Korupcija u Crnoj Gori: sistem ukorijenjen u nepovjerenju i selektivnoj pravdi

0
Zvezdana Kovač (Foto: CGO)

Istraživanje Centra za građansko obrazovanje sprovedeno u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT

Korupcija je duboko ukorijenjena u različitim segmentima crnogorskog društva, što u velikoj mjeri podriva povjerenje građana i građanki u institucije, ukazuju nalazi istraživanja koje je Centar za građansko obrazovanje (CGO) sproveo u okviru projekta Partnerstvo protiv koruptivnih tendencija – PAKT, kojeg finansijski podržava Ambasada SAD-a u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom.

Najveći dio građana prepoznaje sistemske probleme u sektorima pravosuđa, zdravstva, bezbjednosti, obrazovanja i lokalne uprave. Iako većina navodi da nije direktno svjedočila korupciji, visoka percepcija njenog prisustva u ključnim sektorima opominje da korupcija oblikuje našu svakodnevnicu. Nepovjerenje u sistem i strah od posljedica su glavni razlozi neprijavljivanja korupcije, što dodatno otežava borbu protiv ove pojave. Građani i građanke prepoznaju izazove, ali institucijama nedostaje integritet.

– Posebno zabrinjava podatak da većina građanstva ne vjeruje u integritet institucija i političara u borbi protiv korupcije. Negativne ocjene rada pravosudnog sistema, ukazuju na potrebu za hitnim reformama u pravosuđu kako bi se povratilo povjerenje javnosti u ovaj važan stub društva. Slično, visoki nivoi korupcije u zdravstvu, obrazovanju, bezbjednosti i lokalnoj upravi opominju na neophodnost jačanja unutrašnje kontrole i sankcionisanja odgovornih za zloupotrebe – ocjenjuje Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u u osvrtu na nalaze istraživanja.

Kako se navodi u saopštenju CGO-a, 75,3 odsto ispitanih građana i građanki smatra crnogorsko društvo koruptivnim, a kao glavne krivce za to navode sistem (23,9%), političare (23,6%), pravosuđe i policiju (po 15,3%). Manji procenat krivicu vidu i u samim građanima i građankama (13 %) i medijima (7,1%). Percepcija korupcije se razlikuje od priznavanja direktnog iskustva, pa tako većina ispitanika (76,1%) tvrdi da nikada nijesu svjedočili korupciji, a među onima koji jesu najčešće se navodi da je to bilo u zdravstvu (22,7%), policiji (16,3%) i pravosuđu (11,2%), ali i tokom izbora (10,5%).

Manje od dvije četvrtine – 45,2% – ispitanika vjeruje da institucije imaju integritet za borbu protiv korupcije, dok političarima vjeruje tek 24,1%. Ubjedljivo najniže ocjene učinka u borbi protiv korupcije bilježe političke partije (1,69 od 4), zatim pravosuđe i policija, dok su nevladine organizacije i mediji ocijenjeni nešto bolje (2,16 i 2,11).

– Pozitivno je većinsko uvjerenje da građani i građanke mogu doprinijeti borbi protiv korupcije. Međutim, ovo zahtIjeva postojanje efikasnih mehanizama za prijavu i zaštitu onih koji prijavljuju. Takođe, ključne preporuke, poput uvođenja strožih kazni, smanjenja političkog zapošljavanja i digitalizacije procesa, treba ozbiljno razmotriti kao korake ka suzbijanju korupcije – naglašava Kovač.

Dodatno, kad je riječ o pojedinačnim sektorima, od pet oblasti koje su bile u fokusu – pravosuđe, zdravstvo, bezbjednost, obrazovanje i lokalna uprava – kao najkorumpiraniji se percipira pravosudni sistem, uz dodatni podatak da 76% ispitanika smatra antikorupcijske mjere u pravosuđu neefikasnima. Većina prijava iz pravosudnog sektora odnosi se na sudove (77,1%). Rezultati za tužilaštvo su nešto bolji, ali i dalje pretežno negativni.

Korupcija u obrazovanju najviše se vezuje za visoko obrazovanje, odnosno privatne univerzitete i Univerzitet Crne Gore, a najmanje za vrtiće. I za ovu oblasti je većinsko uvjerenje (56,5%) da su antikorupcijske mjere neefikasne, dok preko četvrtine (25,5%) vjeruje da se zapošljavanje u obrazovanju odvija na osnovu političkih veza.

Izražena je percepcija i korupcije u zdravstvu, a najčešće se vezuje za bolnice i kliničke centre, pri čemu i za ovu oblast preovladava stav (69,4%) da su antikorupcijske mjere neefikasne. Istovremeno, građani i građanke predlažu strože kazne i bolju unutrašnju kontrolu kao odgovor na ovaj problem.

Kad je riječ o sektoru bezbjednosti, korupcija se uglavnom percipira u policiji i unutrašnjoj kontroli MUP-a. Gotovo 76,3% smatra da su antikorupcijske mjere u sektoru bezbjednosti neefikasne. Većina ispitanih (83,6%) nije imala iskustva sa traženjem mita, ali 31,1% smatra da veze i nepotizam često utiču na nepoštovanje zakona.

Korupcija se u lokalnoj upravi se dominantno vezuje za javne nabavke i inspekcije. Oko 71,6% ispitanika negativno ocjenjuje antikorupcijske mjere, dok je 70,3% slučajeva korupcije neprijavljeno zbog nepovjerenja u sistem.

– Visoka percepcija selektivnog pristupa u suzbijanju korupcije dodatno podriva kredibilitet institucija. Bez jasne političke volje za reformama i konkretnih mjera, korupcijske prakse i navike će nastaviti da otežavaju razvoj društva i demokratije u Crnoj Gori. Sveobuhvatne reforme i jačanje transparentnosti su ključni za vraćanje povjerenja u sistem – zaključuje Kovač.

Istraživanje je sprovedeno od 20. do 29. novembra 2024. godine, CAPI metodom, na stratifikovanom slučajnom uzorkuod 1000 punoljetnih ispitanika/ca. Stručnu podršku u sprovođenju istraživanja pružio je Institut DAMAR.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

PRAVILA KOMENTARISANJA

Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.

U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.

Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].