Kotorski UBNOR i Antifašisti obilježili 9. maj, Dan pobjede nad fašizmom

Danas svijet slavi pobjedu nad fašizmom

Danas obilježavamo Dan Pobjede nad fašizmom i Dan Evrope, skromno, ali ipak dostojanstveno kako su i zasluzili poginuli borci i žrtve NOR-a .
S ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskoratu i doprinosa naše zemlje, koja je u samom vrhu Evrope, prema priznanju saveznika antifašističke koalicije.

U Crnoj Gori je antifašizam dio identiteta crnogorskog naroda. Partizanski pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita između 1941. i 1945. bio je najjači antifašistički pokret u okupiranoj Evropi. Kada je daleke 1941. godine zastenjala Evropa pod  njemačkom čizmom, mala Crna Gora se digla na opštenarodni ustanak  i suprostavila moćnom neprijatelju,  kazao je predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i Antifašista Kotor Miloš Dževerdanović, prilikom obilježavanja Dana pobjede i Dana Evrope u Parku slobode.

Cvijeća na spomenike poginulim borcima i civilnim žrtvama u Kotoru Risnu položili su učenici Osnovnih škola “Narodni heroj Savo Ilić” iz Dobrote i “Nikola Đurković” iz Radanovića.

Antifašizam kao svjetski demokratski pokret bio je to i ostao civilizacijski odgovor na narastajuću opasnost od okupatorskog, totalitarnog, antidemokratskog i zločinačkog nastupajućeg nacifašizma, kazao je Dževerdanović.

U okvirima Narodnooslobodilačke borbe naroda bivše Jugoslavije izrastao je i veličanstveni pokret otpora okupatorima i njihovim domaćim slugama ustašama, četnicima i drugim kvinslinzima.

Ovaj kraj imao je 524 poginla borca sa žrtvama u toku NOR-a, tri narodna heroja i 26 nosilaca partizanske spomenice 1941.

Dan Pobjede nad fašizmom  je jedan od onih dana kada sa posebnim pijetetom odajemo počast, prije svega herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine,  ali i svim drugim koji su strijeljani, umoreni i podlegli mučenjima.

Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima kao i stotinama hiljada članova NOP protiv fašizma i njihovih domaćih slugu.

Danas nekome smetaju tragovi veličanstvene antifašističke borbe. Nezamislivo je da se danas nakon 81. godine veličanstvene pobjede nad mrakom i terorom, stidimo našeg antifašističkog nasljedstva, tog dubokog humanističkog opredjeljenja s vjerom u čovjeka, slobodu i ravnopravnost.

Ta borba, uprkos osporavanju povampirenih zagovornika fašističkih ideja na tlu bivše SFRJ, nikada neće biti zaboravljena.

U današnjem društvu, čak dio vladajućih stranaka nude programe veoma blizu fašističkim idejama.

Tako se došlo do izjednačavanje boraca partizanskog i ravnogorskog pokreta kojim je omogućeno čitav niz rehabilitacija pripadnika četničkih odreda na čelu s Dražom Mihailovićem i do toga da u Srbiji postoje dva antifašistička pokreta.

Ali u Crnoj Gori antifašizam je dio identiteta crnogorskog naroda. Partizanski pokret pod vođstvom Josipa Broza Tita između 1941. i 1945. bio je najači antifašistički pokret u okupiranoj Evropi.

Kada je daleke 1941 godine zastenjala Evropa pod  njemačkom čizmom, mala Crna Gora se digla na opštenarodni ustanak  i suprostavila neprijatelju.

Svako vrijeme ima svoje biljege-znakove koji podsjećaju na događaje, ljude, na važne stranice istorije.

Spomenici NOB I NOP su nadahnuto djelo i istraživanje arhitekata, kipara i umjetnika naših naroda. To su svjedoci prošlosti i putokazi budućnosti. Njima su obilježeni neki od najvažnijih i najdramatičnijih događaja iz naše skorije istorije koji su usmjerili tok dvadesetog vijeka a i naše današnje živote.

U vremenu nezaboravne socijalističke izgradnje su blistali, potom je počela „trava zaborava“. Partizanski spomenici su na udaru, jedni su zapušteni, drugi polomljeni. Nasrtaji na spomenike predstavljaju nasrtaje na samu civilizaciju  i predstavljaju pokušaje brutalnog obezvređivanja istorije, nauke i umjetnosti.

Zato društvo koje ne prepoznaje i ne cijeni spomenike umjetničke i civilizacijske vrijednosti, ne može prepoznati i cijeniti bilo kakve druge vrijednosti. Činjenica je da nije spomenika, manje bi se znalo o NOB-i.

Antifašizam je vjerovanje u vrijednosti otvorenog društva, bogatog društva, društva koje ne mrzi i u kojem se demokratija živi  i moramo se s time boriti protiv stvarne obnove fašizma.

Sjećanje na poginule i na univerzalne lekcije najmasovnijeg genocida u XX vijeku ne može biti prepušteno prošlosti i zaboravu, zato smo i mi tu. Zbog svega toga moramo se okrenuti demokratskoj i humanoj budućnosti svi jedinstveni u borbi protiv neofašističkih pojava, protiv diskriminacija po bilo kojoj osnovi, u želji da se fašizam u bilo kom obliku nikad ne ponovi.

Zato će nas Dan pobjede nad fašizmom uvijek posjećati na deveti maj 1945. godine, jer to je dan kada su pricipi slobode i demokratije i ljudskog dostojanstva  nadvladali zlo koje je propagirala fašistička ideologija.

Izgrađivali smo se i vaspitavali na civilizacijskim tekovinama antifašizma, što nam mora biti glavni put koji će nas uvesti u porodicu evropskih naroda.

Antifašizam je mnogo više od politike. To treba da bude pogled na svijet, način ponašanja, jer to je civilizacijski kod našeg vremena.

Kao i vjekovima ranije, i danas je Crna Gora ugrožena.

Moramo odgovoriti odlučno kako bi odbranili njen suverenitet i istorijsku vertikalu.
Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore.
Bez toga njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno.

Da si vječna Crna Goro!
Živjela slobodna Evropa!

Kazao je u svom obraćanju  Milođ Dževerdanović, predsjednik UBNOR-a i Antifašista Kotora.

* * *

Jovu M. Bećiru topla riječ i skroman poklon za dosadašnji rad

U prostorijama UBNOR-a i Antifašista Kotor danas je upriličena skromna svečanost. Doskorašnjem predsjedniku ove boračke organizacije Jovu M. Bećiru uručen je  poklon, karikatura crnogorskog karikaturiste Gorana Šćekića, na kojoj je brod kotorske  Jugooceanije, znamenite pomorske kompanije, nekada vodeće u Jugoslaviji, na čijem je kormilu uspješni, požrtvovani i hrabri Jovo M. Bećir, ličnost bez koje se nije moglo zamisliti kotorsko a ni crnogorsko pomorstvo.

Ovo skromno priznanje saboraca i prijatelja zahvalnost je za sve što je Bećir učinio istrajno se  boreći za opstanak ove značajne organizacije boraca i antifašista, kojoj je prijetilo potpuno uništenje. Ali antifašističko srce u njegovim njedrima, i beskompromisnost, čast, poštenje i hrabrost ovog kolektiva to nijesu dozvolili. UBNOR je jači i stameniji. Nepokolebljiv i odlučan da vrijednost NOR-a i antifašizam kao civilizacijsku tekovinu živi i traje, i da se na njegovim vrijednostima napajaju generacije koje stasavaju.

Jovo M. Bećir je i dalje u ovoj organizaciji boraca, odlučan da i dalje daje sebe bezrezervno i časno.
Tako to mora dok trajemo, kazao je vidno uzbuđen.