Mandić za Dnevno: Najlakše je okrenuti 112, potrebno naplatiti uslugu kao što je potraga za izgubljenim turistima

0
Arhiva_vatrogasci kotor, sluzba zastite kotor fb

“TO NIJESU SPASAVANJA IZ NUŽDE, VEĆ ZBOG NEČIJEG HIRA, GLUPOSTI, NEZNANJA ILI BEZOBRAZLUKA”

Za pripadnike službi zaštite i spasavanja sa sigurnošću možemo reći da su “heroji iz sjenke”- od spasavanja ljudskih života, gašenja požara, evakuisanja ljudi i životinja iz najkompleksnijih situacija, do intervencija i u drugim državama. Ipak, o pripadnicima tih službi ne govori se onoliko koliko bi trebalo. Zasigurno, ne u onoj mjeri kojoj zaslužuju.

Komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić, u razgovoru za naš portal govori o problemima i izazovima sa kojima se svakodnevno bore.

Sve njihove intervencije po kotorskim planinama, vezane su za strane državljane, kaže nam Mandić. Kad su u pitanju državljani Crne Gore ili lokalno stanovništvo, rijetko, gotovo nikad, se može govoriti o takvom vidu spasavanja.

Foto: Vatrogasna jedinica Kotor

“Interesantno je da svi oni uvijek idu markiranim stazama, i u jednom trenutku samo krenu van markirane staze. Da li je to neki odlazak u nepoznato ili želja da se vidi nešto drugo što nije pokriveno markerima, ili možda neki avanturizam, šta god da je, ali dovodi na kraju do intervencije vatrogasaca koja traje po nekoliko sati”, priča Mandić i objašnjava da je najveći problem taj što turisti sami krenu u istraživanje, bez ikakvog savjetovanja sa vodičima ili predstavnicima turističke zajednice.

Na pitanje da li turiste dodatno zbunjuju nesređene staze, Mandić kaže da nije sporno one nijesu odlično markirane, ali da je u velikoj mjeri popis staza zadovoljavajući.

“Za nas iz Kotora je posebno porazno što se u 90 odsto slučajeva, kad govorimo o čuvenom brdu Vrmac, desi da se turisti uvijek izgube na sličnim lokacijama, odnosno skrenu na istom mjestu, iako je sve uredno označeno. To znači da žele da vide nešto drugo što nije u samom dijelu planinarske staze, zbog čega mi imamo ogromne probleme”, priča Mandić za naš portal.

Dodaje da sve ove “usluge” spašavanja života padaju na teret građana grada Kotora i države Crne Gore, jer spasavanja poput ovih nijesu spasavanja iz nužde, već “zbog nečijeg hira, gluposti, neznanja ili nečijeg bezobrazluka”.

Najlakše okrenuti 112, potrebno uvesti naplatu ovakvih intervencija

Jedan od posljednih izazova, možda i najteži sa kojima su se u posljednje vrijeme suočili pripadnice Službe zaštite i spasavanja Kotor bio je slučaj sa državljaninom Rusije, koji je istražujući sam kotorske planinske predjele izgubio i na sve to, ostao bez baterije.

“Ono što je dobro u svemu tome jeste što smo, prije gašenja, uspjeli na sekundu da ga dobijemo i kažemo mu da upali lampu kako bi uspjeli da pronađemo lokaciju gdje bi mogao biti, jer tačniju koordinaciju preko centra 122 nijesmo mogli da dobijemo”, prisjeća se on i dodaje da je situacija sama po sebi bila otežavajuća jer je ovo bio jedan od rijetkih slučajeva da se turista sam upuštio u avanturu.

Foto: VJ Kotor

“Tokom dana uvijek uspijemo da ih nađemo, najteže je kad moramo da intervenišemo po noći. Ljudi krenu, ostanu sami u mraku i onda je najlakše okrenuti broj 112 i pozvati službe da vas pronađu. Nažalost, ovakve stvari su kod nas još uvijek besplatne, ne plaćaju se i zato smo tu gdje jesmo. Zbog ovakvih stvari kuburimo sa opremom, naša oprema se troši i haba, ljudi se troše, i to je ono što je najtužnije. Oprema će se kupiti, ali čovjek ne može. Za njegovo obučavanje su potrebne godine, tako da ja se nadam da je više “potonja ura” što bi rekli, da se nešto rješava po tom pitanju”, smatra naš sagovornik.

Ipak, nije optimista da će se to riješiti, “počevši od političke situacije u zemlji pa na dalje”.

“Ono što je sigurno jeste da se ovaj trend neće zaustaviti i da ljetnja turistička sezona nije ni počela a mi već imamo nebrojeno sličnih slučajeva. Gotovo svakog mjeseca imamo po nekoliko intervencija koje nam oduzimaju ogroman broj radnih sati, troše opremu i tako dalje”, izričit je Mandić.

Zamjerki u odnosu na Opštinu Kotor nema, jer se ona, kaže, pozabavila ovim problemom “samim tim što ima ovakvu službu koja na sve može da odgovori.”

Jedino rješenje koje vidi jeste novčano naplaćivanje takvih vidova intervencija.

“Moramo institucionalno djelovati na način da se ovakve intervencije naplaćuju od osiguranja samog turiste. Oni su svi osigurani, imaju polisu osiguranja i na osnovu toga to mora da se plati. To se u svim srećnim i uređenim zemljama dešava. Ne ulazim u to da neko na planinarskoj stazi doživi nesreću pa da ga treba izvući, to je druga stvar, to su prave akcije spasavanja i to se ne naplaćuje. Za ovakve stvari gdje čovjek svjesno skrene sa staze i treba mu pomoć i gdje mora polovina službe da se digne da bi se čovjek spasio, to mora da se plati. Neko mora da snosi te troškove, a to ne mogu biti nikako poreski obaveznici odnosno građani”, jasan je komandir kotorske Službe spašavanja.

Foto: VJ Kotor

Nije bilo tragičnih slučajeva, odnos sa Gorskom službom zadovoljavajući

Što se tiče Gorske službe spašavanja (GSS), Mandić navodi da na teritoriji opštine Kotor Služba zaštite i spašavanja sama obavlja pretraživanja i spašavanja u svim djelovima grada.

“Onog trenutka kad nam bude potrebna njihova pomoć, mi ih pozovemo, jer imamo izuzetnu saradnju sa svima iz GSS, ali trenutno imamo dovoljan broj dobro obučenih ljudi, tako da do sada duži niz godina sami određujemo kvalitetno sve intervencije. Za sada nismo imali preminulih osoba, sve koje smo pronalazili su bili povrijeđeni ali živi, i nakon ukazane pomoći u bolnicima pušteni kućama”, objašnjava on.

U susret predstojećoj sezoni, poruka za svoje sugrađane nema jer oni, kaže, znaju kako da se ponašaju. Apeluje na turističke vodiče i vlasnike privatnih smještaja da razgovaraju sa svojim gostima, i daju im jasne smjernice.

Foto: VJ Kotor

“Kotor je prepoznat po tome što se apeli vatrogasaca poštuju, ali ono što se ne poštuje jesu turisti koji samoinicijativno traže turizam, a taj avanturizam skupo dođe i građane i Službu zastište i spašavanja. Ponavljam, ljudi koji izdaju privatan smještaj moraju da upoznaju turiste, ako znaju da neko npr. želi da se oproba u hajkingu ili nekom planinarskom turizmu. Moraju da ih upute, da znaju o čemu se radi, da znaju koje su im obaveze i posljedice, i naravno ukoliko im zatreba pomoć, da znaju koga da zovu. Ovako se vatrogasci zovu za bukvalno svaku sitnicu – i ako skrene s puta i ako se izgubi ako mu padne mrak i ako ostanu bez telefona. Tome se mora stati na kraj, ali ponavljam, nisam optimista da će to u nekom skorijem periodu biti”, zaključuje priču za naš portal komandir kotorske Službe zaštite i spašavanja.

OSTAVI KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].