Kotorski antifašisti položili cvijeće na spomeniku palim borcima NOR-a u Parku slobode

Danas je 13. jul, Dan državnosti Crne Gore i  Dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma.

13. Jul 1941. je naš i evropski dan pobune i ustanka protiv fašizma, kazao je Jovo M. Bećir, predsjednik UBNORA Kotor prilikom polaganja cvijeća na spomenik u Parku slobode.

I svakog 13. jula moramo se sjećati svih stradalih u borbama za slobodu, svih umorenih u godinama robijanja, svih koji su sanjali zajedništvo.

Sjetićemo se i činjenice  da je daleke 1878. priznata nezavisnost Crne Gore istoga datuma i ako je njena državnost postojala mnogo ranije.

Državu Crnu Goru, u najtežim vjekovima postojanja stvarali su Vojislavljevići, Balšići, Petrovići, obnavljajuci državnu strukturu i narodno jedinstvo, pa zvala se ona Duklja, Zeta ili Crna Gora. Tako je i bilo tokom NOB, jasan je Bećir.

Državu nijesmo dobili za stolom, nego su je naši preci skupo platili krvlju u mnogim bitkama protiv svih onih koji su pokušavali uništavanje Crne Gore i njenih građana.

Iskustvo kojem je predhodila antifašistička pobjeda, njegovo neprestalno isticanje  i sjećanje na njegove mnogobrojne žrtve, postalo je neizostavni dio državne politike u ondašnjoj Jugoslaviji.

Nažalost, to nasleđe je sve više zaboravljano Titovom smrću  i rezultiralo je krvavim ratom na prostorima bivše nam zajedničke domovine.

U bivšoj Jugoslaviji, koja je posebno iskusila sav pakao tog zla, zemlji izranjavanoj krvoločnim zubima fašista, nacista i domaćih kvislinga,pobjeda nad fašizmom slavljena je s posebnom draži.

Postavlja se pitanje  kako i čime se boriti protiv fašističkih ideja na našim prostorima, kada su one duboko ušle i u organe vlasti.

Po svemu sudeći malo smo proučavali za protekli perid fašizam i vjeronauku.

Danas Crna Gora prolazi kroz težak period gdje se iz vlasti djeluje protiv države, jedinstven slučaj u svijetu.

Danas imamo nestručnu, nestabilnu i neozbiljnu vlast.

Nude nam državu konstituivnih naroda, crnogorskog i srpskog. Ostali treba da budu na marginima, umjesto multinacionalnog društva koje pripada svima i koja može opstati jedino tako.

Kažu nam da je referendum 2006. pokraden, da treba da promijenimo Ustav, jezik, simbole. Oni nijesu za NATO, navodno jesu za EU ali da slave retrogradne ideje.

Populizam i nacionalizam su u sprezi i zajednički se obračunavaju sa Crnom Gorom i svima onim sa crnogorskim predznakom

Antifašizam je jedan od osnova postojanja Crne Gore i glavna zaštita modela crnogorskog građanskog društva, modela koji garantuje stabilnost savremene Crne Gore.

Postavlja se pitanje koliko crnogorsko društvo istinski baštini ideju Antifašizma?

Postoji li razlika između načelnog i onog suštinskog Antifašizma koji bi trebao da bude temeljna vrijednost našeg društva i pojedinaca ?

Antifašizam je naša moralna dužnost i neodoljivi napor za ostvarenje društvene jednakosti.

Antifašisti su na ispravnom putu, putu koji znači civilizacijsko dostignuće a ne povratak u Srednji vijek.

Ostaje nam velika obaveza da regrutujemo zdravu antifašističku  mladež kao budući oslonac Crne Gore.

Crna Gora,za razliku od država u regiji, i dalje obilježava i slavi 13 jul kao Dan ustanka u borbi protiv fašizma, koji se poklapa sa njenim Danom državnosti.

Slava i čast svima iz naše bliže i daljne prošlosti koji se ogledaju u 13. Julu, opštenarodnom prazniku slobode, pobjede i državnosti Crne Gore, poručio je Jovo M. Bećin na krajku obraćanja okupljenim građanima.