Iako su prvobitno glasali za njega, klub poslanika Crno na Bijelo-Božana Jelušić, Mioš Konatar, Suada Zoronjić i Srđan Pavićević sada je podnio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.
Poslanica Božana Jelušić potvrdila je za CdM da su podnijeli inicijativu, navodeći da su ispunili ono što su obećali prije usvajanja zakona- da će URA kada izmjene budu usvojene njih dati na provjeru ustavnosti.
“Lično držim da je zakon dobar, ali da među građanima treba razjasniti sve sumnje i jasno adresirati gdje leži eventualna krivica zbog knjiženja sakralne imovine i odnosa prema kulturno-istorijskim spomenicima Crne Gore u ranijim decenijama”, kazala je CdM-u Jelušić.
A sporni član glasi ovako.
“U slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara”, navodi se u spornom članu.
Poslanici koalicije Crno na bijelo tvrde da nemaju problem da se zakonsko rješenje za koje su glasali u parlamentu ispita na najvišem institucionalnom nivou, posebno imajući u vidu da je Zakon o vjerskim slobodama izazvao brojne polemike u javnosti.
“Svako fizičko i pravno lice, uključujući i vjerske zajednice, dužno je da poštuje kulturna dobra drugih, na isti način kao i svoja, a pravo na pristup kulturnom dobru može se ograničiti samo radi zaštite javnog interesa i prava i sloboda drugih. Dakle, država je dužna da štiti kulturna dobra, što je detaljno razrađeno normama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a koji je napisan i usklađen sa međunarodnim propisima. Postavlja se pitanje, da li član 12 predmetnog Zakona, koji glasi “U slučajevima premještanja, iznošenja iz države ili otuđenja dobara koja predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore, a na kojima pravo svojine ima vjerska zajednica, primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje zaštita kulturnih dobara”, predstavlja dovoljnu garanciju za zaštitu Ustavom Crne Gore propisanih članova 77 i 78”, navode oni.
Poslanici koalicije Crno na bijelo takođe su inicirali ispitivanje da li je član 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti u skladu sa Ustavom.
“Cilj ove inicijative je da se potvrdi da je imovina države Crne Gore zaštićena, da niko neće i ne može odnijeti, otuđiti ili prisvojiti nešto što pripada našoj državi”, ističu oni.
Iz poslaničkog kluba Crno na bijelo su uvjereni u ispravnost svoje odluke da glasaju “za” i potrebu da se ovaj Zakon donese radi regulisanja prava i obaveza svih vjerskih zajednica.
“Zato potpuno mirne savjesti podnosimo Inicijativu za ocjenu ustavnosti jer smo sigurni u “kvalitet” zakona i u to da u njemu nema ništa što bi ovu državu i vjernike ugrozilo”, zaključuju oni.
Podsjećamo, parlamentarna većina Skupštine usvojila je krajem januara ponovo sve zakone koje prethodno predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio poslanicima na ponovno odlučivanje.
Svi navedeni zakoni su usvojeni 29. decembra prošle godine, ali ih je predsjednik Crne Gore vratio Skupštini 2. januara.
Đukanović je odbio da ih proglasi uz obrazloženje da na tadašnjoj sjednici nije utvrđen kvorum u skladu sa Poslovnikom Skupštine Crne Gore. Naime, Đukanović je otvorio pravno pitanje prestanka mandata poslaniku Filipu Adžiću iz Građanskog pokreta URA i potvrđivanja mandata novoj poslanici iz iste partije Suade Zoronjić, na osnovu negativne odluke Državne izborne komisije, po pitanju kvoruma na toj sjednici. Upravo zbog ove odluke Državne izborne komisije, administrativni odbor Skupštine Crne Gore predložio je parlamentu da razriješi predsjednika komisije Aleksu Ivanovića. Parlamentarna većina je optužila Ivanovića i dio članova Državne izborne komisije za „pokušaj opstrukcije sprovođenja izborne volje građana“.
Podsjetimo, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koje je skupštinska većina ponovo usvojila, ukinute su sve odredbe protiv kojih je protestvovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori i većina tada opozicionih, a sada vladajućih partija, tokom prošle godine.
Ukinute odredbe se odnose na imovinu vjerskih zajednica. Sada ukinute odredbe su ranije predviđale da imovina vjerskih zajednica, izgrađena do 1918. godine prelazi u vlasništvo države ukoliko vjerska zajednica nema dokaze da njoj pripada ta imovina.
Prvobitni Zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojila je 27. decembra 2019., u Skupštini većina predvođena tada vladajućom Demokratskom partijom socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
S.Đ, M.D., CdM
Kasno Božana. Svi manastiri i crkve, koje je sagradio ovaj narod su vlasništvo Republike Srbije.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].