
Glasovima sedam poslanika vladajuće većine Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore izjasio se da je Predlog zakona o izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore.
Prethodno je ministar pravde Vladimir Leposavić u obraćanju pred odborom kazao da se u važećem Zakonu o slobodi vjeroispovijesti nalaze norme koje su nelegalne, neustavne i nelegitimne. On je na kraju rasprave o izmjenama tog zakona odbio da odgovara na pitanja poslanika.
“Neusaglašen je sa ustavno pravnim standardima ali i osnovnom pravnom logikom i normama Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Leposavić.
Leposavić tvrdi, da je važeći zakon, sam sebi kontradiktoran. On je kazao da se u predlogu izmjena eliminisanjem normi 62, 63, 64 uklanja pravni hibrid o dokazivanju vlasništva nad imovinom.
“Predložene norme u izmjenama i dopunama vraćaju pravnu sigurnost crkava i vjerskih zajednica”, kazao je Leposavić.
Tok rasprave
Draginja Vuksanović (SDP) kazala je da ne postoje nelegalne i nelegitimne pravne norme.
“Vi ste ministre pobrkali nadležnost. Nije vaša nadležnost da tumačite je li nešto u skladu sa Ustavom, to radi Ustavni sud, a ne vi”, rekla je Vuksanović.
Ona je od Leposavića tražila da joj objasni što je pravni hibrid u ovom zakonu.
“Svi pravnici znaju šta je bio smisao prethodnog zakona. Izmjenama ste otišli tako daleko da ste počeli da se bavite i statusnim odnosima. Samo tri dana nakon što ste sjeli u stolicu ministra imali ste spreman zakon. Nećemo vam dozvoliti da se zakoni ove države pišu u drugoj državi i da okupirate Crnu Goru”, kazala je poslanica SDP-a.
“Vi ovim zakonom pokušavate da anulirate značaj Ustava kraljevine Crne Gore kad je Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna”, dodala je.
Kršenje članova Ustava
Dragutin Papović (DPS) je kazao da je predložena izmjena zakona suprotna članu 93 Ustava Crna Gore. – Episkop Joanikije je nedavno rekao “naši pravnici su to uradili”, ovo dovodi do kršenja člana 14 Ustava po kome su vjerske zajednice odvojene od države. Ovaj predlog zakona je pravno nasilje nad Crnom Gorom. Kao razlog za izmjene i dopune ovog zakona se navode događanja koja su pratila usvajanje zakona. To je nečuveno – rekao je Papović.
On je pitao Leposavića zašto ne podnese predlog Ustavnom sudu kako bi se čulo njihovo mišljenje. Prema njegovoj ocjeni riječ je o obmani zbog koje bi Leposavić trebao da podnese ostavku, jer je Vlada kazala da će sve zakone donositi po evropskim standardima.
“Ovo je direktan atak na osnovna ljudska i građanska prava, ovo je atak na Crnu Goru jer mijenjate njenu kulturnu baštinu”, dodao je Papović uz ocjenu da je riječ o uveđenju teokratije u našoj zemlji.
Papović je poručio da bi opet glasali za aktuelni zakon kao i prije godinu dana. – Šta se to loše desilo. Šta je kome oteto, ko je protjeran – pitao je poslanik DPS-a.
Pozitivno/negativno mišljenje Venecijanske komisije
Reagujući na izlaganje Papovića, Momo Koprivica iz Demokratske Crne Gore, pitao je kako to da poslanik DPS zamjera Leposaviću pozivanje na neustavnost kad to i sam radi.
“Jeste li kad ste usvajali zakon preko noći sproveli konsultacije sa drugim vjerskim zajednicama. Kad ste vi na čelu izvršne vlasti može preko noći, a kad je neka druga onda se pitate kako to može za 5, 10, 15 dana”, rekao je Koprivica.
Papović je odgovorio da su imali komunikaciju sa svim vjerskim zajednicama i dobili od svih pozitivno mišljenje sem od jedne, te da je zakon pripreman pet godina.
Pozitivno mišljenje, podsjetio je, dobili su i od Venecijanske komisije.
Koprivica je kazao da je ta komisija iznijela 35 primjedbi.
Zašto niste podnijeli predstavku Ustavnom sudu?
Andrija Popović (LP) kazao je da bi zadatak poslanika bio da mire crnogorsku i srpsku Crnu Goru ali da izmjene ovog zakona nisu na tom fonu.
“Mogu reći da je zakon liberalan, a da su izmjene i dopune antiliberalne. Brišu se članovi 63 i 64 kojima se otima opštenarodno blago Crne Gore. Aktuelni zakon je ustavan i dokaz za to je da nije bilo predstavke pred Ustavnim sudom godinu dana”, dodao je Popović.
Jovanka Laličić (DPS) je takođe pitala zašto nije podnijeta predstavka, ako je zakon, kako tvrdi Leposavić, neustavan.
Vladimir Martinović (Demokrate) iskazao je zadovoljstvo što će se izmijeniti “sporni članovi zakona”.
“Kolege koje su tad bile dio vlasti po ko zna koji put pokušavaju obmanuti javnost. Nije tačno da su ispoštovane preporuke Venecijanske komisije. Kazali su što treba inkorporirati u zakon a što tadašnja vlast nije učinila. Nemojte se pozivati na Venecijansku komisiju jer ima toliko preporuka koje niste uvažili da je to skandalozno”, kazao je Martinović.
Draginja Vuksanović je kazala da se zakonom pokušavaju vjerski objekti Crne Gore uknjižiti na Srbiju. – E neće se ništa što pripada Crnoj Gori knjižiti na Srbiju i na srpsku pravoslavnu okupatorsku crkvu – rekla je ona.
Predaja imovine drugoj državi – krivično djelo
Andrija Nikolić (DPS) kazao je da sve ono što vlast uradi danas ili za koji dan podliježe krivičnoj odgovornosti.
“Predaja imovine u ruke druge države je krivično djelo. Ovaj zakon se sukobljava sa više od pet vjekova crnonogorske istorije. Ovaj zakon ne ostavlja pravo Crnogorcima i jedino što im preostaje je da budu asimilovani i izgube svoj identitet”, rekao je Nikolić.
Prema njegovoj ocjeni u ovom zakonu ima mnogo manjkavosti u smislu legaliteta.
Momo Koprivica je podsjetio da Ustavni sud ima pravo da sam pokrene inicijativu za ocjenu ustavnosti mekog zakona ali da to nikad nije uradio.
“U važećem zakonu nije objašnjeno što je to vjerski objekat. Kako će neko da odredi da li je nešto vjerski objekat ili ne”, pitao je on.
Suzana Pribilović (DPS) kazala je da ima informaciju da niko iz Ministarstva pravde nije učestvovao u izradi izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti. – Ne razumijem zašto niste sproveli javnu raspravu u pripremi ovog zakona. Ja nemam drugi zaključak osim da ovakvim ponašanjem imate namjeru da odustanete od evropskog puta Crne Gore – dodala je ona.
“Neke odrebe ovog zakona su tako manipulativne i tako vješto ukrivene da morate pažljivo čitati da shvatite šta se zapravo krije iza ovih odredbi”, kazala je Marta Šćepanović.
Ona je kazala da je ovim izmjenama propisano da se kulturna dobra mogu prodati. – Vi ćete SPC dozvoliti da prodaje kulturna dobra Crne Gore, ocijenila je Šćepanović.
Nismo dovodili ljude sa strane
Milun Zogović (DF) je kazao da je imao drugačiji pristup kada je u pitanju ovaj zakon.
– Smatrao sam da Skupština treba da ima pristup kakav je imala kada je van snage stavila sve pravne akte donesene u okupaciji. Vladika Joanikije je rekao da su naš pravnici radili na izradi ovog zakona što znači da su izmjene pripremali pravnici iz Crne Gore i da nismo dovodili ljude sa strane. Najmanje što je moglo da se desi je da padne ovaj zakon – rekao je Zogović.
Leposavić odbio da odgovara na pitanja
Ministar Leposavić je na kraju rasprave odbio da odgovara na pitanja poslanika.
Andrija Nikolić je kazao da od kad je poslanik, nije se dogodilo da predstavnik predlagača ne odgovara na pitanja poslanika.
Draginja Vuksanović je poručila da se sada zapravo pita da li Leposavić uopšte zna da im odgovori na pitanja s obzirom da ne zna razliku između amnestije i pomilovanja.
Odbijeno skidanje sa dnevnog reda
Poslanik Liberalne partije Andrija Popović tražio je na početku sjednice da se Zakon o slobodi vjeroispovjesti skine sa dnevnog reda. Njegov predlog je odbijen većinom glasova članova odbora.
Predlog poslanice Draginje Vuksanović o skidanju Zakona o državnim službenicima i namještenicima skine sa dnevnog reda je prihvaćen.
Jovanka Laličić jednoglasno je izabrana za zamjenicu predsjednika Zakonodavnog odbora.
CdM
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].