Vesna Mačić
Povodoma dana zaštite obale i mora, kao i održivog upravljanja ovim resursima prilka je da se više razmišlja o uticajima čovjeka na naše more koje je još uvijek puno raznovrsnog života i mnogih tajni, kazala je za Skala radio dr Vesna Mačić, naučna radnica u kotorskom Institutu za biologiju mora.
Crna Gora imajoš uvijek veoma lijepu obalu iako mnogo više urbanizovanu nego što bi trebalo i bez reda u izgradnji, mišljenja je Mačićeva, iako kako kaže nije protiv ekonomskog, turističkog i bilo kakvog razvoja razvoja, ali s mjerom i u skladu sa ambijentom.
Sve ono što se dešava na obali ima uticaja i na more kao i sve one aktivnosti koje se odvijaju na samom moru, kaže Mačićeva.
Ona podsjeća na aktivnosti u bokeljskim opštinama i Budvi na prečišćavanju i odvođenju otpadnih voda što je za pohvalu, jer je Bokokotorski zaliv veoma ugrožen sa ogromnom količinom otpadnih voda i evidentne su velike promjene na morskom dnu.
“Povlače se neki organizmi koji su tu živjeli stotinama godina, što ukazuje na velike promjene životne sredine. Komunalne otpadne vode, sve veći broj velikih kruzera i jahti kao i raznoraznih barki i plovila prisutnih u zalivu Boke Kotorske utiču na živi svijet u moru, pogotovo što je prisutan i veliki broj ilegalnih aktivnosti, kao što je izlivanje otpadnih voda bez prečišćavanja, izlivanja sa brodova. Sve to dospijeva u more i sve to živi organizmi moraju da istrpe”, objašnjava Mačićeva.
Ona podsjeća na nedavno terensko istraživanje morskih pećina stručnjaka Instituta zavoda za biologiju mora iz Kotora u saradnji sa dvije NVO iz Grčke i Crne Gore na potezu od rta Arza do rta Platamuna.
Ovaj posao je u potpunosti finanirao kotorski Jugopetrol uz zahvalnost i poziv ostalima da pomognu istraživanje i očuvanje našeg mora, naglasila je dr Mačić.
Pomenuto područje je prilično očuvano i potpuno predstavlja prirodnu obalu koja je veoma bogata raznovrsnim biljnim i životinskim svijetom kako u obalnom dijelu tako i u podmorju, i takva područje se moraju zaštititi.
“Crna Gora je u obavezi da zaštiti bar 10 odsto obale, a do sada nemamo ni jedno zaštićeno područje u moru. Pripremljena je dokumentacija za proglašavanje zaštićene zone kod Petrovca, ali se ništa još nije uradilo jer nije jasno ko će da upravlja tim zaštićenim piodručjem, da li će to da bude Morsko dobro, ministarstvo, opština. To su stvari koje se odugovlače, a koje su našoj zemlji neophodne. Naučnici iz cijelog svijeta su zaključili da zaštićene zone u moru predstavljaju oazu gdje se živi svijet u moru nesmetano razmnožava i mlađ i određen dio organizama se sa tih područja preliva u susjedna i praktično se na prirodni način obogaćuje prirodna sredina. Stoga je neophodno da se osnuju zaštićene zone kako bi imali barem neke djelove našeg mora koji nijesu pod veoma intenzivnim antropogenim uticajem” navela je ona.
Mačićeva vjeruje da će biti još projekta za očuvanje životne sredine i da će oni biti uspješniji jer do sada mnogi savjeti iz Instituta za biologiju mora često ostaju bez konkretnih aktivnosti kako od strane lokalne uoprave tako i sa nivoa nadležnih ministarstava.
Uz bolju koordinaciju bilo bi više uspjeha jer je more bogatstvo svih nas i svi građani moraju da vode računa o moru i njegovom živom svijetu, poručila je dr Mačić.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].