Na Podima obilježena osamdesetprva godišnjaca pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Daša Pavičića i Stjepa Šarenca

Na Podima iznad Herceg Novog danas je obilježena osamdesetprva godišnjaca pogibije narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Daša Pavičića i Stjepa Šarenca.

Sastali smo se ovdje da odamo poštu i obiljezimo sedamdestosmu godišnjicu pogibije neustrašivih proletera, članova Mjesnog Komiteta za Herceg Novi i rukovodilaca Orjenskog partizanskog batoljona, narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Daša Pavičića i Stijepa Šarenca.

Nošeni plamenom ljubavlju za slobodom i čast domovine, kazao je predsjednik kotorskog UBNOR-a i Antifašista Jovo M. Bećir, padoše ovdje hrabrom smrću u borbi protiv stotinak okupatorski vojnika, 50-tak četnika Grahovskog bataljona i 150 nacionalista antikomunističkog bataljona „Orjen“i svojom herojskom  smrću ispisaše najsvetlije stranice naše istorije na današnj dan 21.01.1943. godine.

On je istakao da je toga dana nastala u Boki vječna  i svijetla legenda o životu i smrti četvorice hrabrih komunista.

Sa neizmjernim bolom i tugom narod Boke je doživio gubitak svojih najboljih sinova. Ali njihova smrt je bila, u isto vrijeme podsticaj da narod ovog kraja, predvođen svojom partijom, još čvršće zbije redove i nastavi da sprovodi u život njihovo započeto djelo. U tome ga ni najokrutnije mjere odmazde okupatora nijesu mogle spriječiti.

Kada su Bokelji govorili o Partiji, mislili su uvijek na NIKOLU ĐURKOVIĆA, a kada su Govorili o Nikoli mislili su o Partiji.

Nikola je ponikao je u ovom kraju, u poštenoj građanskoj porodici, koja se nikad nije odnarodila.

Kroz život koračao je uspravno, široko otvorenih očiju.

Kalio se kao revolucionar u Parizu. Prihvatio je komunističku ideologiju svjesno i predano.

Postao je član KPJ 1933. godine. Kad je došao u ovaj kraj prozvali su ga crveni pravnik i bio je prvi crveni predsjednik opštine risanske u ono, za Partiju teško doba.

Rukovodio je ustankom u Boki. Bio je autoritet za same Bokelje. Narod ga je volio zato što je znao da vlada situacijom.

Zbog svega toga Nikola je bio i ostao veliki običan čovjek. Takav je bio i u danima pobjeda ali i onda kad je došlo vrijeme kriza pokreta. Takav je ostao i u vrijeme duboke ilegalnosti, do smrti tog hladnog januarskog dana 1943, kada je prije vremena i nasilno prekinut njegov život.

Za svoje životno djelo Nikola Đurković je proglašen za Narodnog Heroja 11. jula 1945, godine. Narod pod Orjenom dugo nije vjerovao, nije htio da vjeruje da nema više njihovog velikog učitelja. Ali njegovo djelo je nastavljeno.

On i danas živi kao vječna  i svijetla legenda.

ILIĆ PETROV SAVO, rođen je  u Ledenice 1914. u seljačkoj porodici. Završio je poljoprivrednu školu u Bukovu. Radio je kao vaspitač u internatu u Risnu.

Naprednom pokretu prišao je 1932. pod uticajem Nikole Đurkovića. Aktivno je radio među omladinom u Križevcima, Bukovu i Risnu. U KPJ je primljen 1937. godine. Sa Savom Kovačevićem i Nikolom Đurkovićem organizuje proteste, mitinge i skupove. Stalno je bio pod prismotrom policije a 1940. interniran je u Smederevsku Palanku. Svestrano i aktivno radi kao ilegalac a docnije kao član MK KPJ Herceg Novog na organizovanju i pripremi ustanka i na prvim diverzijama. Član Štaba i zamjenik komesara novoformiranog Orjenskog bataljona .Član OK KPJ Nikšić. Ističe se hrabrošću u svim većim borbama Orjenskog bataljona. Poslije rasformiranja bataljona ostavljen je da radi u pozadini kao član MK. Izdan i opkoljen u Podima, hrabro gine sa tri člana MK KPJ Herceg Novi  21.januara 1943. godine.

Za Narodnog Heroja proglašen je 10. jula 1953. godine.

PAVIČIĆ STEVANA DANILO-DAŠO, rođen je u Skadru od oca Ličanina i majke Crnogorke 1919. godine.

Poslije se preselio u Herceg Novi. Bio je student Filozofskog fakulteta. Kao đak podgoričke i kotorske gimnazije opredijelio se za marksizam i temeljno ga izučavao. Rano je primljen u SKOJ. Još svestranije i intenzivnije radi na Univezitetu u Beogradu.

Godine 1940. primljen je u KPJ. U Herceg Novom najaktivnije učestvuje u organizaciji ustanka kao ilegalac. Izabran je za člana MK KPJ Herceg Novi. Učesnik je Ostroške skupštine.

Nakon rasformiranja Orjenskog bataljona radi kao član ilegalnog MK KPJ HN.

Opkoljen na Podima od strane okupatorskih i izdajničkih formacija gine 21. januara 1943. godine.

ŠARENAC BLAGOJA ŠĆEPAN-STIJEPO, rođen je u Mostaru 1919. godine. Kao siroče odrastao je u domovima. Rano je prišao đačkom pokretu. U gimnazijama u Mostaru, Trebinju i Cetinju učestvovao je u akcijama u školi i van nje. Izrastao je u revolucionarnog studenta. Godine 1940. primljen je u KPJ. U Herceg Novom, gdje živi kod sestre, intezivno radi na organizovanju ustanka. Juna 1941. postaje član MK KPJ  i sekretar SKOJ-a, a kasnije i u Orjenskom bataljonu. Doprinosi njihovoj čvrstini i revolucionarnosti. U teškim danima NOP već kao iskusni ilegalac Stijepo bodri poljuljani duh pripadnika NOP i diže ga.

Gine sa svojim drugovima  na Podima, izdan od lokalnog stanovništa u borbi protiv  domaćih izdajnika i okupatoskih vojnika.

Orjen i Nikola, Savo, Dašo i Stijepo  ostali su za uvijek zajedno.

Njihovu junačku pogibiju pokušale su zasijeniti sluge okupatora igrajući “krvavo kolo“ na glavnom trgu  u Herceg Novom, veseleći se smrti bokeljskih rukovodećih komunista i vjerujući da je za sva vremena osigurana vlast okupatora i izdajnika. A da bi bili potpuno sigurni u identitet ubijenih, primijenili su još jednu gadost. Iz logora na Mamuli i Prevlaci doveli su dvije Nikoline sestre  i brata  da prepoznaju i potvrde da je među četvoricom poginulih i njihov Nikola .

Kažu da je bilo užasno gledati setre  kako odriču da im je to brat.

Tri puta su ih tako dovodili da gledaju mrtvog brata, bijesni što ih nijesu naćerali da to potvrde.

Sestre su danima tugovale za bratom, ali srce setre Ane nije izdržalo bratovljevu pogibiju. I ona je umrla nekoliko dana kasnije.

Sjećajući se veličanstvenog učinka hrabrih komunista, Bećir je kazao da je njihovo djelo utemeljeno u državnost Crne Gore.

Crna Gora je, kao učesnica Drugog svjetskog rata bila dio koalicije koja je izvojevala pobjedu nad fašizmom i ostala antifašistička zemlja. Antifašizam je njena vodilja ka svojim evroatlanskim integracijama, čime je priznati u svijetu.

Istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partrizana predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda, danas je dovedena u pitanje. Redefiniše se istorija, omalovaža značaj NOB i antifašistička borba i njene žrtve, krivotvore se događaji iz dalje i bliže prošlosti i prikazuju se lažno i u iskrivljenom svijetlu. To javno promovišu pojedine partije, pojedinci i vjerske organizacija.

Sve je to povezano sa pojavom neofašizma i kleronacionalizma, protiv kojih  se moramo odlučno boriti da bi se odbranila demokratija, sačuvale tekovine NOB i rezultati Referenduma, kazao je predsjednik kotorskih boraca.

Kažu nam  da su nas oslobodili i  da ne treba slaviti 9. maj kao Dan Pobjede, već 23. i 24. septembar, kada je nova vlast potpisala koalicioni sporazum, jer to je njihov Dan Pobjede.

Kažu nam da je Crnu Goru napuštila mladost a čime će je vratiti nazad? Nude nam vjeronauku u školama, crninu za Kosovom, nude nam toliko vjere koliko je potrebno da se možemo mrzjeti, ali nedovoljno da bismo voljeli jedne druge. Kažu nam da je samo njihova vjera prava.

Na scenu stupa antiintelektualizam i antireligioznost.

Oslobodili su nas Zakona, Ustava, oslobodili su nas Vazduhoplovstva i pomorstva i mnogih radnih mjesta.

Pa neka se vrati ko hoće, poručio je Bećir.

Pitanje je sada kojim će putem krenuti Crna Gora? Da li će se razvijati na principima antifašizma ili svetosavlja, zapitao se on.

Mi na to moramo odgovoriti snažno, jasno, demokratski, jer u pitanju su, ne samo poštovanje pravnog poretka već u konačnom i pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije.

I na sve što ide i što može biti-mi smo spremni. Možemo sami, a imamo sa kim:

-Na Sedmi bataljon – Sedma omladinska

-Na Pavlove jurišlije-Pekove  divizije

-Na spomeničko postolje u Zaostro – Titov spomenik u Podgorici

-Na Vidovdan-Trinaesti Jul

-Na bože pravde-Oj svijetla majska zoro

-Na Macu i Šiljka – osmijeh Ljuba Čukića

-Na spremte se, spremte četnici-No pasaran

-Na ne damo svetinje -Ne damo Crnu Goru

S vjerom u ideje Dvadesetprvog Maja, pobijedićemo, istakao je predsjednik UBNOR-a i Antifašista Kotora dipl. ing. Jovo M. Bećir i završio riječima:

Poginuli junaci,

Neka Vam je vječna hvala i slava!

Neka je vječna Crna Gora!