Mr Željko Rutović: Zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama treba ograničiti u praksi

Saopštenje predsjednika Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama mr Željka Rutovića:

S obzirom da su proteklih dana predstavnici institucija Ministarstva pravde, Upravnog suda Crne Gore, ASK-a, a u svijetlu tekućih aktivnosti na izmjenama i dopunama Zakona o upravnom sporu i Zakona o slobodnom pristupu informacijama, aktuelizovale, između ostalog, pitanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijama, u tom kontekstu želim ukazati na sljedeće.

Nesporno je da je pravo na pristup informacijama kojima raspolaže javna vlast osnov demokratskog života kojim se afirmiše otvorenost javne administracije, te je kao takvo široko priznato kao osnovno ljudsko pravo, zaštićeno međunarodnim i nacionalnim dokumentima. U tom duhu, Agencija je u kontinuitetu afirmisala pravo javnosti da zna, odnosno otvorenost u korist građana kroz poštovanje normi i procesa odlučivanja koje treba da rezultira brzim, efikasnim postupanjem i dobijanjem informacija, kako bi građani bili aktivni sudionici procesa koji bi rezultirali donošenjem odluka koje su od vitalnog značaja ne samo za pojedinca već i cjelokupnu zajednicu.

No, u postupku sveukupne analize i iskustva primjene Zakona, proteklih godina zabilježen je veliki broj zahtjeva za pristup informacijama kod prvostepenih organa, veliki broj pokrenutih žalbenih postupaka pred Agencijom, kao i pokrenutih sudskih sporova, što dovodi do javne dileme da li ovi zahtjevi kao svoj cilj imaju ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja ili se koriste kao pravni mehanizam za ostvarivanje materijalne koristi iz državnog budžeta, na šta ukazuju i kolege iz Ministarstva pravde, Upravnog suda i ASK-a.

U tom kontekstu ističem da se u postupku odlučivanja po žalbama na akte kojima je odlučeno po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama uočava praksa zloupotrebe korišćenja prava na slobodan pristup informacijama fizičkih lica i dijela nevladinog sektora koji angažovanjem advokata, a bez želje da dobiju traženu informaciju, ostvaruju na taj način značajne troškove pred Upravnim sudom Crne Gore.

Imajući navedeno u vidu, a ilustracije radi, od početka godine do 07. decembra 2022. godine na adresu Agencije zaprimljeno je 7311 žalbi. Takođe, imenovanjem novog sastava Savjeta Agencije, od avgusta ove godine ovaj organ je razmatrao i donio odluku u 2373 predmeta.

Imajući ova i druga pitanja iskustva primjene Zakona, ističem da je od strane Agencije u dužem periodu ukazivano na neophodnost evolutivnog procesa usaglašavanja domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima i efikasnim zakonskim rješenjima primjerenim komparativnoj praksi društava duge demoktarske tradicije i primjene ovog prava. Izmjenama zakonskih normi upravnog spora i/ili slobodnog pristupa informacijama potencijalno, institut zloupotrebe prava treba tumačiti restriktivno, u duhu demokratskih i evropskih standarda.

Zloupotrebu prava na slobodan pristup informacijama treba ograničiti u praksi na primjere kada su zahtjevi previše neodređeni ili obuhvataju izuzetno obimnu dokumentaciju, kada nalažu nesrazmjerno velike napore organa u postupanju, kada se nerazumnim i čestim traženjem ometa normalan rad organa, a pri tom organ vlasti čini dodatne napore u postupanju, u situaciji kada se zahtjev ponavlјa za već dobijenim ili dostupnim informacijama itd. Da nije riječ o novini i nepoznatom institutu zloupotrebe prava govori i činjenica normiranja ovog instituta u pravnoj praksi, u zakonskim rješenjima mnogih država (Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Škotska, Kanada, Portugal, Švajcarska, Slovenija, Estonija, Hrvatska i dr.).

Ovakvim pristupom, odnosno potencijalno inoviranim zakonskim rješenjima, i obveznici zakona, i Agencija i Upravni sud bi bili rasterećeni enormnog broja predmeta, čime bi svoje kapacitete mogli usmjeriti na ekonomičnost, kvalitet i ubrzanje postupaka, u korist građana.

Takođe, normiranje oslobađanja od troškova postupka na svim nivoima, suzbila bi se pojava zloupotrebe prava jer bi se time onemogućilo pribavljanje materijalne koristi na štetu budžeta, odnosno građana Crne Gore.

Konačno, Savjet Agencije odlučan je u afirmaciji prava javnosti da zna i demokratskom kapacitetu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ali sa svoje strane izražava saglasnost sa kolegama iz Ministarstva pravde, Upravnog suda i ASK-a koji opravdano postavljaju pitanje u dijelu primjene, te iz tog razloga cijenimo da je na zakonodavnim organima definisanje normativnog okvira kojim će se unaprijediti ovo važno pravo ali istovremeno ograničiti mehanizmi kojima se ovaj institut devalvira, saopštio je predsjednik Agencije mr Željko Rutović.

Agencija za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama www.azlp.me