“Čini mi se da je važno da kažem i da je ono što od Srbije zahtevaju demonstranti i studenti, isto ono što od Srbije zahteva Evropska komisija”, izjavila je u intervjuu za N1 Slovenija Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, koja je i dodala da je zadivljena energijom demonstranata da promene okolnosti kojima nisu zadovoljni. Kako je ocenila, Srbija stagnira i mora da napravi mnogo koraka da bi uopšte mogla da nastavi s pregovorima. EK od Srbije zahteva hitne reforme, pre svega promene u izbornom zakonodavstvu, promene medijskih zakona i postavljanje regulatora elektronskih medija, za šta je, kako kaže, predsednik Srbije Aleksandar Vučić na sastanku dao garancije. Rok za hitne korake je tri do četiri nedelje, istakla je. “Predsedniku Vučiću sam izrazila protest zbog sprovođenja nasilja i zastrašivanja nevladinih organizacija”, dodala je.
Kako se dogodilo to da je evropska komesarka za proširenje Slovenka Marta Kos, četiri dana posle prelomnog protesta u Beogradu, sastanak sa srpskim predsednikom Vučićem opisala kao konstruktivan? To je izazvalo ogorčene reakcije, kako u Srbiji, tako i u Sloveniji. Koji su to istinski interesi Evropske Unije i Komisije u Srbiji? Zbog čega niko u Briselu javno i jasno ne osudi srpski režim, koji već godinama krši demokratska načela, principe vladavine prava i guši medijske slobode? Sada postoji i vrlo velika verovatnoća da je na svom narodu vlast upotrebila i zvučno oružje. Šta je tu evropski? Ili su velike reči o evropskoj budućnosti Srbije samo predstava za javnost? Vučić podršku Brisela uživa i dalje, jer Evropi, uprkos protestima, može da dostavi svoje zalihe litijuma i oružja.
Na pitanje da li zbog objave na X-u oseća odgovornost, i da li iza nje stoji s obzirom na to da kaže da je nije ona napisala već neko iz njenog tima, Marta Kos odgovara da oseća odgovornost prema državi Srbiji koja je kandidat za članstvo.
„Moja odgovornost je da je ponovo dovedemo na evropski put na kom u poslednjih nekoliko meseci stagnira. I uvek ću se zalagati za to da razgovaramo sa političarima, sa onim ljudima koji nešto mogu da urade. Recite mi sa kim u ovom trenutku u Srbiji možemo da razgovaramo, da bismo dosegli reforme, a sve to što takođe zahtevaju demonstranti, studenti i opozicija. To je bila tema mog razgovora sa predsednikom Vučićem. Srbija u ovom trenutku nema Vladu, rekla sam da stagnira, mora da napravi mnogo koraka da bismo uopšte mogli da nastavimo sa pregovorima. Pod te korake spadaju veoma važni medijski zakoni, važni zakoni iz oblasti izbornog zakonodavstva i još mnogo toga. Naravno tema su i, po mom mišljenju, loše mere srpske Vlade prema predstavnicima nevladinih organizacija, odnosno prema nevladinim organizacijama u načelu“, navela je.
Upitana o tvitu koji je izazvao lavinu reakcija, kaže da u njenom kabinetu ima 16 ljudi, da je u pitanju timski rad i da razume da se ljudi ne slažu sa tom objavom. „Ali takođe molim za razumevanje, da ne sudite o mom radu na osnovu 280 slovnih znakova (karaktera). Zadatak na kom radim, i na kom sam radila tokom razgovora sa predsednikom Vučićem, je da omogućim da Srbija sprovede reforme, a koje su neophodne za nastavak pregovora koji već neko vreme stagniraju“, naglašava sagovornica N1.
N1 Slovenija
N1 Slovenija : Te stvari je u svojoj objavi, posle svog sastanka sa predsednikom Vučićem, takođe pominjala predsednica Evropske komisije Fon der Lajen, to je bilo u utorak. Posle sastanka je napisala da je sastanak bio važan, za razliku od vas, vi ste napisali da je sastanak bio konstruktivan. Ursula fon der Lajen je dodala i da Srbija mora da ostvari reforme na području medija, izbornog zakonodavstva i na području borbe protiv korupcije. Upravo to su neuralgične teme za Vučića i upravo zbog toga je objava Ursule fon der Lajen bila bolje prihvaćena u Srbiji od Vaše. Istina je da ste Vi u govoru u Evropskom parlamentu istakli sve te stvari, takođe ste izrazili i zabrinutost zbog događaja u Srbiji, ali to je bilo 11. februara, dakle više od mesec dana pre prelomnog protesta u Beogradu, posle kog se mnogo stvari promenilo. U ovom trenutku kruže dve interpretacije. Prema jednoj, Vi biste o dešavanjima u Srbiji govorili odlučnije, ali Vam to ne dozvoljava Ursula fon der Lajen. Druga interpretacija je da ste takođe i Vi postali briselska birokratkinja od kada ste došli u Brisel, jer ste pre toga javno izražavali podršku medijskim slobodama, vladavini prava, aktivnom civilnom društvu. Koja od te dve interpretacije je tačna?
Kos: Mislim da sam kao komesarka za proširenje veoma dobro pripremila teren da razgovor naše predsednice, predsednika Vučića i predsednika Saveta bude uspešan. To su naša zajednička nastojanja, to je timski rad Evropske komisije, uloge su podeljene. Uvek sam i uvek ću se zalagati za sve to što ste nabrojali. Kako sam i ranije rekla, od Srbije zahtevamo reforme, o kojima je juče govorila predsednica, sada imamo garancije od srpskog predsednika da će te reforme sprovesti. I naravno, sada je moj zadatak da nadzirem, da kontrolišem, da li će se to zaista i dogoditi. Jer bez tih reformi Srbija neće moći da napreduje na evropskom putu. Čini mi se da je važno da kažem i da je ono što od Srbije zahtevaju demonstranti i studenti, isto ono što od Srbije zahteva Evropska komisija. Proces pregovora nije jednostavan, Srbija je zemlja kandidat još od 2014. godine, u međuvremenu se mnogo toga zaustavilo, upravo zbog toga što reforme nisu jednostavne, ili u određenom periodu države ne rade na njihovom sprovođenju. Moje mišljenje je da je zadatak Evropske komisije , čiji sam i sama deo, da podstiče ili s vremena na vreme izvrši pritisak na Vlade da te reforme sprovedu. Govorim o reformi izbornog sistema koja je neophodna, i to je ono što govore i demonstranti, da je Srbiji potreban novi izborni zakon. Govorimo i o tome da je potrebno postaviti regulatore elektronskih medija, to je takođe zahtev. Govorimo i o dva medijska zakona, i pre svega o tome da je srpska Vlada ta koja mora poštovati vladavinu prava, ljudska prava, medijske slobode i tako dalje. I to su tačno te reforme koje Srbija mora sprovesti. Bez toga neći moći da napreduje na evropskom putu, ni jedna država, ne samo Srbija nego bilo koja druga zemlja, koja ne poštuje slobode medija, koja ne poštuje slobodu izbora, koja ne uvažava nevladine organizacije. Mogla bih još da nabrajam, ali bez toga se ne može postati članica Evropske unije. Sve vreme tokom ovog zastoja u pregovorima sam bila u kontaktu sa nevladinim organizacijama u Srbiji, sa nekima sam se sastajala i to objavljivala javno, sa nekima sam u kontaktu a to nismo ni objavljivali, jer su me molili da to ne radimo, kako ih ne bismo ugrozili. Predsedniku Vučiću sam izrazila protest zbog sprovođenja nasilja i zastrašivanja nevladinih organizacija. Kako to drugačije da izvedem nego da se sretnem sa njim i to mu otvoreno i kažem. Svi oni koji me sad kritikuju zbog toga što sam se sad sastala sa Vučićem, sa druge strane traže od Evropske komisije da pregovara sa Putinom.
N1 Slovenija: Dakle prigovorili ste Vučiću zbog toga što se sad dešava u Srbiji, ako vas dobro razumem.
Kos : Tako je, tako kako sam i rekla…
N1 Slovenija: Tokom tog razgovora u četiri oka?
Kos: Nije bio razgovor u četiri oka, tu su bili i moji saradnici i njegovi saradnici. Takođe sam izrazila protest zbog toga što optužuje Evropsku uniju da finansira nevladine organizacije koje žele da se reše njega i srpske Vlade. Naravno da Evropska Unija finansira nevladine organizacije i na to sam ponosna, finansiramo nevladine organizacije u Srbiji koje su bile uključene u proces pregovora. Naime jedan od uslova za napredak države u pregovorima je i to da se konsultuje i sa nevladinim organizacijama, pa i sa onima koje ne finansira Evropska unija. Evropska unija je povećala izdvajanja za nevladine organizacije u prethodne dve godine, jer srpske NVO moraju da nastave da postoje i moraju da budu uključene u proces pregovora. Ali sve to se ne može ispričati u samo 280 karaktera.
N1 Slovenija: Kakve su tačno garancije predsednika Vučića da će sprovesti ključne reforme i do kada će ih sprovesti, kakvi su rokovi u pitanju?
Kos: To se mora dogoditi u što kraćem roku, zato što Srbija želi da već do kraja prve polovine ove godine otvorimo treći klaster, što znači da se to mora dogoditi u roku od tri do četiri nedelje. I ja ću biti prva koja će da bdi nad tim, da se to zaista i dogodi. S jedne strane to je tehnički postupak pregovaranja, jer neke stvari moraju biti sprovedene, sa druge strane je to politički proces. Kao što sam rekla, mi moramo da pregovaramo sa onima koji mogu da pokrenu stvari. Sa kim u ovom trenutku da pregovaram? Već neko vreme stanje u Srbiji stagnira. Sa kim da razgovaram o tome da moraju da sprovedu reforme? U ovom trenutku nemamo nikoga drugoga sa kim bismo mogli razgovarati. Razgovarali smo o tome u Srbiji, da li idu na nove izbore, da li će biti nove Vlade. Uvek ću se zalagati za to da je dobro razgovarati sa ljudima, i da je dobro da otvoreno kažemo šta je ono što nije u redu i šta je ono šta bi države potom trebalo i da urade.
N1 Slovenija: Da li ste izrazili očekivanja i koja – novi izbori, prelazna vlada, kakva prelazna vlada? A ako bude novih izbora da li bi pre toga trebalo promeniti izborno zakonodavstvo? Šta je od toga optimalno rešenje za Evropsku komisiju?
Kos : Super da ste me to pitali i ako ste me pažljivo slušali čuli ste da sam upravo to i rekla, da u ovoj fazi Evropska komisija od Srbije zahteva promenu izbornog zakonodavstva, da bi izbori mogli da se sprovedu na pošten način. Ti pregovori uopšte nisu jednostavni. Rekla sam da sa Srbijom pregovaramo već 11 godina. Moguće je da su lakše reforme koje država kandidat mora da sprovede na području ekonomije, ekonomskog razvoja. Ali kada govorimo o fundamentalnim stvarima, o ljudskim pravima, o vladavini prava, o borbi protiv korupcije , protiv organizovanog kriminala , tu smo vrlo pažljivi i garantujem vam da ni jedna država, ni Srbija niti bilo koja druga, koja ne bude poštovala slobode medija, koja ne bude poštovala rad nevladinih organizacija, ili ljudska prava, ne može postati članica Evropske Unije.
N1 Slovenija: A Srbija sada te stvari ne poštuje, ako Vas dobro razumem?
Kos: U ovom trenutku smo ih podstakli da te reforme izvedu. Pomenuli ste da sam govorila i u Evropskom parlamentu i tada sam izrazila i nadu da će protesti studenata i svih demonstranata dovesti do toga da se te reforme i konačno dese.
N1 Slovenija
N1 Slovenija: Reakcije na Vašu objavu su bile veoma oštre i u Sloveniji, više iskusnih slovenačkih diplomata je ocenilo da toj objavi nedostaje osećaja za politiku. Oštre su bile reakcije i nekih evroparlamentaraca, nekadašnji evroposlanik Klemen Grošelj je napisao da je objava bila „sramota za Sloveniju i da ste propustili istorijsku priliku da Evropska unija ostavi pečat u politici Zapadnog Balkana“. U ponedeljak su se oglasile još tri nevladine organizacije iz Slovenije, koje su Vašu objavu označile kao „skandaloznu, licimernu i pogrdnu“, a od Vas su zahtevale, citiram „jasnu osudu Vučićevog režima i nedvosmislenu podršku studentskim protestima i zahtevima“. Vi naglašavate, pa i danas ste naglasili, da je civilno društvo važno. Da li dakle možete da ispunite njihov zahtev i jasno osudite Vučićev režim i date nedvosmislenu podršku studentskim protestima i zahtevima?
Kos: Zahtevi studenata, demonstranata i svih ostalih mogu da dovedu do toga da srpski narod izabere svog predsednika i svoju Vladu. Evropska unija nije ta koja postavlja predsednike Vlada i predsednike država. Tako da je sudbina Srbije u rukama srpskog naroda, i nadam se da će ta energija koja je sada tamo nakupljena dovesti do toga da se sprovedu neophodne reforme. Evropska komisija i ja lično smo na strani toga da se te reforme sprovedu.
N1 Slovenija : Razumeo sam.
Studentima i njihovim mudrim postupcima možemo zahvaliti na tome što na protestu u Beogradu 15. marta nije izbilo sveopšte nasilje, srpski mediji su objavili fotografije i snimke „batinaša“ koji su na dan protesta bili okupljeni u Pionirskom parku, preko puta Skupštine. Neki od njih su bili maskirani, u rukama su držali ni manje ni više nego čekiće. To nisu bili demonstranti, vrlo verovatno su to bili ljudi iz kriminalnog miljea, koji su dobili nalog da po potrebi izazovu incidente i nasilje. Da li ste to primetili i šta kažete na to, naravno i u svetlu izveštaja, snimaka i svedočenja o upotrebi zvučnog oružja?
Kos: Zadivljena sam izuzetnom energijom i spremnošću demonstranata u Srbiji da promene okolnosti kojima nisu zadovoljni. I kao što sam već rekla, srpski narod je taj koji će odlučivati o daljoj sudbini Srbije, i drago mi je da možemo da budemo njihovi saveznici kada je reč o ispunjavanju tih reformi. Situacija što se tiče bezbednosti na protestima je bila mnogo puta napeta i možemo zahvaliti svima, a posebno studentima koji su umeli da se sklone, umeli da se organizuju. Odnosno svim demonstrantima, ne samo studentima, koji su izuzetno mudro postupali da ne dođe do nečega opasnijeg. Nadam se da će sada istraga pred Evropskim sudom za ljudska prava pokazati šta se zapravo dogodilo, jer dobijamo potpuno različite informacije. Imam informacije iz prve ruke, od nevladinih organizacija, koje su me obavestile o tome šta tačno se dogodilo.
N1 Slovenija: Sigurno će biti teško dokazati šta se tačno dogodilo jer srpske vlasti negiraju da su upotrebile zvučno oružje . Na početku su negirali da uopšte imaju zvučno oružje, ali su posle morali da priznaju. I sad upravo u tim danima, srpski predsednik počinje da vrši pritisak i na pravosuđe. Policiji i tužiocima preti da će biti smenjeni ako ne budu uhapsili pojedine demonstrante. Pa tu je još i srpski medijski pejzaž – sigurno imate podatak da je između 80% i 95% srpskih medija pod neposrednom kontrolom trenutne srpske vlasti. To se u poslednje vreme i vrlo jasno vidi. Kao nekadašnjoj novinarki Vam ne može biti svejedno zbog toga. Pitam Vas kao komesarku – da li bi država kandidat za članstvo u Evropskoj Uniji zaista trebalo da izgleda tako kao što izgleda Srbija pod Vučićevim režimom?
Kos: Kao što sam već rekla, sloboda medija odnosno nezavisni mediji su jedan od uslova da država postane članica EU. Ne samo kao nekadašnjoj novinarki, nego i kao komesarki mi je veoma stalo do toga da to i postignemo. I još jednom – proces pregovora sa jednom državom nije proces koji se dešava od danas do sutra, to je proces u kom država mora na različitim područjima dokazati da je sposobna da poštuje, a pre toga i da ima usklađeno zakonodavstvo sa evropskim zakonodavstvom, gde su sloboda medija, poštovanje ljudskih prava i sve ono što proizilazi iz vrlo važnog člana evropskog ugovora, drugog člana. To se mora poštovati. Naš zadatak je da u tom procesu pregovaranja Evropska unija pomogne. A ako ne, proces može i da se zaustavi. Primer je Turska, od 2019. pregovori sa Turskom su zamrznuti.
N1 Slovenija: A kandidat je još od ‘99. godine?
Kos : Tako je. Tu je i drugi primer, Gruzija, koja je takođe kandidat za članstvo, ali u onom trenutku kada su usvojili zakone koji su ugrozili interese nevladinih organizacija, ugrozili prava istopolnih parova, mi smo zaustavili proces pregovoranja. To znači da u pregovorima sa bilo kojom državom, ako nema napretka ili ako ima nazadovanja, mi možemo u svakom trenutku taj proces da zaustavimo. Ali, nadam se da razumete, to je nešto što u Srbiji ne želimo da uradimo. U interesu Evropske unije, naša želja je da Srbija postane članica Evropske unije i tu su recimo ukrštaju i zahtevi srpskih studenata. To znači da zajedničkim snagama možemo da postignemo da Srbija jednog dana postane članica Evropske Unije. Ponekad taj put nije jednostavan, želim da se okolnosti u Srbiji promene na način da se sprovedu reforme i da demonstranti nastave da u tome pomažu. Želim da kažem i da je proces proširenja proces koji zahvata sve segmente društva – ne samo Vladu, ne samo parlament u kom se usvajaju reforme, nego i uključenost civilnog društva i tako dalje. Recimo, u koju god od država kandidatkinja da odem u posetu, uvek se sastanem i sa predstavnicima civilnog društva, mnoge od njih finansiramo. Uvek sa sastanem i sa uticajnim ženama i na taj način dobijem još jedan ugao posmatranja. Znate, u Sloveniji smo imali vrlo uspešne pregovore zato što je postojao konsenzus, pa i među političkim strankama, da zaista želimo da budemo deo Evropske unije.
N1 Slovenija: Da, ali upravo to civilno društvo, koje pominjete, tvrdi da je politika Brisela ne samo birokratska, nego i dvolična. Francuska će Srbiji nabaviti nove vojne avione vredne 3,2 milijarde evra. Takođe aerodromom u Beogradu upravlja francuska kompanija. EU je prošle godine sa Srbijom potpisala sporazum o eksploataciji srpskih retkih sirovina i litijuma, tamo je bio i bivši nemački kancelar gospodin Šolc, koji je potpisivanje tog sporazuma pozdravio u ime „veće energetske nezavisnosti Evrope“. Posle susreta sa predsednicom Evropske komisije u utorak, Vučić je rekao da će Evropska unija rudnik u dolini Jadra proglasiti za svoj strateški projekat izvan granica EU, i da je sa predsednicom Komisije pregovarao takođe o ulaganjima u srpsku industriju oružja. Ključne teme za Evropsku uniju znamo šta su – veća konkurentnost zbog čega su joj potrebne sirovine, i naoružavanje Evrope. Srbija proizvodi oružje. Vučić može to da dostavi, a EU je u zamenu za to popustljiva i blaga prema Vučiću, samo da on povede računa da u Srbiji ili u regionu ne izbije iznenadno nasilje. Dakle čisti pragmatizam. Da li je gospođo Kos to suština Vašeg sastanka sa Vučićem, i njegovog susreta sa predsednicom Evropske komisije?
Kos: Ako ste me pažljivo slušali, možete i sami da odgovorite na to pitanje. Ne znam zašto me to pitate, ili možda zaista niste čuli šta sam rekla o gospodinu Vučiću, šta očekujemo od njega. Cilj je takođe da države kandidate što pre uključujemo u različite aktivnosti u kojima u Evropskoj uniji već učestvujemo. Pomenuli ste odbranu.
N1 Slovenija: To smo već čuli, ali sve ovo što sam sad nabrojao, sve te interese koje Brisel, to jest Evropska unija bez sumnje ima u Srbiji, da li to utiče na tu popustljivost Brisela prema Srbiji, koju mnogi u Srbiji primećuju?
Kos: Ne vidim u čemu je popustljiva Evropska unija, ako zahteva, apsolutno i eksplicitno, da Srbija sprovede reforme. Razumem da mnogi zbog iskustva iz prošlosti imaju takve stavove. Mojim radom, tek četiri meseca sam komesarka za proširenje, ću dokazati, da nema popuštanja. Zaista nema popuštanja na putu ka Evropskoj uniji. To ne znači da Evropska unija već danas ne uzima u obzir koje su to oblasti u kojima bi države kandidati mogle da doprinesu – kao što su bezbednost i odbrana Evropske unije. Takođe i to koliko je država ekonomski razvijena. Takođe i način na koji možemo da gradimo zajedničku evropsku odbranu. Takođe i to da svi u Evropi budemo sigurniji. Tačno to već radimo sa svim državama kandidatima uz pomoć takozvane postupne integracije u Evropsku uniju, što znači da ne samo Srbija, nego i ostale države kandidati ne moraju da čekaju na punopravno članstvo da se uključe u sistem u određenim oblastima, nego ih uključujemo već sad.
O flertovanju s Moskvom, Vulinu i Jankoviću
N1 Slovenija : Srpska vlast naočigled svih sedi na više stolica i to se vidi i kroz poslove – Rusiji je srpska vlast prepustila naftnu i industriju gasa u državi, takođe u Srbiji su utočište dobili mnogi ruski špijuni, koje je Evropska unija posle početka agresije u Ukrajini proterala, Vučić se pred Evropskom unijom rado hvali da je Ukrajini pomagao sa oružjem, reč je o granatama, ali zapravo ne daje Ukrajini oružje kao što to čine ostale članice EU, nego oružje prodaje. Sin Donalda Trampa će na lokaciji koju je bombardovao NATO graditi luksuzni hotel, Kina se u Srbiji dokopala rudnika bakra, železnice i puteve u Srbiji grade se uz pomoć kineskih kredita. Dakle svakom se da neki posao, karavan ide dalje, baš kao što se nastavlja i srpsko sedenje na više stolica. Zar Vam to ne smeta? Da Vučić uopšte nije posvećen evropskoj ideji, da dolazi na važne sastanke u Brisel, koji, po rečima poslanice iz Vaše političke grupe, Irene Joveve , „u ovom trenutku srpskom predsedniku samo daju na značaju“
Kos: Karavan ne ide dalje, tu se varate. Jedan od uslova da država postane članica Evropske unije je stopostotna usklađenost sa evropskom bezbednosnom i spoljnom politikom. Trenutno je Srbija na 65%, to merimo sve vreme. Posebno zato što imamo četiri države koje su 100% na nivou usklađenosti. Recimo Severna Makedonija, Albanija, Crna Gora. To znači da je to jedan od izuzetno važnih elemenata. Flertovanje sa Moskvom sasvim sigurno nije nešto što bi Srbiji na ovom putu moglo da pomogne. I sasvim sigurno Srbiji na tom putu neće pomoći ako predsednik Vučić devetog maja ode na vojnu paradu u Moskvu. Ne brinite, sve to beležimo i sve ćemo upamtiti i to će uticati na naše vrednovanje procesa. Još jednom, uslovi koje država mora da ispuni su jasni, neke države to uspevaju brže, neke zastaju, neke čak i nazaduju. Moj zadatak, naš zadatak je da pratimo da li to Srbija uspeva.
N1 Slovenija: Govorite o flertovanju sa Moskvom, ali ne može biti slučajnost da se posle vašeg sastanka sa Vučićem i pre njegovog susreta sa Ursulom fon der Lajen, u intervju za rusku novinsku agenciju RIA novosti oglasio nekadašnji šef Bezbednosno-informativne agencije, a sadašnji potpredsednik srpske Vlade gospodin Aleksandar Vulin. On se ruskim obaveštajnim službama zahvalio za pomoć u borbi srpske vlasti protiv studentskih protesta , istovremeno je rekao da Srbija po njegovom mišljenju nikada neće biti članica Evropske unije, nego članica BRIKS-a, saveza u kom su Rusija i Kina. Kako ste vi to razumeli?
Kos: Nadam se da gospodin Vulin neće biti u novoj Vladi. Jer neko ko deluje protivevropski, ne može u isto vreme voditi Srbiju u Evropsku uniju.
N1 Slovenija: Reč je o uticajnom srpskom političaru, zar ne?
Kos : Čuli ste moju prethodnu rečenicu.
N1 Slovenija: Zbog pisma podrške Vučiću za vreme studentskih protesta u problemima se našao i vaš prijatelj Zoran Janković. On je pozvao Vučića da nastavi svoj predsednički put i da ne dozvoli da, citiram „pritisci ili napadi ometaju smer moćne, nezavisne i razvijene Srbije koju je Vučić postavio kao cilj“ kraj citata. Kako komentarišete to pismo gradonačelnika Ljubljane?
Kos: Ne mogu da komentarišem odnos gradonačelnika Ljubljane i srpskog predsednika.
N1 Slovenija: Čak ni to pismo? Mislite da to pismo ne predstavlja nikakav problem u procesu približavanja Srbije Evropskoj uniji?
Kos : To što mi gledamo nisu pisma koja predsednik Vučić dobija sa bilo koje adrese. Mi posmatramo da li će obećanja koja je dao predsednik Vučić biti ispunjena ili ne.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].