Kotor bez prave zarade od jahting turizma

8
Kotor

Milenko Pasinović

Milenko Pasinović

Koje bi efekte imali od jahting turizma da je u Kotoru izgrađena marina, a ideja njene izgradnje datira još od polovine 60-ih godina prošlog vijeka, pa sve do interesovanja milijardera Pitera Manka za nju.

Ovo pitanje postavili smo prof. dr Milenku Pasinoviću, turizmologu.

Prošle godine kotorska luka je ostvarila promet od 1.244 jahte i blizu 6 hiljada jahting turista.

Jahting turizam u posljednjih 10 godina u kotorskoj luci bilježio je rast po prosječnoj, godišnjoj stopi od čak 43 odsto, što predstavlja svojevrsni fenomen, podsjeća profesor Pasinović, za Skala radio.

Dnevna potrošnja ove kategorije turista u Crnoj Gori po nekim istraživanjima iznosi 73 eura na dan.

To znači da bi prihod od nautičkih turista ostvaren u kotorskoj luci iznosio preko miliona eura, bez troškova plovnog puta i lučkih usluga.

Idejni projekat marine najvišeg ranga ili Nautičkog turističkog centra kapaciteta oko 250 vezova u Kotoru urađen je 80-ih godina prošlog vijeka.

Ova ideja bila je interesantna i milijarderu Piteru Manku koji je imao ambicije da na zemljištu današnje bolnice, bivših fabrika, zatvorenog bazena i stadiona, gradi sadržaje vezane za marinu.

Iako je bio angažovan na nekim od istraživačkih i projektnih zadataka, Pasinoviću nije jasno zboga čega se ta ideja nije ostvarila.

Aktuelnim prostornim planom posebne namjene Morskog dobra predviđa se  izgradnja takozvane vip marine kapaciteta između 150 i 200 vezova.

Realizacija ove ideje značila bi 30-ak novih radnih mjesta i nove prihode za budžet lokalne uprave i države.

Crna Gora ima 6 kategorisanih marina ukupnog kapaciteta od 1500 vezova od kojih samo jedna, Porto Montenegro ima najvišu kategoriju 5 sidara.

Da ih ima još toliko bile bi popunjene, smatra dr Pasinović, navodeći primjer Republike Hrvatske koja je izložena pritisku vlasnika jahti nakon poskupljenja veza u italijanskim marinama na oko 75 eura po danu u prosjeku.

Crna Gora mora da vodi računa o kapacitetu  prirodnog prostora za izgradnju marina, kao i o ekološkim uslovima.

Stoga bi morala biti restriktivnija od zahtjeva pojedinih investitora da uz  gotovo svaki hotel gradi i marinu, ne samo iz navedenih razloga već i finansijskih, i zapošljavanja koji se ostvaruju u marinama kao posebnim organizacionim jedinicama, zaključio je Pasinović.

8 COMMENTS

  1. Možda nije bilo dirketne zarade od naknada i poreza, ali većina eura unesenih u zemlju preko domaćih firmi, tu i ostane i raspodjeljuje se kroz trošenje na druge stvari, tako da nije to tako ni loše…

  2. Niti od yachting niti od cruising turizma.
    Treba znat NE zaradit od tolikog broja ljudi i brodova!

  3. Eustahije,
    Nevjerovatna neobavjestenost. Nasuta zemlja kod bolnice je investicija ljudi iz Luke Kotor i njihovih suakcionara bez cije dozvole i ucjena se ne moze graditi Marina iakom plan postoji.
    Ovo je tema koja je interesantna pa neka Skala posalje nekoga u Luku i kod Lompara/Bujkovica da mu oni daju prave informacije.
    Siguran sam da i Mladen Lucic vrlo dobro zna za taj problem ali je nemocan da ga sam rijesi koliko ej meni poznato a i on bi htio da imamo marinu to zasigurno znam.

  4. A zašto je Mnak odustao, neđe je i predsjednica opštine to kazala da je bio zainteresovan i ništa. Tako će išćerati i zainteresovane za žičaru i zaobilaznicu samo da nam ne krene u Kotor . Što je to i ko to čini?

  5. Sramota u Kotoru nijesmo kadri napraviti pravu marinu. Zaliv Bogom dan za to . Ko ne zna ne zna, stručnjaci su to veliki posebno u Upravnom odboru LUKE KOTOR. Jedino što nijesu naivni, pitajte ih iz Skala radija koliko para primaju u Upravnom odboru?

  6. PItajte gospodu iz kotorske luke. Oni su eksperti i zato im je ono ruglo 20 godina na Puč. Njima nije odgovarao Mank . Oni će ljepše i starije napraviti od Porta u Tivat.

  7. prije marine treba da se ocisti zemlja kojom je nasut dio kod bolnice. To kriminalno djelo bacanja iskopane zemlje i kamenja iz tunela u more je ucinjeno i mora se ispraviti. ovaj zaliv ce se pretvoriti u kaljuzu i otpadnu deponiju zahvaljujuci stanovnicima kotora. kada se ocisti ovo smece moze se razmisljati o maloj marini bez megalomanskih zahtjeva

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].