Korona opominje da su ljudi dio prirode, nikako njeni gospodari

U vrijeme pandemije Kovid-19 u prirodi, moru i morskom eko sistemom vlada tišina.

Nema ljudskih aktivnosti, brodske buke, podizanja mulja sa morskog dna, Bokokotorskim zalivom i Jadranom struje one prirodne struje koje svakako u ovom periodu donose dosta kiseonika vodi kao neke hranljive materije koje su potrebne morskim organizmima.

Evidentno je ovih dana cvjetanje mora, cvjetanje algi i biljaka koje žive u moru. To je prirodni proces i kao što se dešava na kopnu, pa tako i u moru, objašnjava u razgovoru za Skala radio dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore.

U komunikaciji sa ribarima, poštujući socijalnu distancu u ovo vrijeme epidemije, Joksimović kaže da su zapazili da je manje one tradicionalne ribe mačkulje, labre kojih je bilo oko ponti.

Što se tu dešava teško je objasniti, moguće da imaju manje hrane sa mora pa su se povukle u neke druge vode, smatra on.

“Definitivno je mirno, prozirna je i čista voda, apsolutno se bez ljudske aktivnosti more i priroda oko nas vraća nekom svom prirodnom stanju, odnosno vrši se njena revitalizacija. Avionski saobraćaj je skoro ukinut. Brodski takođe. Kopneni sporadično postoji, tako da su zagađenja i ispuštanja svih tihotrovnih materija i gasova svedeni na minimum. Industrija je takođe ograničena pa će se definitivno planeta ozdraviti“, priča Jokismović.

Na naše pitanje znači li to da nije svako zlo za zlo, Joksimović je odgovorio da mi kao homo sapijensi imamo neku nadmoć na planeti u odnosu na ostale vrste, ali samo zato što imamo tehnologiju. Sada je ona prestala da funkcioniše i očigledno je da biljke i životinje na svoj prirodni način ponovo uživaju u svom prirodnom ambijentu i životu kojeg ne remeti buka svakodnevice.

On poručuje da ljudi moraju duboko da razmisle o svom ponašanju, da generalno promijenimo stav o životno važnom pitanju očuvanja naše prirodne sredine i mora, kopna i vazduha.

Ako to ne uradimo definitivno ćemo imati velikih problema u budućnosti jer ova trka, ubrzan način života i emisija svih mogućih bakterija u našu prirodnu sredinu koju mi koristimo i čiji vazduh mi dišemo, čiju vodu mi pijemo vratiće se kao bumerang svima nama.

“Nije li ova epidemija svojevrsna i posljednja opomena čovjeku da sa prirodom mora izuzetno pažljivo i da je siluje kao do sada. Ovo je opomena da smo dio prirode, nikako njeni gospodari i da o svakom našem pokretu i svakoj aktivnosti koja nije u skaldu sa održivim razvijem i očuvanjem životne sredine, moramo voditi računa”, naveo je on.

Planeta je naš dom, nemamo druge kuće i ako želimo zdrav život za nas i budućnost naše djece, moramo biti pažljivi prema prirodi, ali svakog dana ne samo kada je pandemija i kada dođu problem, poručio je direktor Instituta za biologiju mora u Kotoru.