Marija Mihaliček: Vrijednosti Boke Kotorske teško je zarobiti u okvire vjerske i nacionalne pripadnosti

Marija Mihaliček istoričarka umjetnosti, po drugi put je ovih dana izabrana za  predsjednicu Matice hrvatske u Boki kotorskoj.

Razgovarala: Dubravka Jovanović

Radio Skala: Ogranak  Matice hrvatske u  Kotoru baštini i afirmiše  kulturni i nacionalni identitet na području umjetničkog, naučnog i duhovnog stvaralaštva.

Marija Mihaliček: Ogranak MH u Boki kotorskoj ima za cilj očuvanje, afirmaciju i promociju kulturnog nasljeđa Hrvata u Boki kotorskoj što  je u skladu sa misijom  Matice hrvatske iz Zagreba, koja od 1842. godine brine o nacionalnom i kulturnom  identitetu hrvatskog naroda.Ovo je jubilarna godina za najstariju hrvatsku kulturnu instituciju – 180. godina postojanja, koja će se uskoro obilježiti na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu

Radio Skala: Boka kotorska predstavlja jedinstven spoj materijalnog i duhovnog naslijeđa kome su nesporno pečat dale generacije Hrvata na ovom prostoru.

Marija Mihaliček:  Složit ćete se  nije isto  predstavljati MH u svakoj sredini. Boka kotorska –  maksimalno obavezuje traži  najbolje – primjereno bogatstvu prirodnom i kulturnom , vapi za istinskim čuvarima, tumačima, promotorima njenih kulturnih vrijednosti , baštine i tradicije. Traži istinu naučno utemeljenu da nadvlada  proizvoljnost i  iskljućivosti , svojatanja i otimanja – čime se  danas susreće malobrojna hrvatska zajednica Boke kotorske. Povrijeđenih osjećanja nijesmo pošteđeni, ali svaki  Hrvat rođen u Boki, koji je za nju vezao svoju sudbinu,  nosi svijest o potrebi čuvanja i njegovanja svog     porijekla , vjere,  običaja, jezika,  ali i spoznaju  da  ovaj prostor dijeli sa pripadnicima drugih nacija ,  kojima je Boka  zavičaj ili njihovo mjesto življenja.
Istražujući prošlost MH  u Boki kotorskoj otkrila sam  da je kulturna misija  najstarije institucije hrvatskog naroda , na prostoru  Boke kotorske i Crne Gore u prošlosti  bila  široko prihvaćena. Njeno   članstvo nijesu činili samo Hrvati . Njeni članovi su bili i mnogi Bokelji druge vjere i druge nacionalnosti, čak i crkvena pravoslavna lica koji su  prihvatali i cijenili  kulturnu misiju, koja je preko knjiga i časopisa dopirala do bokeljskih i crnogorskih  intelektualnih krugova.
Vjerujući  da se takve  vrijednosti  nijesu izgubile u Boki radovala sam se svakom novom članu i  podršci  koja  je iskazana  za djelovanje  matičinog Ogranka u Boki kotorskoj, ma sa koje strane ona dolazila.

Radio Skala: za predsjednicu Ogranka Matice hrvatske Bopki Kotorskoj ponovo ste izabrani što znači i potvrdu vašem dosadašnjem  radu ali i kosmopolitskoj misli:

Marija Mihaliček: Pošto sam rođena u Boki, a i dosta pamtim, mogu posvjedočiti da su Hrvati nosili  pripadnost (I vjersku)  kao dio svoje intime, uglavnom okrenuti vise građanskim vrijednostima.. Hrvati Boke nijesu bili oni koji su svoja nacionalna I vjerska osjećanja  isticali. Lično smatram da je to  kako sam već kazala    stvar intime I da nema potrebe da se sa njom “barjači”. To hrvatstvo se jednostavno podrazumijevalo, jer  neupitana je  posebnost  Hrvata u Boki , svakom vidljiva  sa  znakovima  koji definiraju  identitet, tu mislim  i na jezik, na nošnju i običaje . Tradicionalni kostim koji zovemo bokeškom, dobrotskom ili lastovskom nošnjom su nosile  pripadnice i pripadnici  hrvatske nacionalnosti i katoličke vjere, Kolo  Sv.Tripuna su većinom plesali Hrvati, Bogu se molili u svojim crkvama, odnjegovali  vjerske i pučke  običaje  ,govorili  posebnim narječjem. Pa valjda nije sporno da  se onima koji stotinama godina istrajavaju u   čuvanju dijela materijalne I duhovne baštine Boke  pravo na to  nasljeđe i prizna.   Danas se nažalost izgubilo mnogo toga , broj Hrvata drastično smanjen, don  Branko Zbutega je rekao “Nema vise Boke koja bi sebe pamtila, a tuđi neće pamtiti tvoju istoriju”  Znamo da je uvjek bilo onih od visoko učenih , do onih koji danas podruštvenim mrežama koji se  zdušno  trude da nas ubijede da nijesmo ono što jesmo. Svakako da će  takve “istine” biti korišćene u razne svrhe.i to nažalost I sa posljedicama po hrvatsku zajednicu u Boki Kotorskio. Ta nemila retorika   je  90-tih pokrenula dobar broj Hrvata ode tamo gdje  će bit lišen animoziteta da ne kažem mržnje. Mislim da mogu I u  ime  onih koji njesu nikad dvojili da je Boka i njihova , a da je ljubav i odanost Crnoj Gori neupitna, reći da nam je ovdje mjesto I da se tu najbolje osjećamo !
Lično sam svojim vaspitanjem i obrazovanjemi, profesionalnim opredjeljenjem cijeli život bila usmjerena prema vrijednostima koje je teško zarobiti u okvire  samo svoje vjerske i nacionalne pripadnosti . Zato  to što  sam predsjednica Ogranka Matice hrvatske, nedavno izabrana po drugi put , doživljavam kao čast s obzirom na ulogu koju je Matica hrvatska kao najdugotrajnija kulturna ustanova imala u zaštiti hrvatskog identiteta, ali i univerzalnih kulturoloških i civilizacijskih vrijednosti. S obzirom takođe na intelektualnu I moralnu snagu prvaka MH, u prošlosti i danas ,uz  to i činjenicu da je kultura, bavljenje kulturom I njeno promicanje  glavna odrednica Matice hrvatske , vidim I nadalje  značajniju i još snažniju ulogu   njenog ogranka u Boki kotorskoj

Radio Skala: Koliko je je bilo teško u vremenu zatvorenih granica i susreta uzrokovano pandemijom COVID 19. sprovoditi zacrtane aktivnosti i uopšte voditi misiju kojom se bavi Ogranak Matice Hrvatske u Boki Kotorskoj,

Marija Mihaliček:Morali smo se odreći mnogih susreta, kulturnih događanja, promocija , književnih večeri iz poznatih zdravstvenih razloga. Ta ograničenja su trajala gotovo dvije godine ,pa su se događanja u organizaciji Ogranka MH u Boki kotorskoj prvo prorijedila, a jedno vrijeme ih nije ni bilo. Ipak lista naših gostiju, sudionika kulturnih događaja je velika I na njoj se nalaze mnoga poznata imena hrvatske culture I znanosti .Najbrojniji su bili susreti sa Ogrankom MH iz Dubrovnika , koji su nam priredili niz edukativnih znanstvenih predavanja sa temama koje, na neki način povezuju Dubrovnik I Boku Kotorsku.   prof.dr.sc. Slavica Stojan dr.sc.Vesne Čučić dr.sc. Rina Kralj-Brassard. Pomenut ćemo povijesničara umjetnosti Radoslava Tomića,  Željku Lovrenčić, književnicu i prevoditeljicu sa španskog jezika, Vladimira Lončarević,književni povijesničar i teoretičar Božidar Petrač povjesničar književnosti, kritičara, pjesnika I prevoditelja,Stjepan Sučić priređivača i urednika niza antologija i monografija o hrvatskoj književnoj i kulturnoj baštini..  Slobodan Vuković crnogrski novinar i publicista, nekadašnji  urednik dnevnog lista Pobjeda.

Radio skala: Ono što je obuilježilo rad Matice I čime nijeste dozvolili da stagnirate je izdavačka djelatnost . Možete li nam reći nešto više o izdavačkoj djelatnosti Ogranka MH u Boki Kotorskoj je za svoja izdanja dobio I priznanja ?

Marija Mihaliček: Od samog početka djelovanja Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj  započeli smo  izdavanje knjiga, koja je  ujedno i jedna od glavnih matičinih aktivnosti. Ogranak Matice hrvatske u Boki kotorskoj je izdavač ili suizdavač sedam knjiga, i nosilac zlatne i srebrne povelje , koje dodjeljuje predsjednik Matice hrvatske iz Zagreba.

Svakako da se njegovanje pisane riječi, u našem slučaju, vezuje za Boku kotorsku, njenu povijest, kulturu, baštinu i  afirmaciju pripadnika hrvatskog naroda od pera kojima je Boka kotorska zavičaj.

U 2019. godini  objavljena su dva izdanja. Prvo, putopis Prošlost živi život, autora Toislava Grgurevića, publiciste, novinara i jednog od osnivača HGD-a, naš ogranak započeo ostvarivanjm promocije zavičajnih pisaca.

Drugi izdanje je 4. br. Bokeškog ljetopisa, u kome se nalaze radovi sa znanstvenog skupa Isprepleteni identiteti :Kotor i Dubrovnik i njihova zaleđa u Višestoljetnoj perspektivi, održanog u Kotoru, sa sudionicima znanstvenicima iz Hrvatske i Crne Gore.Organizator je bio HGD CG, a inicijator susreta akademik Nenad Vekarić, kome smo  posthumno  posvetili ovaj zbornik.

Ogranak MH u Boki kotorskoj je bio suizdavač knjige Ive Pilara; Borba za vrijednosti svoga „ja“Pokus filozofije slavenskog individualizma , koja je prvi put tiskana u Zagrebu,1922.godine.  Knjiga je nagrađena Zlatnom poveljom MH.

Ogranak MH u Boki Kotorskoj započinje suradnju sa gospodinom Željkom Brguljanom, istraživačem kulturne, povijesne i pomorske  baštine Boke kotorske,  jednom od mnogobrojnih Hrvata iz Boke sa zagrebačkom adresom i  dobro znanom  u  stručnim i znanstvenim krugovima Hrvatske i Crne Gore .

Knjigom  Priče sa Prčanja , autor se predstavio kao pripovjedač , a koji bilježi nestajuću autentičnost života i duha zavičajnog Prčanja iz 60-tih godina XX stoljeća. Autorova pronicljivost i humor, uzpredgovor akademika Tonka Maroevića, prateće ilustracije i primjeren grafički dizajn, doprinijeli su  velikom interesovanju za ovo izdanje., a na  Na Godišnjoj skupštini, u ožujku 2021, knjizi je dodijeljena Srebna povelja MH.

Ogranak MH u Boki Kotorskoj se pojavljuje kao izdavač  zbirke pjesama  Marina Čaveliša. člana MH. Nastala u traumatičnom vremenu pandemije, zbirka nosi naziv Stihoterapija.

Još dva izdanja  smo imali tokom prošle godine: Zbirku poezije Olujni kompas , Željka Brguljana u kojoj je opet Boka  sada u ekspresivnom doživljaju  sačinjenog od stihova i ilustracija samog autora. Knjiga  je proglašena jednom od 17. najljetše dizajniranih knjiga u Hrvatskoj, za 2021.godinu.  Knjiga je objavljena potporom središnjice, Sekretarijata za kuturu općine Kotor i Hrvatskog Nacionalnog vijeća. . Sa promocijom ćemo sačekati do ljeta, kad se nadamo dolasku gosp.Brguljana u Boku.
Posebno izdvajamo najnovije izdanje ogranka MH je Muljanski kantual ,Liturgijske skladbe o.Konrada za zbor iz župe Muo u Boki kotorskoj. Ovaj zahtjevni projekat , iznio je mr.don Robert Tonsati kao glavni urednik , uz najpoznatija imena hrvatske muzikologije. Kantual je iznimno važan  segment duhovne baštine , koji svjedoči visoku glazbenu kulturu u  ribarskom mjestu, a čiji su akteri ribari i težaci koji su izvodili zahtjevne skladbe opata Konrada. Muljanski kantual je objavljen potporom Središnjeg državnog Ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske.

Radio Skala: Vaši dalji planovi za vjerovati je srećnije i zdravije vrijeme koje mora doći a sa njim i otvorenost i međudržavna saradnja na mnogim poljima.

Marija Mihaliček: Prije pandemije smo najplodniju saradnju imali sa dubrovačkim ogrankom, koja će se u skoro  vrijeme obnoviti.  A ono što nas posebno ohrabruje to su signali koje svi matičini ogranci pa i naš dobija od novog rukovodstva MH iz Zagreba. Radi se o nastojanju da se Ogranci bolje povežu I sarađuju, da im  se na svaki način pomogne, da ne budu prepušteni sami sebi . U tom smislu je osnovan I Savjet predsjedništva MH , a  pored Ogranak MH u Boki kotorskoj  izabrani su,  Ogranci iz Bugojna, Gospića, Rijeke, Splita, Čakovca, Čitluka, Tuzle, Gruda, Sarajeva Subotice, Slavonskog Broda, Sinja, Sisaka, Pule, Zadra, Petrinje, Žepča .
Nedavno održanoj Izbornoj skupštini ogranka MH u Boki kotorskoj prisustvovao je glavni tajnik  MH iz Zagreba, Marijo Dominiković, koji se upoznao pobliže sa radom našeg ogranka.
Uskoro nas očekuje  ublikovanje 1. broja Zbornka Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj Radi se o   naučno stručnoj godišnjoj publikaciji ,  gdje će biti objavljeni radovi autora iz Crne Gore I Hrvatske .
Na dva natječaja za finansiranje kulturnih projekata smo aplicirali, ukoliko dobijemo sredstva izdavačka djelatnost MH u Boki kotorskoj će biti bogatija za dva značajna izdanja . Prikupljanje  izvorne  građe i nastavak istraživanja  na temu Matica hrvatska u Boki Kotorskoj od druge polovice XIX do prve polovice XX  stoljeća . Ogranak MH u Boki kotorskoj  planira prigodno obilježiti 10.godišnjicu smrti Miloša Miloševića , izdanjem knjige njegove odabrane poezije.