Neće svi visokoškolci primati minimalac od 800 eura

Osim Vlade i Ministarstva finansija (MF), niko drugi nije zadovoljan Nacrtom fiskalne strategije (FS) – kratak je zaključak jučerašnje javne rasprave, koja je trajala četiri i po sata, koju je MF organizovalo o ovom dokumentu na koji bi mišljenje trebalo i da da Centralna banka, prije nego ga Skupština usvoji.

Da će parlamentarna većina podržati FS, rečeno je još na predstavljanju ovog nacrta na zajedničkoj pres konferenciji premijera Milojka Spajića, ministra finansija Novice Vukovića, šefa kabineta premijera Branka Krvavca i predstavnika partija većine. Ipak, učesnici jučerašnjeg okruglog stola nijesu imali riječi hvale.

Sindikati

Predsjednik Unije slobodnih sindikata Srđa Keković je kazao da FS ne odgovara onome što je bilo najavljeno, jer su očekivali da će zarade svima biti veće za 25 odsto. Dodao je da država mora povećavati plate kako bi se zaustavio egzodus radnika, posebno kada Crna Gora uđe u EU, ali kroz povećanje koeficijenata.

,,Mi smo danas svi ovdje post festum, ali je važno da ono što ćemo kazati ostane zapisano, ne što ćemo biti u pravu, nego što ćemo tražiti odgovornost nekih koji nas mogu dovesti u jednu haotičnu situaciju”, kazao je Keković.

Protive se, kako je naveo, ukidanju dijela doprinosa za PIO, dodajući da se time dobijaju mrvice u odnosu na ono što se gubi. Iz Fonda PIO mu je, kako je kazao, rečeno da će deficit biti 400 miliona eura.

,,Ukinuti doprinose za nas je katastrofa. Kad bi ovi doprinosi ostali, sa 400 miliona bismo mogli da uradimo mnogo toga, a ne da nagrađujemo poslodavce koji i sada imaju profite i ekstra profite. To bi se moglo koristiti za one koji imaju probleme u poslovanju”, kazao je Keković ukazujući da nijesu saglasni ni sa uvođenjem dvije minimalne zarade.

Predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević je ustvrdio da se plata ne povećava, već smanjuje, jer je bruto plata formulacija zarade.

,,Dvije minimalne zarade – to je nešto nevjerovatno. To je diskriminacija koja potencijalno stvara ogroman broj tužbi”, kazao je Rakočević ocjenjujući da bi se plate trebalo povećati samo kroz rast koeficijenata.

Poslodavci 

Filip Lazović, iz Unije poslodavaca, kazao je da u Crnoj Gori vlada paradoks da je finansijski isplativije raditi u javnom, nego u privatnom sektoru. Zbog toga, kako je naveo, privrednici ne mogu naći radnu snagu, jer ih je privukao javni sektor koji oni finansiraju. Dvije minimalne zarade u zavisnosti od obrazovanja, kako je naveo, bio je njihov prijedlog, jer su smatrali da će se time izbjeći situacija nastala nakon programa ES1.

,,U ovom momentu postoji osam minimalnih zarada, ona predviđena zakonom plus zarade za svaki koeficijent, to što ćemo imati dvije neće biti ništa spektakularno niti diskriminatorno”, ocijenio je Lazović dodajući da ih zabrinjava što se sindikati protive ukidanju doprinosa za PIO, koji nikada nije dobro funkcionisao.

Poslanik GP Ura Miloš Konatar je ocijenio da prosječna minimalna zarada nije 700 eura, jer bi se pravi iznos mogao utvrditi samo ako znamo koliko radnika prima 600, a koliko 800 eura da bi se napravio prosjek. Ukazao je i da je u FS navedeno da će srednjoškolci primati 600, a visokoškolci 800 eura, ali da to nije tačno, jer će to zavisiti od radnog mjesta na kojem rade i sistematizacije. Smatra da je na jučerašnjoj raspravi FS trebalo da budu Spajić, Vuković i Krvavac, jer je riječ o političkom pitanju oko obećanja koja nijesu ispunjena.

Savjetnica premijera za ekonomsku politiku Milena Milović je ocijenila da nema kataklizmičkog scenarija koji se juče, ali i prethodnih osam mjeseci mogao čuti u javnom diskursu navodeći da se sve finansira iz tekućih prihoda. Smatra da FS stvara predvidivost i poslodavcima i investitorima.

,,Da bi Crna Gora otključala ekonomski potencijal, mora da napravi infrastrukturu. Mi smo imali deficit tekuće potrošnje godinama. Ne možemo fragmentisano posmatrati FS samo iz svoje vizure, svako ima na to pravo, ali dajte da je pogledamo kao sveobuhvatan dokument”, kazala je Milović.

Prijedlog UPCG o dvije minimalne zarade smatraju dobrim, jer se tako razdvajaju oni sa različitim obrazovanjem i dodatno štite mali poslodavci, posebno na sjeveru, jer su najmanje konkurentni.

,,Mi moramo pripremiti tržište rada na konkurenciju prije ulaska u EU. Vlada je morala da nađe balans između poslodavaca i sindikata. Ako bi samo rastao koeficijent, na dobitku bi bili samo zaposleni, ali ne i poslodavci, a ovo su duboke reforme koje moraju zadovoljiti i sindikate i poslodavce i štititi državni budžet”, kazala je Milović dodajući da nijesu odustali od diverzifikacije privrede, ali da se jedino izmjenama obrazovnog sistema može uticati na dugi rok.

Minimalna zarada 

Milović je kazala da nigdje nije navedeno da će se minimalna zarada isplaćivati isključivo na osnovu stručne spreme, dodajući da je logično da to zavisi od sistematizacije. Odgovor na pitanje Pobjede na koji način će se izbjeći eventualna zloupotreba da se radi toga mijenjaju sistematizacije kako bi se za određena radna mjesta smanjili potrebni uslovi, dali su iz Ministarstva rada.
,,Poslodavac oglašava radna mjesta koja imaju određene uslove uključujući i nivo kvalifikacije obrazovanja. Kada se neko lice prijavljuje na oglas, ono pristaje na te uslove. Ako je neko već raspoređen na odgovarajuće radno mjesto, poslodavac nema pravo da ga rasporedi na drugo sa nižim nivoom obrazovanja”, pojasnili su iz ovog resora.

Miloš Vuković, iz Fideliti konsaltinga, naglasio je da sve što je navedeno u FS odstupa od predizbornih obećanja PES-a.

,,Nema minimalne plate od 700 eura, prosječne penzije od 600 eura, povećanja od 25 odsto svim zaposlenima koji primaju platu preko 565 eura, nema radnog vremena od sedam sati, nema pune zaposlenosti, što je sve trebalo ostvariti do 1. novembra. Kad pogledamo brojke, 400.000 građana Crne Gore je u junu 2023. godine, najblaže rečeno, iznevjereno”, kazao je Vuković.

Ocijenio je da se FS ne može baviti ovako radikalnom reformom penzionog sistema bez analiza, jer se odnosi na period od tri godine, dok se reforma ovog sistema radi za 40 godina i mora biti rezultat širokog društvenog konsenzusa. FS je, kako smatra, morala da prethodi strategija reforme penzionog sistema, a ovako će se trošak penzija prebaciti na teret građana, posebno na najsiromašniji sloj. Nije se vodilo računa o ozbiljnoj demografskoj krizi, ocijenio je Vuković, dodajući da će se broj stanovnika preko 65 godina povećavati, a njihov stepen zavisnosti skoro udvostručiti u narednih 50 godina te da je pad nataliteta konstantan.

Vuković smatra da je glavna zamka FS pretpostavka da se keš na ruke i dalje isplaćuje u mjeri kao prilikom implementacije ES1. To, kako je ocijenio, nije slučaj, a na ovaj način se upumpava velika količina novca u sistem što će uticati na rast inflacije. Smatra da je projekciju naplate PDV-a u idućoj godini, kojom je predviđeno povećanje za 173 miliona u odnosu na ovu godinu, nemoguće dostići. Vuković je ocijenio da FS ne tretira osnovni problem zbog kojeg je inflacija značajno veća nego u EU, navodeći da su to trgovačke marže kao ni rapidni rast cijena stanova i zakupnine.

,,Čašćavanje poslodavaca na teret penzija postojećih radnika predstavlja nepravedan model redistribucije budućeg novca trenutno zaposlenih građana. Oslobađanjem od navedenih doprinosa vrši se klasičan transfer novca sa budućih računa građana na sadašnje račune poslodavaca i to nakon godine u kojoj su postignuti rekordni profiti privrede”, kazao je Vuković dodajući da je potrebno pripremiti novi dokument kojim bi se odustalo od planiranog smanjenja doprinosa i predvidjele mjere za početak diverzifikacije crnogorske ekonomije.

Direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Marina Vujačić je kazala da se može desiti da mnoge osobe odu u invalidsku penziju, jer će im se to više isplatiti nego da rade. Profesorica i bivša poslanica PZP-a Branka Bošnjak je kazala da su FS pisali političari, a ne ekonomisti, ocjenjujući da nije riječ ni o kakvom povećanju plata, nego odricanju nauštrb sigurne starosti.

,,Mi stimulišemo ljude da idu u penziju, umjesto da ih stimulišemo da rade. Vi ste izjednačili profesore sa nekim ko nema osnovnu školu. Obesmišljava se znanje, a sa dvije kategorije minimalne zarade stimulisaćete još veću kupovinu diploma, to će biti najbolji biznis”, kazala je Bošnjak dodajući da se sve uradilo populistički, a ne analitički.

Vinari

Uvođenje akcize na vina neprihvatljivo je za vinare, kazao je Ljubiša Krgović u ime više udruženja iz ove oblasti. Ukazao je da su po CEFTA sporazumu, do nivoa kvote od 350.000 litara, uvozna vina oslobođena akcize, zbog čega bi se ovom mjerom, domaća vina izložila dodatnoj nelojalnoj konkurenciji. Upozorio je da bi to moglo dovesti do gašenja posebno malih proizvođača i gubitka egzistencijalnih prihoda mnogim porodicama. Krgović je tražio da se još jednom vidi da li je u redu da Vlada, radi predviđena četiri miliona po ovom osnovu, dovede u pitanje egzistenciju vinara.

Nezadovoljni su i u Plantažama, a prema riječima Sanje Radonjić iz ove kompanije nijedna vinska zemlja, koja je istovremeno i turistička destinacija, nema ovu akcizu. Izuzetak je, kako je navela, Francuska, sa četiri centa po litru, što je šest puta manje u odnosu na ono što se planira kod nas. Neprihvatljivi su joj argumenti MF te smatra da se konditorski proizvodi ne mogu upoređivati sa vinom.

,,Trudimo se da mapiramo Crnu Goru kao turističko-vinsku destinaciju, a vi sa ovim hoćete da poručite da je vino štetno i da bude skuplje. Želimo da radimo na vinskoj kulturi, a ovo nam ne ide u prilog kao destinaciji”, kazala je Radonjić napominjući da sva istraživanja pokazuju da je umjerena konzumacija vina povoljna i tražeći da se ova ideja još jednom razmotri.

Biljana Peranović, iz MF-a, ukazala je da je u svim zemljama koje nemaju akcizu na vino, opterećenje poslodavaca na rad 40 odsto, a da će kod nas biti 16 odsto, navodeći da će za male proizvođače biti predviđene podsticajne mjere. Markiranje naftnih derivata problematično je za Udruženje naftnih kompanija. Sekretar Udruženja Draško Striković je ukazao da niko nije protiv suzbijanja sive ekonomije, ali da ovo nije način. Ocijenio je da bi bilo mudrije da se pooštri kontrola ako se sumnja na tako velik obim sive ekonomije, nudeći pomoć naftnih kompanija.

Privrednik Vladan Vujović je ocijenio da je premijer prevario građane, te da je sramota što je isturio saradnike da primaju kritike dok oni šetaju po Parizu.

,,Nas u Crnoj Gori svako malo zadesi po neki lažni car Šćepan mali, pa neka se i on izduva”, kazao je Vujović.

Na probleme su ukazali i iz Crvenog krsta, navodeći da bi povećanje minimalne zarade moglo uticati na prekid pružanja usluga gerontodomaćica koje su od velikog značaja za korisnike.

Radulović: Ako nastavimo ovako, za pet godina idemo u bankrot

Najoštriji u kritikama bio je bivši poslanik PZP-a Branko Radulović.
,,Spajić je uvijek govorio da sam ja genije, ali me slabo slušao. Ako nastavimo ovako, za pet godina idemo u bankrot, a za 15 godina ćemo se boriti za opstanak, jer ćemo imati nedostatak vode, energije i hrane. Zapamtite ovo, zbog toga sam danas ovdje”, poručio je Radulović.

Ukazao je da FS ne predviđa suštinske mjere, iznoseći kritike na gotovo sve segmente ekonomske politike. te problematizujući pristup investicijama u infrastrukturu. ocjenjujući ih neodrživim.

,,Odlučite više o aerodromima, oni se moraju modernizovati, ako nemate pameti, dajte nekome ko ima”, poručio je Radulović Vladi.

Jedina dobra ideja, kako je kazao, jeste njegova ideja o razvojnoj banci, napominjući da je vlada Zdravka Krivokapića odbila njegov prijedlog 2020. godine. Ipak, poručio je da sa svojim znanjem i iskustvom stoji na raspolaganju.

,,Dabogda da dočekate bolje dane, nego što vam ja predviđam”, poručio je Radulović.

Nijesu navedeni fiskalni rizici programa ,,Evropa sad 2“

Savjetnik predsjednika države za ekonomiju Mladen Grgić je ocijenio da FS počiva na dvije pogrešne premise, da povećanje neto zarada ne utiče na inflaciju, te da agregatna potrošnja stimuliše dugoročni rast, ukazujući da to može biti samo kratkoročni efekat. Grgić je ukazao da u FS nijesu navedeni fiskalni rizici programa ,,Evropa sad 2“ (ES) koje ocjenjuje ozbiljnim, izražavajući skepsu da će se smanjenjem poreza i doprinosa smanjiti siva ekonomija. Trenutna dešavanja ga, kako je naveo, podsjećaju na ono što se dešavalo u Grčkoj, iako, kako je naglasio, smatra da je Crna Gora daleko od takvih kataklizmičkih scenarija.

,,Mnogo gori scenario je kad država treba da bankrotira, a ne bankrotira. Dobili smo FS koja gura Fond PIO ka reformi, a te reforme nema. Nije logično da se reformama obesmišljava jedan sistem, a da za njega nije predviđena posebna reforma”, kazao je Grgić.

Izvor: Pobjeda