemeljene. Ona to neskriveno radi, zaštićena autoritetima moći koalicione većine, za koju važi jedno jedino pravilo: da je većini baš sve dozvoljeno. Zbog toga, nerijetko, ispod krova kuće koja nosi ime revolucionara, borca i antifašiste Radosava Ljumovića slušamo četnička ideloška orgijanja, fabrikovanje laži, prekrajanje slavne tradicije, kulture i istorije Crne Gore i Crnogoraca i veličanje ratnih zlikovaca, kolaboracionista i Hitlerovih pomagača. Može im biti, jer nema snage koja bi se mogla na bilo koji način oduprijeti ovom narastajućem zlu. Osokoljena svakodnevnim bezakonjem na djelu, Ilinčić je dozvolila sebi da uvrijedi Dara Burzana, barda crnogorskog novinarstva, čovjeka visokih moralnih, ljudskih i stručnih vrijednosti, hroničara Podgorice i eruditu. Možda i ne zna o kome se radi, jer čelna mjesta koja dijeli ova vlast isključivo partijskim bespogovornim lojalistima ne traže ni zvanje a ni znanje. Samo je poslušnost mjera vrijednosti i jedini reper. Zbog toga na svim nivoima prisustvujemo razaranju crnogorske države, njenih vrijednosti i potencijala. To može tako brutalno jedino neznanje u akciji. Pomognuto sa raznih strana raskošima zlokobne svijesti. A o kakvom se stručnom kvalitetu čelnice Biblioteke radi vidi se iz jedne jedine rečenice kojom se, nakon ove sramote, obratila javnosti: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada. Mudro, nema što. A upravo ta i takva mudrost joj je omogućila da bude to što je danas. Kako će se jednoga dana, kad sve ovo prođe, a mora, nositi sa tom činjenicom, pitanje je bez odgovora.
Ovakav odnos povrijedio je osjećanje doajena crnogorskog novinarstva. Otvorenu diskvalifikaciju i diskriminaciju, zabranu da knjiga bude objavljena njegovim pismom, isključivo zbog toga što jotovana varijanta crnogorskog jezika ne odgovara vlastodršcima, Burzan nije mogao da razumije. Zato se obratio gradonačelniku Podgorice, izvjesnom Mujoviću tražeći samo nekoliko minuta kako bi mu objasnio o čemu se radi. Jer, računa, ovaj je prezauzet, a i za ono što treba da mu reče, više mu i ne treba. Kako je i očekivano od vrhovnika Glavnog grada, odgovor je da on nema vremena, ali da ima njegov savjetnik. I primi ga izvjesni Matković. Bolje da nije.
Savjetnik je upoznao Burzana da imaju odgovor iz Biblioteke, kao i njihovu spremnost da podrži izdavanje novog izdanja, ali u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije.
Dakle, nema ništa od jotovane varijante, jer Biblioteka, bez obzira što se finansira sredstvima jotovane i nejotovane varijante, kad novac uzme, priznaje samo ovu drugu. Pa ako oće, Burzan može da se čojski dogovori sa šeficom, a u to se ne miješa Glavni grad. Ne može jasnije.
Daro je razumio da je direktorka Biblioteke produžena ruka politike gradske vlasti i da tu nema što da traži.
Nadamo se i vjerujemo da će drugo dopunjeno izdanje vrijedne i korisne knjige za Glavni grad, ali i crnogorsku dokumentaristiku „Gradonačelnici“ štampati neko ko nema ovakva zakonska i svaka druga ograničenja. Da li će u dopunjenom izdanju za izvjesnog Mujovića biti zapisana i ova sramota koju je ovaj univerzitetski profesor učinio, ostaje da se vidi. Mada, materijala kad je on u pitanju ima zaista za ovo kratko vrijeme toliko da bi teško moglo stati u jednu knjigu.
Svaki dan četničko posijelo.
Biblioteka treba da je otvorena za sve ljude,vjere nacije i jezike.
Sve je jasno što čine oslobodioci na svim poljima.
Nisu samo Četnikoidi, no i ustašoidni gosti, rogo mili Škaljarski !
Biće dana kad će se sve tresti od njihovoga Crnogorstva i jotovanja. No, zlo se ne zaboravlja ni kad završi u kontejneru istorije. A Danilo se odavno dokazao prvo kao čovjek, što aktuelni stručnjaci ne razumiju.
ZAŠTO VIŠE NEMA VAŠE EMISIJE NA
A+ televiziji???
Poštovana Marina,
pauziram zbog manjih zdravstvenih problema.
Očekujem nastavak u sljedeću srijedu.
Hvala na interesovanju.
Srdačan pozdrav
Najjači su mi ovi veliki legalisti kojima je sada odjednom jako stalo do međunarodnog prava i koji ne žele da se ono prekrši prekrajanjem ukrajinskih granica.
Takvi ljudi nisu vidjeli kršenje međunarodnog prava kada je američka vojska napala 10 000 km udaljene države Irak i Afganistan. Oni ne vide kršenje međunarodnog prava kada SAD i Britanija izvedu obojenu revoluciju i kada u nekoj zemlji postave svoju marionetsku vlast. Oni ne vide kršenje međunarodnog prava kada u Rumunjskoj na izborima odnese pobjedu jedan kandidat i kad nakon toga dođe ”demokratska” EU i kaže kako izbori ne vrijede i kako će vrijediti jedino ukoliko pobijedi neki njihov briselski pijun. Oni ne vide kršenje međunarodnog prava niti kada zapad (kako kaže hrvatski predsjednik Milanović) doslovno otme Kosovo iz međunarodno priznatih granica Srbije. Oni ne vide kršenje međunarodnog prava niti kada u Ukrajini strani plaćenici i soroševci izvedu nasilni puč te svrgnu legitimnog predsjednika.
Ma šalim se, vide oni sve to, samo što takvi ljudi smatraju da je zapadnjacima sve dozvoljeno, a da Slavenima i istočnjacima nije ništa dozvoljeno.
Takvi ljudi imaju kmetski mentalitet i kompleks manje vrijednosti i zato oni smatraju da recimo SAD, Britanija ili Francuska mogu napadati koga hoće, mogu vršiti obojene revolucije po svijetu, mogu postavljati marionetske i kvislinške vlasti te da mogu vršiti nasilne pučeve, dok se zgražaju ako (čak i u samoobrani) tako nešto učini neki slavenski narod. Takvi ljudi smatraju da Slaveni nemaju ista prava kao zapadnjaci i oni Slavene smatraju nižom rasom (iako su i sami često Slaveni) te misle kako bi bilo najbolje da zapadnjaci vladaju cijelim svijetom, a da Slaveni budu nekakvi podčinjeni stanovnici i robovska radna snaga.
Takve likove ćete najlakše prepoznati po rečenicama u stilu ”ma najbolje da Švabo vlada Hrvatskom, mi ne znamo sami vladati svojom državom” ili ”pa na zapadu je tako, ko smo mi da preispitujemo išta i da mislimo svojom glavom, moramo samo kopirati zapadnjake”.
Takvi ljudi nisu ponosni na svoj slavenski jezik, svoje slavensko porijeklo, svoje slavenske pretke, svoje slavenske običaje i svoju slavensku kulturu. Dapače, oni izbjegavaju taj epitet ”slavenski” i samu riječ ”Slaven” jer sve to smatraju neuglednim i inferiornim. To je tip ljudi koji će na majici nositi britansku ili američku zastavu s natpisom ”USA”, dok će se sramiti obući majicu s nekom slavenskom zastavom ili sa slavenskim natpisom. Naravno, vlastitoj djeci će dati neko strano, zapadnjačko, tuđinsko ime. Oni se jednostavno srame sami sebe i svojih korijena, kao da je sramota biti Slaven.
Ona je nečovječna,neljudska,neprofesionalna.
Gospodin Burzan samo neka nakrivi kačket i kaže im nikad više sa vama ni u kakvoj saradnji nejotovani jadovi.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].