Mandić tražio od Vlade izmjene Ustava do kraja godine

Skupština Crne Gore, tačnije Kabinet predsjednika, tražio je od Vlade, da u plan Reformske agende, kojim predviđa da dobije sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan, uvrsti i izmjene Ustava do decembra 2024. godine. To proizilazi iz plana Reformske agende, u koji je Pobjeda imala uvid.

Vlada Crne Gore dostavila je Evropskoj komisiji plan Reformske agende, u kojem je navedeno da će do decembra 2024. godine biti izmijenjen Ustav „u skladu sa pravnom tekovinom EU“.

Prema nezvaničnim saznanjima Pobjede, izmjenu Ustava do naznačenog datuma, tražila je Skupština Crne Gore, na čijem je čelu prosrpski političar, lider Nove sprske demokratije Andrija Mandić, a Ministarstvo evropskih poslova nije studioznije izučavalo Mandićev prijedlog, već ga je, bez dalje analize, uvrstilo u reformsku agendu koju je dostavilo Briselu.

U reformama koje planira Vlada, navodi se da je rok da se do decembra 2024 „izmijeni Ustav, u skladu sa pravnom tekovinom EU i evropskim standardima o nezavisnosti, odgovornosti, integritetu, nepristrasnosti i profesionalnosti sudstva i tužilaštvu, uključujući adresiranje već postojećih preporuka Evropske komisije, mišljenja Venecijanske komisije i preporuka država Savjeta za borbu protiv korupcije (GRECO): konsultacije i izrada ustavnih amandmana“. Do istog datuma, navodi se, predviđeno je i usvajanje ustavnih amandmana dvotrećinskom većinom u Skupštini.

Ovakav zahtjev, prema diplomatskim izvorima Pobjede, ni u jednom trenutku nije postavila Evropska komisija. Brisel traži izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na to da ministar pravde ne može biti član Sudskog savjeta, ali decembar 2024. kao rok za izmjene, nije prijedlog Komisije. Čak, kaže naš izvor, vlasti su slobodne da same izaberu kada će doći do pomenutih izmjena. Na naše pitanje da li je Brisel tražio decembar 2024. kao rok za izmjene nijesmo dobili odgovor iz Evropske komisije.

Ipak, Kabinetu predsjednika Skupštine, žurilo se sa izmjenama Ustava, a dosadašnje Mandićeve izjave, navode na zaključak da bi one mogle poslužiti i za druge svrhe.

Mandić je nedavno rekao da će nakon rezultata popisa stanovništva otvoriti dijalog u Skupštini s težnjom da srpski jezik dobije status službenog, te da će se kao predstavnik srpskog naroda zalagati da narodna volja bude oslikana u Ustavu.

Da bi izmjene Ustava, mogle da budu problematične do decembra 2024. godine, smatraju i u Panevropskoj uniji, nevladinoj organizaciji na čijem je čelu profesorica Gordana Đurović, nekadašnja ministarka evropskih integracija.

U mišljenju, koje je nakon javne rasprave o Reformskoj agendi, Panevropska unija dostavila Vladi, navodi se da pomenuti rok za izmjenu Ustava, nerealan i rizičan po političku stabilnost i predlažu da se ovaj rok promijeni i bude decembar 2027. godine.

Podsjećaju da je, u nezvaničnom pregledu neispunjenih/kritičnih privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24. koji je Komisija nedavno dostavila Vladi Crne Gore, ona stavila sljedeću formulaciju: „Crna Gora treba da pokaže političku volju i uvjerljivo planira neophodne izmjene Ustava“.

– To je potvrda brojnih apela civilnog sektora da se ovaj proces odgodi za finalnu fazu pregovora sa EU, a ne u 2024. godini. Ovaj rok je preuranjen, nerealan, rizičan po političku stabilnost u zemlji, i konačno, njega ne traži Evropska unija – navodi se u mišljenju.

Iz Panevropske unije podsjećaju da je zbog reforme pravosuđa mijenjan Ustav jula 2013. godini, po istim tadašnjim preporukama EU i Savjeta Evrope, te je formulacija da je član Sudskog savjeta i ministar prave – zadržana. Danas se insistira da ministar pravde ne bude član Sudskog savjeta.

– Ali mi moramo mijenjati Ustav zbog EU još najmanje jednom – zbog samog izbornog zakonodavstva koje se prilagođava EU i uvodi se npr. glasanje za Evropski parlament, kao i zbog jednog od mjerila u poglavlju 17, koje se odnosi na stepen nezavisnosti Centralne banke. Stoga je prvo potrebno napraviti stručnu analizu, što sve treba da obuhvate izmjene Ustava u odnosu na pristupanje EU. I taj proces treba da bude u finalnoj fazi i javan i predmet debate zainteresovane stručne i šire javnosti. Time se čuva dignitet države i vodi pravovremen i primjeren dijalog o promjeni najvišeg pravnog akta zemlje – ističe se u dokumentu.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je u Skupštini da je reformska agenda u završnoj fazi i da očekuju da će biti usvojena odmah nakon Samita za Zapadni Balkan, koji će biti održan u Kotoru, 15. i 16. maja.

Ona je, nedavno u intervjuu agenciji Mina, objasnila da je reformska agenda ključni dokument koji precizira planove za sprovođenje reformskih mjera, uz definisanje jasnih i mjerljivih rezultata čije ostvarenje će biti preduslov za isplatu sredstava, u sedam polugodišnjih rata do kraja 2027. godine.

– Trenutna, radna verzija Reformske agende, sadrži 33 indikativne reformske mjere, a planirano je da Vlada usvoji dokument početkom maja – navela je Gorčević, dodajući da će „odgovornost Vlade, Skupštine i cjelokupnog sistema institucija u narednom periodu biti utoliko veća – da na vrijeme i kvalitetno sprovedu sve reformske mjere na koje će se obavezati Reformskom agendom“.

Gorčević je kazala da Reformska agenda treba da predvidi detaljan vremenski plan sprovođenja reformi u četvorogodišnjem periodu, uzimajući u obzir trenutnu društveno-ekonomsku poziciju Crne Gore i potrebe za ubrzanjem njenog razvoja u skladu sa EU standardima.

Rizik da se izrada ustavnih amandmana udalji od EU integracija

Iz Panevropske unije upozoravaju da, imajući u vidu aktuelne političke nestabilnosti, kao i druge javno saopštene prijedloge o promjeni Ustava u potpuno drugim segmentima, koje duboko dijele naše društvo i nemaju veze za „evropskim“ obavezama, postoji visok rizik da se proces izrade ustavnih amandmana udalji od EU integracija i fokusira na potpuno druge teme.

– Rizikujemo da se ogromna društvena energija usmjeri na iscrpljujuće političke debate, umjesto da se fokusiramo, kao društvo, na ove ambiciozne prioritete date u Agendi rasta. Imajući u vidu da su ambicije Crne Gore povećane da se, ukoliko dobijemo IBAR i deblokiramo proces integracija, borimo za 2028. godinu kao godinu ispunjavanja uslova članstva, odnosno završetka pregovora, pa čak i potpisivanja Ugovora o pristupanju, predlažemo da se ovaj rok u ovom dokumentu stavi kao najduži mogući, znači, decembar 2027 – zaključeno je u mišljenju.