Kovačević: U slučaju Šavnika izostalo je pravovremeno reagovanje tužilaštva

Komentarišući dešavanja u Šavniku, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je nedavno rekao da misli da je izostala prava reakcija tužilaštva jer ”mi ne možemo da zabranimo ljudima da se izjašnjavaju.
-Ja se u prvom dijelu slažem sa njim, kazao je između ostalog advokat, dr Aleksandar Kovačević,  gostujući u emisiji A plus TV „Tamo i natrag sa Slavkom Mandićem“, ali se u drugom ne slažem.
On je objasnio kako vidi situaciju u Šavniku i kako bi on radio da je tužilac. Jedno od osnovnih pravila u krivičnom postupku je da sˊ jednakom pažnjom ispitujete okolnosti koje nekoga terete kao i one koje mu idu u korist. Ovdje je situacija sasvim jasna. Ili su oni ljudi koji sprječavaju glasanje, članovi biračkog odbora, počinioci krivičnog djela, ili su oni koji su spriječeni da glasaju počinioci krivičnog djela. Nema treće varijante, kazao je Kovačević.
-Ako je neko lažno promijenio prebivalište, to nije prava promjena prebivališta, nego ga je promjenio sˊnamjerom da glasa za tačno određenu političku opciju i da tako utiče na izbore, on je učinio krivično djelo, objasnio je advokat Kovačević. I to krivično djelo koje po njemu može imati čak i oblik organizovanog kriminala. Slušao sam jednog čovjeka koji je kazao da su četiri stanara prijavljena kod njega, da kod njega žive, a on ne zna ko su niti ga je bilo ko konsultovao. To je već razlog za osnovanu sumnju da ti ljudi lažno mijenjaju svoje prebivalište i da to nije bio pravi cilj.

Kovačević dalje objašnjava da imate pravilo da prevara sve ruši i pravilo Valtazara Bogišića koji je rekao da je najveća nepravda ako neko zbog svog zlog rada ima korist.  Ako su se ljudi udružili, kaže on, a to se lako utvrdi jer se prvo provjeri kakvo je to prebivalište. Da li imaju ugovor ili ne, gdje su zaposleni, da li im je porodica promijenila prebivalište ili nije i da li je taj čovjek koji je promijenio prebivalište došao da glasa. Ako nije došao da glasa, ne možete mu ništa. A onda imate i pravo. Ako se sve to poklapa, da provjerite njegove telefonske razgovore i da vidite da nije bio sˊnekim partijskim funkcionerom u vezi, skim se viđao i td. Znači, cijela konstrukcija može da se provjeri. Tužilaštvo nije trebalo da čeka sedam nedjelja koliko se to dešavalo, smatra Kovačević, već da poslije prve nedjelje, poslije prvog glasanja je trebao sve detaljno da ispita. Kome je spriječeno da glasa, jer javnost ne zna po imenu i prezimenu ko je spriječen da glasa. A trebalo je to da se saopšti. Recimo, spriječen je Aleksandar Kovačević da glasa koji se prijavio prije 15 dana da živi u Šavniku. Inače je stanovnik Nikšića. Sve su te informacije izostale i izostalo je pravovremeno reagovanje.
Nema čekanja sedam nedjelja i da se pravi ovo što se napravilo, kategoričan je Kovačević. Da je tu tužilaštvo reagovalo kako treba i da je poslije sud te ljude žestoko kaznio ne bi više nikome palo na pamet da za vrijeme izbora lažno seli iz jednog mjesta u drugo. Ja bih, kaže on, to tako riješio. Mnogo je vremena prošlo. Zašto sedam nedjelja? Zašto to tužilaštvo nije raščistilo barem za dvije nedjelje? To uopšte nije komplikovana stvar. Ako nije bilo dovoljno tužilaca, mogli su da pošalju nekoga na ispomoć i da to završe.

Na pitanje da li onaj koji slomi biračku kutiju i pocijepa glasačke listiće to treba da prepusti nadležnim organima, Kovačević je odgovorio da se ne složio sa tom konstatacijom.
-Vi imate pravo, ako neko hoće da izvrši krivično djelo, da ga spriječite u tome.

Na konstataciju voditelja da valjda nemate pravo da lomite kutiju i cijepate glasačke listiće, Kovačević je naveo primjer da je poznata u pravu tzv dozvoljena pobuna. On je naveo primjer iz američke sudske prakse. Amerikanci, objasnio je, jako drže do svoje zastave. Jako je poštuju i svako nepoštovanje zastave se rigorozno kažnjava. Međutim, došao je jedan predmet na Vrhovni sud. Jedan je čovjek u znak protesta zapalio američku zastavu. Vrhovni sud ga je oslobodio sa sljedećim obrazloženjem: Tom čovjeku se činjela nepravda. Nije imao drugoga načina da ukaže na nju nego je ukazao na taj način što je zapalio zastavu. Rekli su da je pravo na pobunu iskonsko ljudsko pravo koje mu niko ne može oduzeti. I to je kasnije razrađivano kroz pravne i političke teorije, da ljudi nekad imaju pravo, iako je to malo kontradiktorno, da ne poštuju zakon. Naravno, ako to rade vidljivo, da je jasno, da u tom trenutku nema drugoga načina i da se ne radi uz upotrebu nasilja. Kod ovih ljudi iz Šavnika, govoreći kako misli o tom problemu, Kovačević kaže nema drugog načina da to spriječi osim da kutiju slomi.
On kaže da će ga mnogi pravnici osuditi i da će reći da priča gluposti, ali on čvrsto stoji pri tome da su ti ljudi imali pravo da urade to kako su uradili, pod uslovom da čovjek koji je došao da glasa je čovjek koji se skoro tu prijavio, koji nikakve veze nema sa tim gradom i koji je samo došao da bi glasao za neku političku opciju. Ako je to tako i ako su te činjenice, potpuno su imali pravo da pocijepaju listiće i da bace kutiju. To je, kategoričan je Kovačević, potpuno legitimno pravo. I to se vrlo često dešava priliko nekih protesta kad se građani dignu protiv nečega.
On smatra da im je tužilaštvo ostavilo prostora jer je moralo odmah da reaguje. Da sasluša ljude. Iz tužilaštva su kazali, objašnjava Kovačević, da nijesu stvoreni uslovi za pritvor. Po njemu jesu jer je jedan od uslova za pritvor da spriječite nekoga da ponovi krivično djelo koje je učinio.

Dr Aleksandar Kovačević je kandidat za predsjednika Vrhovnog Tužilaštva CG a o prijedlogu za njegov izbor Skupština će glasati na nekoj od narednih sjednica.