Da li ste dijabetičar? Ili ste možda trudni? Da li ste alergični na penicilin? Ili ste zdravi i mladi i mislite da vam ne prijeti virus? Pojedine grupe ljudi mogu biti u većem riziku od drugih zbog vakcinisanja.
“Dileme koje ljudi imaju o vakcinaciji nekad nisu rezultat nepovjerenja ljudi u vakcinu već jednostavno straha, nesigurnosti i manjka znanja o detaljima svake vakcine protiv Covida-19”, kaže za BBC na srpskom doktor Ivan Đikić, direktor Instituta za biohemiju na Gete univerzitetu u Frankfurtu.
“Ipak, najveći broj ljudi smije da primi vakcinu, a jako je bitno objasniti ljudima koji su na primjer, alergični na penicilin, liječe se od tumora, imaju dijabetes – šta da rade, kao i u kom trenutku je najbolje da prime vakcinu”.
Na glavne nedoumice za BBC na srpskom odgovaraju doktor Ivan Đikić, član Njemačke akademije nauka, koji je učestvovao u pripremama stručnih mjera u borbi protiv epidemije u Njemačkoj, i epidemiolog Radmilo Petrović, koji je radni vijek proveo na institutu Torlak, a pravio je vakcine protiv gripa u Srbiji.
1. Alergičan sam na penicilin. Da li to znači da ne smijem da primim vakcinu?
Ivan Đikić: Vakcinu mogu da prime ljudi alergični na penicilin, ambroziju, prašinu, jaja, školjke.
Ipak, veoma je bitno da oni koji imaju bilo koji vid alergije, a posebno na ljekove, o tome obavijeste svog ljekara i posavjetuju se sa njim prije nego što odu da prime vakcinu.
Najugroženija za primanje bilo koje od vakcina je grupa ljudi koji su ranije imali anafilaktički šok.
Ljudi koji su imali anafilaktički šok za sada ne treba da prime vakcinu, barem dok ne bude prikupljeno više podataka.
Ljudi koji su alergične na poznate sastojke u određenoj vakcini ne smiju da prime tu vakcinu.
Sreća je da postoji nekoliko vakcina koja imaju različite sastojke pa se može pronaći adekvatna za svakoga.
Radmilo Petrović: Kada je u pitanju alergija na ljekove, vakcine međusobno imaju različite sastojke, a ljekar će vas dobro uputiti da, ako ste alergični na neki od sastojaka vakcine, ne dobijete nju, a upravo je to slučaj sa alergijom na penicilin.
Jako je važno i da vakcinu ne idete da primate kada imate akutno ispoljenu alergiju. Kada alergija prođe, vakcinacija je mnogo bezbjednija.
2. Da li mogu da se vakcinišem ako se liječim od kancera ili ako imam dijabetes?
Radmilo Petrović: Oni koji su na imunosupresivnoj terapiji, a to je terapija kortikostereoidima ili citostaticima, moraju da se konsultuju sa svojim ljekarom.
Nije dovoljno samo reći u ambulanti gdje se vakcina prima, potrebno je da pacijenti odu kod svog ljekara za primarnu bolest i on će im reći kada je najbolji trenutak da prime vakcinu.
Ivan Đikić: Ima mnogo ljudi koji su pod hemoterapijom i na nekoj su od terapija za liječenje kancera.
Vakcinu ne bi trebalo da prime pacijenti koji su u teškoj akutnoj fazi bolesti. Ukoliko nisu – ne postoje kontraindikacije za primanje vakcine.
Slično je i za druge teške bolesti.
Ako imaju temperaturu, vitalno su ugroženi, imaju akutnu fazu srčane bolesti ili raznih infekcija – potrebno je da sačekaju dok se ne oporave.
Bitno je znati da pacijenti koji su preživjeli transplataciju, na primjer srca ili bubrega, i na imunosupresivima su – mogu da dobiju vakcinu, ali pod kontrolisanim uslovima.
To znači da je ne mogu dobiti u maloj ordinaciji u malom mjestu već je potrebno da se ovo davanje vakcine nadgleda u bolničkim uslovima.
Slično je i za one koji imaju dijabetes – mogu da se vakcinišu, ali kada je njihova bolest u mirovanju i kada su na terapiji ljekovima.
3. Trudna sam. Da li da se prijavim za dobijanje vakcine?
Radmilo Petrović: Za sada se trudnicama ne preporučuje da primaju vakcinu jer nisu učestvovale u kontrolnim grupama kada je vakcina davana malom broju ljudi.
Ipak, sigurno će biti slučajeva da trudnice ne znaju da su trudne u trenutku kada primaju vakcinu.
Tako će biti prikupljene i informacije o tome kako je vakcina uticala na njih i eventualno i na plod.
Zato očekujemo da će se za dvije ili tri godine mnogo više znati o bezbjednosti vakcinisanja trudnica.
Preporučuje se da žene koje sumnjaju da su trudne ipak odu kod ljekara i urade test na trudnoću prije nego što prime vakcinu.
Ivan Đikić: Sve vakcine koje postoje za Kovid-19 nisu radile ispitivanja na trudnicama, pa se ne može dati preporuka da je trudnice prime.
One to mogu da urade na sopstvenu odgovornost.
Slično je i za djecu.
Nisu rađena istraživanja, pa se u ovom trenutku vakcina ne daje djeci mlađoj od 18 godina.
4. Koje nuspojave može da izazove vakcina?
Ivan Đikić: Neželjene reakcije su kao i kod drugih vakcina: crvenilo, osip, lokalna bol, jednodnevna temperatura, glavobolja.
Takve reakcije su češće poslije druge doze.
Uz to, svaka vakcina može da ima i rijetke posljedice kod pojedinaca s obzirom na njihove specifičnosti, što podrazumijeva i različite alergijske reakcije koje se najčešće pojavljuju unutar prvih nekoliko sati, najviše 24 sata poslije vakcinisanja.
Njihova učestalost, prema do sada poznatim podacima, izrazito je niska.
Primjera radi – u Americi je za sedam dana vakcinisano 1,1 milion ljudi i samo je deset njih imalo alergijsku reakciju, a ni ona nije bila životno opasna.
Radmilo Petrović: Postoje i teške, sistemske reakcije, koje se javljaju unutar 30 dana poslije prve doze, a to su neurološke reakcije poput zapaljenja mozga, meningitisa, neuritisa.
Mogućnost za to je jako mala.
5. Šta je opasnije – nuspojave od vakcine ili komplikacije od koronavirusa?
Ivan Đikić: Jako je bitno znati – u virusu ima na desetine proteina, a vakcina sadrži samo jedan.
To znači da su komplikacije od virusa nebrojeno puta veće nego komplikacije od dobijanja vakcine.
Radmilo Petrović: Neuporedivo je opasnije ne vakcinisati se.
6. Da li mogu da prestanem da nosim masku kada sam se vakcinisao?
Radmilo Petrović: Nikako, jer i onaj ko se vakcinisao može da dobije Covid-19 dok ne razvije antitijela.
Ivan Đikić: U prvoj fazi poslije vakcinacije, što je pet do šest nedjelja poslije prve vakcinacije, oni koji su vakcinisani nemaju imunitet, zato je neophodno da se i dalje pridržavaju svih mjera zaštite – da drže distancu i nose maske.
Sigurno je da odobrene vakcine stvaraju snažan imunološki odgovor i time blokiraju i širenje virusa među stanovništvom, ali još nemamo dovoljno informacija hoće li vakcinisani biti prenositelji virusa nakon što virusu budu izloženi poslije kontakta sa zaraženom osobom.
Primjera radi, još nije poznato hoće li se kod vakcinisane osobe virus nalaziti lokalno u nosu i gornjim disajnim putevima (bez simptoma bolesti) i tako širiti.
7. Da li se Covid-19 može dobiti vakcinom?
Ivan Đikić: Nikako. U vakcini postoji samo jedan mali dio virusa koji nije patogen.
To znači da ni u kom slučaju ne može prouzrokovati Covid-19.
Imunološki odgovor pri vakcinaciji traje barem šest mjeseci, ali smatra se da može trajati i do nekoliko godina, a možda i doživotno kod dijela stanovništva.
Poslije prve doze vakcine i prve dvije nedjelje poslije druge doze može doći do razvoja bolesti jer se u tom razdoblju još stvara imunološki odgovor na virusni antigen.
8. Da li treba birati neku posebnu vakcinu?
Ivan Đikić: Ja ću se vakcinisati onom vakcinom koja bude dostupna u tom momentu.
Djelotvornost vakcina je najvažnija u prekidu širenja bolesti i tome koliko će drugo trajati imunitet od nje. To još ne možemo potpuno da znamo.
Radmilo Petrović: Oni koji su zdravi mogu da izaberu po svog nahođenju, ali oni koji su alergični na neke od sastojaka ili imaju druge bolesti – najbolje da pitaju svog ljekara o tome koja je vakcina najpodesnija za njih.
9. Kada je najbolje vakcinisati se?
Ivan Đikić: Najbolje je vakcinisati se što prije je moguće, a to danas zavisi od broja vakcina u svakoj zemlji i prioritentnim listama.
Oni koji su već imali Covid-19 nisu prioritet pri vakcinisanju, ali bi svakako trebalo da prime vakcinu jer se još ne zna koliko traje otpornost i imunitet.
Najvjerovatnije nećemo morati da se vakcinišemo svake godine, jer prema dosadašnjim podacima virus nije mutirao da izbjegne učinak vakcina.
Poznato je da koronavirus ne mutira tako brzo kao virus gripa.
Radmilo Petrović: Mislim da se treba vakcinisati čim ljudi dobiju mogućnost.
Ne treba čekati, što se prije i više ljudi vakciniše, svi ćemo biti sigurniji.
10. Da li ima potrebe da se vakcinišem ako sam mlad i zdrav?
Ivan Đikić: Postoji izvjesna nezainteresiranost za vakcinisanje kod zdravih ljudi između 18 i 40 godina.
Riječ je o bolesti koja nije toliko ugrožavala mlađe osobe, a i ako bi se i razboljeli, bolest je prolazila bez težih simptoma.
Stoga su zaključili da za njih vakcinisanje nije važno.
Međutim, istina je sasvim drugačija.
Ako se vakcinisanjem stanovništva ne dostigne kolektivni imunitet tokom 2021. godine, to može da rezultira promjenama virusa i prouzrokuje značajno produženje perioda pandemije.
Tako, ako se i mladi i zdravi ne vakcinišu, to može da dovede do mutacije unutar virusa, pa da dođe i do pojave virusa koji uzrokuje ozbiljne simptome i povećanu smrtnost i kod mlađih ljudi.
Mladi treba da budu solidarni i da se vakcinišu.
Važno je da oni pozitivno prihvate vakcinu, kao i da se ne šire dezinformacije o vakcini, što često možemo da uočimo.
Kako se bolest pojavila prije godinu dana, vrlo malo znamo o hroničnim posljedicama koje ostavlja na plućima, ali i drugim organima poput mozga, bubrega, srca.
Već sada postoje podaci koji pokazuju da i kod mladih ljudi, čak i ako su imali vrlo blagi oblik bolesti ili uopšte nisu pokazivali znakove zaraze postoje indicije da virus ostavlja posljedice na njihovo zdravlje.
Trajni umor i ozbiljno smanjena funkcionalna sposobnost, problemi sa zglobovima i plućima, neke su od niza posljedica opisanih među mladima.
Na primjer, klinička studija kod mladih sportista, koji su u prosjeku bili stari 19 godina, pokazala je znakove upale srčane ovojnice (perikardija).
Takve hronične posljedice mogu biti još teže kod novih sojeva virusa koji mogu uzrokovati i teža oboljenja.
Radmilo Petrović: Mladi i zdravi u Srbiji će se vjerovatno posljednji vakcinisati, ali je vrlo bitno da zbog kolektivnog imuniteta i oni to urade.
Postoji i drugi razlog.
To su upravo oni ljudi koji se najviše kreću i prenose virus.
Tako da, ako se oni ne budu vakcinisali, nastaviće za šire virus međusobno, kao i među starijima i bolesnima koji možda izgube antitijela umeđuvremenu.
To je onda začarani krug.
Iskustvo sa gripom nam je pokazalo da mladi ne žele da se vakcinišu od gripa jer su zdravi i nemaju problema, ali to je zabluda.
Treba svi da se vakcinišu.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].