Mariji Ćatović orden za jačanje prijateljskih odnosa italijanskog i crnogorskog naroda

11
Marija Ćatović

Sa dodjele odlikovanja Mariji Ćatović

Povodom dana državnosti Republike Italije u CNP-u je održana svečanost na kojoj su visoka priznanja od strane italijanskog predsjednika Đorđa Napolitana uručena gradonačelnici Kotora Mariji Ćatović, gradonačelniku Cetinja Aleksandru Bogdanoviću i Alebertu Kamarati, zamjeniku šefa delegacije EU u Crnoj Gori.

Marija Ćatović je odlikovana Ordenom viteza italijanske zvijezde sa sljedećim obrazloženjem koje je pročitao ambasador Republike Italije u Crnoj Gori Vićenco Del Monako:

“Gospođa Ćatović, prvi građanin grada koji već vjekovima krase tijesne veze sa Italijom dala je vrijedan doprinos jačanju prijateljskih odnosa i obostranog razumijevanja između italijanskog i crnogorskog naroda. Konstantan je i njen doprinos na održavanju živih odnosa između Kotora, Perasta i Italije. Kroz obavljanje svoje sadašnje funkcije gradonačelnice Kotora, ima bliske odnose sa italijanskom zajednicom i na tome smo joj zahvalni. Jedna od osnivača Udruženja žena Mediterana, gospođa Ćatović je angažovana u borbi protiv neravnopravnosti i na afirmaciji mira i rodne jednakosti”, kazao je Del Monako.

Zahvaljujući se na ovom viskom priznanju, Ćatovićeva je kazala da ovo odlikovanje za nju predstavlja izuzetnu čast i lično zadovoljstvo.

“Viševjekovna kulturno istorijska povezanost Kotora sa Venecijom predstavlja jednu od najjačih spona između naše dvije države. Priznanje će za mene biti podstrek da i dalje intenzivno učestvujem u bogatoj i živoj saradnji Italije i Crne Gore i da afirmišem učešće Kotora u toj saradnji i međunarodnim organizacijama sa sjedištem u Italiji, te prijateljske i pobratimske odnose Kotora sa italijanskim gradovima”, kazala je Ćatovićeva i uputila čestitke povodom Dana državnosti Italije.

U čast dodjele visokih odlikovanja gradonačelnicima Kotora i Cetinja u kulturnom dijelu programa odabrana je arija iz Pučinijeve opere Madam Baterflaj koja je posvećena italijanskoj kraljici Jeleni od Crne Gore.

Orden viteza italijanske zvijezde

11 KOMENTARI

  1. …”E viva mi se nešto poznato čini”? Čini Bokelju-čini “srbine” od prije 200 godina od kada vam je baba dopeljala iz west Ercegovine-via Ubla Novska pod teretom skrivenim-radi carine -pod rašom i drito u Škaljare(kao sam izjavi na ovom portalu 2011-ali pod drugim špic zametom!)! A,što dijete nauči -staro kokodače-ovo e iva /vija montenjari od dide kad te na koljeno becao-učio da je okupacija dolazila s’brda gorenake-a ne sa mora -civilizacije?

    Na ultimu danu Bokelju da te malo propitam iz ove tebi bliske obiteljske istorije NOB-1941/1945:
    -Znaš li zašto po neko naziva Cetinje i “Malim Zagrebom”? Zato što su ova dva gada-osobito Cetinje dočekao Italijne 13.jula 1941…ka Zagreb Njemce ,prije 10 aprila iste godine?

  2. Dragi Nemanja,iz svakog lijepog i umilnog imena ,po pravilu ,stoji i lijep i pametan,i dobar i učen čovjek? Ponekad DA-ponekad i NE? No,mene nešo drugo zanima,da nisi na toj slici -vidio i dr Sekulu Drljevića kako plače od zastiđa što mu je učinio Mitropolit Crnogorsko primorski Joanikije Lipovac?
    Znaš li Nemanja,ko je dr Sekule Drljević? Ako znaš za Mitropolita i Talijane-onda bi morao znati i (ne preskakati ga) za Dr Sekulu Drljevića jednog od navećih “crnogoraca” 20.vijeka-čija su “epohalna djela” ugnata u temelje današnje samostalne Crne Gore-kako su na “okrugloj trpezi -od nauke” zaključili crnogorski naučenjaci i akademici -u Budvi januara 2011 godine(jopet veseli januar-januar prevara i laži)?

    Nemanja sunce naše,znaš li kako je crnogorski novinar i publicista Boro Milovanov Krivokapić pisao i objašnjavao ko su najveći Crnogorci 20 vijeka? S’početka oktombra 2011 na Portal Analitiku,Boro je u četiri nastavka objavio svoj feljton pod naslovom:”CRNA GORA STALNO PITA KAD ĆE ĐIDO MJESTO TITA”!
    U prvom nastavku od 3.oktombra-podnaslov:
    “Trinaestojulska zdravica crnogoskom(ne)rođenju Milovana Đilasa(1911-1995)”,Boro Milovanov,između ostalog zapisa:
    ” Navršilo se(12.juna 2011) sto godina od rođenja državnički i misaono,kulturno i vizionarski prvog Crnogorca 20.vijeka-Milovana Đilasa!

    Jedino za državu Crnu Goru-n i j e!

    S’državnog divana(upravo Milovana Đilasa),zvanična Crna Gora-ona koja trinaestojulski m o r a-ni riječi!

    “Grobovi su najtrajniji u Crnoj Gori”(Đilas neđe zapisa)!

    Đilasov grob-prvog vođe crnogorskog,anitifašističkog Trinaestog jul 1941-što se države crnogorske (ne)tiče-n i j e;čak ni u jubilarnoj godini(7O) antifašizma Crne Gore(1941-2011)!

    Ni da se spomene-i m e!

    Đilas se antifašističkoj(?) državi Crnoj Gori nije ni-r o d i o;a “četnički ustaša”Sekula Drljević nije joj-u m r o”!

    Da zaključim,dragi Nemanaja istorija je ozbiljna nauka-i nije zvečka koja se u igri može i slomiti-uništiti! Zabadati-nabadati-ćosati-izvrćati-podmetati u nevrijeme, nije i neko junaštvo?! Otprilike to je nivo do kojega može doprijeti l a ž-a li ne dalje od prvoga slova?

    Moj ti je savjet-ne piši ako misliš da se zaobilaženjem istine i podmetanjem(zamjenom istine sa lažima) može doći do cilja?!

    Lijep pozdrav sa padina Vrmca-gdje se u drušvu bekica odmaram i njabolje i najsrećnije osjećam-jer njihovo blejanje ima smisla?

    • Свети Свештеномученик Јоаникије Липовац, Митрополит Црногорско-приморски, рођен је 16. фебруара 1890. год. у Столиву у Боки Которској од родитеља Шпира Липовца и Марије Дамјановић. Основну школу завршио је у Прчњу, класичну гимназију са матуром у Котору, Православни богословски завод у Задру и Филозофски факултет у Београду. У Београду је положио и професорски испит из богословских предмета. Рукоположен је у чин ђакона 8., а у чин презвитера 10. новембра 1912. год. од епископа бококоторског и дубровачког Владимира Боберића. Од 1912. год. до 1918. год. био је протски капелан у Котору, а потом парох у Ластви. Од 1919. год. до 1925. год. био је суплент гимназије на Цетињу, нижој женској школи, женској учитељској школи и Цетињској богословији. Од 1925. до 1940. год. био је професор Прве мушке гимназије у Београду. Као удов протојереј изабран је за Епископа Будимљанског крајем 1939. год., замонашен у манастиру Раковици од Митрополита Скопског Јосифа и произведен у чин игумана. Хиротонисан је за Епископа у београдској Саборној цркви 11. фебруара 1940. год. од Патријарха Српског Гаврила, Митрополита Скопског Јосифа и Епископа Зворничко-тузланског Нектарија. Исте године 10. децембра на ванредном заседању Св. арх. сабора, изабран је за Митрополита Црногорско-приморског. Митрополит Јоаникије је управљао Црногорско-приморском епархијом за вријеме Другог свјетског рата, сарађивао је са италијанским и њемачким окупатором и подржавао активно четнички покрет. Цетињска богословија је радила једина од свих пет богословија у Српској Патријаршији. Са седамдесет својих свештеника покушао је да избјегне из земље пред налетом комунизма, али није успио. Сви свештеници су стријељани у Зиданом мосту, а Митрополит Јоаникије је пребачен у Аранђеловац и ту је убијен јуна 1945. Гроб му је до данас остао непознат. Свештеномученик Јоаникије је столовао од 1940. до 1945. год.

  3. Sve cestitke na visokom priznanju !!! Ovo je velika cast ne samo za Kotor i Boku Kotorsku vec i za vascijelu Crnu Goru !!!

  4. Bravo predsjednice opštine Kotor i da nijesmo ovoliko zli mnogi bi trebali da cijene vaše velike napore da se za Koltor nadaleko čuje.

  5. Sindaco di Cetinje je to odličje opučio o vratu vjerovatno zbog
    činjenice da se nekada Pirzio Birolli osjećao u Prijestonici kao kod svoje kuće.

    • Sveti Joanikije Lipovac osmijehom i toplim riječima dočekao fašiste 12. jula 1941.
      Izuzetan istorijski izvor!

      Snimak iz arhive RTS-a, Italijani na Cetinju 1941. godine.

      Na zgradi Opštine se vijori trobojka, a “svetac” SPC – Joanikije Lipovac, krevelji se sa Talijanima, sav srećan i zadovoljan.

      • G.Nemanja,

        Da ste u ruke ikad uzeli crkveni kalendar vidjeli bi da je 12 jula Petrovdan.
        Ta slika koju ste vidjeli a za koju kazu da je snimljena oko 9 ujutro nije mogla biti napravljena toga dana jer je tada Mitropilit sluzio liturgiju.To svaki Pravoslavni Hriscanin zna osim Vas koji blejite u djeda mraza u koroti.
        A to je li se smijao ili ne,svakako ne moze skinuti ljagu sa ponosnih Cetinjana koji povicima E Viva Italija i E Viva Musolini docekase okupatore.
        Nego to “E viva’ mi se nesto poznato cini?A Vama?

        • Kenova Bokelju,
          A što napisa čoče i osta živ,
          To što je Nemanja napisao pogledaj snimak na you tube pa da vidiš je li istina ili nije,bilo ih je još zna se koji a i ti znaš,
          Da ti bude još teže, Bokelju moj, to je objavila RTS,
          Radio Televizija Srbije ,tačnije Arhiva RTS,
          A što se tiče vikanja E viva Montenegro,to su vikali 1991.pa naovamo oni što osvijetliše tada crni obraz Crne Gore, na Cetinje koje je bila jedina svijetla tačka na ovim prostorima od 1991.zahvaljujući LSCG ,onijema Liberalima ,čije ideje prihvatiše i realizovaše na lijepu sreću a na tvoju i mnogima žalost, oni za koje si glasao dok se ne poodijeliše.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].