Mihailo Jovićević u Bogorodičinom hramu na Prčanju

Mihailo Mujo Jovićević

Svečanost povodom 1.700 godina Milanskog edikta, 200 godina Njegoševog rođenja i 100 godina posvete Bogorodičine crkve na Prčanju uveličaće jedan od najpoznatijih savremenih crnogorskih likovnih stvaralaca Mihailo Mujo Jovićević.

U porti jednog od najljepših sakralnih objekata na jadranskoj obali, pa i Mediteranu, kakav je s pravom Bogorodični hram na Prčanju, zaiskriće stvaralaštvo našeg poznatog likovnog duhovnika, slikara koji je našao puni smisao u hrišćanskom nadahnuću i posvetio mu se svim svojim bićem.

Zatekli smo ga u radnoj atmosferi, u Bogorodičinom hramu sa slikama i nemirom đe i kako postaviti djela da se prirodno uklope u sklad crkve i njen prepoznatljivi mir.

Na pitanje Skala radija da li je ovaj posao ravan onom stvaralačkom, budući da se radi o ovom mjestu i ovakvoj prilici, Jovićević je odgovorio da je veoma počašćen, a ovo skoro da i nije neki slučaj, jer u zadnje vrijeme stalno prati jubileje pa se plaši da nije u nekoj fazi da i sam odleprša na nebo.

On je podsjetio na prošlomjesečnu izložbu povodom 200 godina Njegoševog rođenja na Cetinju, a u kotorskoj Galeriji solidarnosti na izložbu koju je posvetio don Branku Sbutegi povodom jubileja 11 godina od njegove izložbe na Gospi od Škrpjela.

Na našu konstataciju  da nije slučajna ova izložba u hramu Blažene Djevice Marije, gdje se osjeća sva duhovnost, ali i sjene don Branka Sbutege, u njegovom rodnom Prčanju, Jovićević je kazao da nikada nije imao strah prilikom postavljanja svojih samostalnih izložbi, a ovoga puta imao je žestoku tremu, “da ne bi slikama, pod navodnicima, uništio postojeću postavku, da bi ostale slike na neki način više prezentovao sa mojim slikama nego da im ja smetam”, kazao je slikar.

Što se koncepcije izložbe tiče, slikar je kazao da je nastala slučajno.

Biće  33 slike, a to je broj koji slikaru mnogo znači.

Centralna slika, visoka 4 metra, je čuveno Jovićevićevo Raspeće, slika koja je sama za sebe izložba i za koju njegovi prijatelji kažu da je prosto prirodno srasla sa tkivom crkve i da tu treba i da ostane.

Raspeće je izlagao u budvanskoj galeriji Santa Marija i galeriji Zvonimir u Zagrebu gdje je izazvala veliku pozornost.

Za Jasminku Grgurević, slikarku-konzervatorku, idejnog tvorca i komesara ove izložbe, kako je kazao Jovićević, rad na postavci je bio posebno zadovoljstvo.

Grgurevićeva je istakla da je ovo prvi put u istoriji  katoličke i pravoslavne crkve u Crnoj Gori da se ovakva koncepcija postavlja u crkvi i to na način da ne remeti postojuću postavku, već da svojim sadržajem, veličinom i mjestima na kojima se nalazi nadopunjuje postojeću postavku u crkvi.

“Izložba ima vise dimenzija i u tom kontekstu mislim da je u ovom trenutku u Crnoj Gori Mihailo Jovićević jedini slikar koji je na neki način mogao i trebao po meni da nadopuni ovaj prostor u kojem se nalaze djela najznačajnih stvaralaca sa prostora bivše Jugoslavije”, kazala je Jasminka Grgurević.

Za nju je rad na postavci ove izložbe predstavljao veliku odgovornost ali još veće zadovoljstvo zbog lijepe saradnja uz dnevne razgovore.

“Najveći problem nam je bila postavka velikog križa za koga smo, po meni našli najbolje moguće mjesto u ovom hramu. Ostalu postavku čine ulja na platnu i instalacije”, kazala je Grgurevićeva.

Ona je istakla da je poseban problem bio transport ovih djela do Bogorodičnog hrama na Prčanju i postavka, ali su naišli na maksimalnu podršku organizatora izložbe župnika don Ivana Ćorića.