Posebno, ističe, zabrinjava to što ni izborna reforma, koja je već deceniju identifikovana kao ključna za demokratizaciju procesa, ne pokazuje znake suštinskog napretka
Najnoviji non-paper Evropske komisije o poglavljima 23 i 24 donosi signal za oprez – iako nedvosmislena politička volja za proširenje postoji, EU jasno stavlja do znanja da su konkretni rezultati i suštinske reforme ono što će se od sada vrednovati, poručuju iz Centra za demokratsku tranziciju.
“Ako Crna Gora želi da do kraja 2026. godine zatvori poglavlja o vladavini prava, mora to dokazati radom i rezultatima, a ne samo planovima i izjavama. Samu tu namjeru Komisija je ocijenila kao “objektivno ambicioznu”, što u diplomatskom jeziku znači – ostvariva je samo ako vlast hitno ubrza reforme i konačno pokaže političku volju.
Poruke koje dolaze iz Brisela nijesu oštre u tonu, ali jesu precizne i ne ostavljaju prostor za pogrešna tumačenja. Komisija konstatuje da postoje ozbiljni zastoji i nazadovanja, a podsjeća i da su ključne preporuke godinama na stolu, bez stvarne političke odlučnosti da se provedu. Zato je važno da vlasti ozbiljno shvate signal iz Brisela – očekuje se napuštanje formalnih pristupa i političkih kalkulacija koje su do sada usporavale reforme”, ističe programska direktorica CDT-a Milica Kovačević.
Jedan od najkritičnijih nalaza, kaže, odnosi se na viznu politiku.
“Umjesto da se uskladi sa viznim režimom EU, kako to zahtijeva jedno od završnih mjerila, Vlada je donijela odluke koje ovu politiku još više udaljavaju od evropskih standarda. Komisija otvoreno konstatuje da Crna Gora ovim odlukama nazaduje i urušava sopstveni kredibilitet. Utisak koji ovakve odluke neminovno ostavljaju jeste da se kratkoročni finansijski interesi stavljaju iznad dugoročnih evropskih obaveza, što podriva povjerenje i otvara prostor za sumnju u iskrenost evropskog opredjeljenja vlasti.
U oblasti pravosuđa, i dalje ostaje neriješeno pitanje penzionisanja sudija Ustavnog suda, koje je posljedica različitih interpretacija zakona. Iako Venecijanska komisija godinama preporučuje donošenje posebnog zakona koji bi na jasan i jedinstven način regulisao radna prava sudija, uključujući kriterijume za penzionisanje, to se još uvijek nije desilo. Takvo odugovlačenje je ne samo neprihvatljivo, već je već dovelo do ozbiljne institucionalne krize, koja je mogla biti izbjegnuta da je postojala politička volja da se problem sistemski riješi, a ne koristi kao instrument u dnevnopolitičke svrhe. Evropska komisija sada nedvosmisleno poručuje da Crna Gora ovo pitanje mora riješiti bez daljeg odlaganja”, dodaje Kovačević.
Posebno, ističe, zabrinjava to što ni izborna reforma, koja je već deceniju identifikovana kao ključna za demokratizaciju procesa, ne pokazuje znake suštinskog napretka.
“Komisija konstatuje da Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i dalje nije usklađen sa evropskim standardima, iako je Crna Gora preuzela obavezu da to učini do kraja 2024. godine. Dodatno, nedosljednosti između ovog zakona i Zakona o izboru odbornika i poslanika dodatno otežavaju nadzor nad trošenjem novca u kampanjama.
I dalje se, međutim, vidi namjera političkih elita da se kroz parcijalne i kozmetičke izmjene ispuni forma, dok se suštinske preporuke – poput uvođenja odvraćajućih sankcija, prevencije zloupotrebe javnih resursa i transparentnog praćenja troškova – ignorišu. Ovakav pristup, na koji CDT već odavno upozorava, ne može dovesti do stvarnog napretka. Izborna reforma, ako se zaista misli ozbiljno, mora biti sveobuhvatna, obuhvatiti povezane zakone i biti sprovedena kroz inkluzivan i stručan proces, a ne u partijskim pogodbama”, navela je.
U dijelu slobode medija, dodaje, izvještaj Evropske komisije ukazuje na urgentnost rješavanja zastoja u imenovanju članova Savjeta AEM i RTCG.
“Umjesto da se, u skladu sa novim zakonodavnim okvirom, otvori prostor za izbor nezavisnih i kompetentnih članova, svjedočimo situaciji u kojoj parlamentarna većina sistematski blokira sprovođenje konkursa jer kandidati koji ispunjavaju stručne kriterijume nijesu politički podobni. Time se obesmišljava cijela reforma i potvrđuje da je ključna namjera – depolitizacija ovih tijela – ostala samo na papiru. Ovakva praksa direktno podriva zakonodavne reforme u oblasti medija i šalje jasnu poruku da institucije koje bi morale biti profesionalne i nezavisne, i dalje ostaju pod partijskom kontrolom. Evropska komisija zahtijeva da se imenovanja sprovedu bez daljeg odlaganja, i to na osnovu zasluga, a ne političkih interesa.
Ako domaće institucije nastave da odugovlače, simuliraju promjene i zadovoljavaju se deklaracijama umjesto djelovanjem, Crna Gora će propustiti istorijsku šansu. Politička volja za prijem u EU postoji, ali brzina i uspjeh procesa zavise isključivo od reformskih učinaka u Crnoj Gori. Ukoliko ne dođe do konkretnih pomaka, odgovornost za propuštanje prilike neće se moći tražiti van zemlje”, zaključila je.
Portal Analitika
NATO je agresivni pakt, nastao 1949., prije Varšavskog ugovora i ostao je, nakon raspuštanja Varšavskog ugovora. Izazvao je intervenciju Rusije u Ukrajini i sada izaziva 3. sv. rat. Ako se itko treba od koga čuvati, to je ostatak svijeta od NATO-a! Link u komentaru.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].