Ko će biti u vladi odlučiće Crna Gora, ali ne smije biti nazadovanja

Odluka o tome ko će biti dio vlade nakon izbora zavisi od političkog procesa i odluka relevantnih političkih aktera u zemlji. Stav međunarodne zajednice može imati uticaj na takve odluke, ali konačna odluka donosi se na nacionalnoj razini. To je u intervjuu za Pobjedu poručila poslanica Evropskog parlamenta Sunčana Glavak.

Glavak, koja je bila i u posmatračkoj misiji EP tokom predsjedničkih izbora u Crnoj Gori, ocijenila je da bi od izuzetne važnosti bilo da zemlja dobije stabilnu vladu, koja će, kako je kazala, doprinijeti jačanju demokratske atmosfere.

Ono što mi u Evropskom parlamentu zaista ne bismo voljeli vidjeti je nazadovanje Crne Gore na bilo kojem polju, posebno u međususjedskim i globalnim odnosima. U ovim složenim geopolitičkim okolnostima treba težiti stabilnosti u međunarodnim odnosima te saradnji, posebno sa saveznicima.

POBJEDA: Bili ste u posmatračkoj misiji EP koja je boravila u Crnoj Gori tokom predsjedničkih izbora. Kakav je Vaš utisak o predizbornoj, ali i postizbornoj atmosferi u zemlji?

GLAVAK: Zbog izraženih tenzija, koje obilježavaju politički život Crne Gore u posljednjih nekoliko godina, bila sam zabrinuta jer su se izbori održali u kontekstu institucionalne krize i političke blokade. Činjenica je da su građani Crne Gore izabrali promjene i to prvi put nakon 26 godina, kada govorimo o predsjedničkim izborima. Iako su brojni akteri ukazivali na demokratske deficite kada su izbori u pitanju, većih nepravilnosti nije bilo. Naš je posao bio nadgledati izborni proces, a sada je na novom predsjedniku da proevropsku orijentaciju, koju građani podupiru, pretoči u konkretne poteze.

POBJEDA: Crna Gora je dobila i novog predsjednika. Što su Vaša očekivanja, nakon smjene trodecenijske vlasti?

GLAVAK: Ono čemu težimo jeste miran prenos vlasti. Očekivanja idu u smjeru smirivanja napetosti da bi zemlja mogla uspješno nastaviti svoj put prema članstvu u Evropskoj uniji. Evidentno je da je Crna Gora izabrala promjene, a koliko će one biti proevropske zavisi od novog predsjednika. Dobra je poruka koju je Milatović poslao na sastanku na vrhu u Kišinjevu o punoj solidarnosti Crne Gore s Ukrajinom.

POBJEDA: Posljednjih godina čini se da Crna Gora stagnira na putu za koji tvrdi da joj je prioritet, a to je EU. Novoizabrani predsjednik obećava uvođenje zemlje u EU tokom svog mandata. Zvuče li ovakva obećanja realno, imajući u vidu da je gospodin Milatović bio dio one vlade, za koju se tvrdi da nije uradila ništa na putu ka EU?

GLAVAK: Evropske institucije budno prate političku i reformsku situaciju u Crnoj Gori. Zabrinuti smo zbog poteškoća u normalnom funkcionisanju crnogorskih institucija, na koje je uticala politička nestabilnost, nestabilnost vlade i napetosti među strankama koje su činile vladajuće većine u proteklim godinama.

Upravo je tokom hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije Crna Gora otvorila i posljednje pregovaračko poglavlje.

Novi predsjednik treba nastaviti koordinisati nastojanja da Crna Gora napravi ključni iskorak prema članstvu u Evropskoj uniji. Što se tiče sposobnosti Crne Gore da preuzme obaveze članstva u EU, zaključci su i Evropske komisije i Evropskog parlamenta kako je sveukupni napredak koji je postignut u posljednjim godinama bio ograničen. To je važno za nastavak evropskog puta Crne Gore koji stagnira.

POBJEDA: Bliže se i parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Kakva vlada može vratiti Crnu Goru na put kojim je krenula još 2012. godine, a na kojem se zaglavila par godina unazad?

GLAVAK: U kontekstu dugotrajne političke krize, pogotovo polarizacije u crnogorskom društvu, bilo bi od velike važnosti da nova vlada bude stabilna i da prione poslu na reformama koje će doprinijeti jačanju demokratske atmosfere i tolerancije u Crnoj Gori. Ne treba olako zaboraviti da institucionalna kriza u Crnoj Gori traje gotovo tri godine, kao i što ju je uzrokovalo.

Nadam se da će sve stranke svoj program temeljiti na proevropskoj i reformskoj agendi. S jedne strane, biće zanimljivo vidjeti koliko su građani motivisani za ove izbore jer učestali izlasci na birališta često uzrokuju i manju izlaznost. S druge strane, ono što očekujemo od nove administracije je izlazak iz političke paralize. Sve to odraziće se i u finansijskom i u gospodarskom smislu.

POBJEDA: Evropski parlament je prošlogodišnjom rezolucijom osudio napore Rusije da iskoristi etničke tenzije na Zapadnom Balkanu ,,u cilju rasplamsavanja sukoba i podjele zajednica“. Da li je ruska prijetnja i danas aktuelna, posebno kada u jeku rata u Ukrajini imamo lidere poput Dodika, koji posjećuje Putina i odlikuje ga, Aleksandra Vulina, Aleksandra Vučića koji i dalje odbijaju da uvedu sankcije Rusiji?

GLAVAK: Dosadašnje iskustvo nas uči da su jačanje međuetničkih tenzija, dezinformacijske kampanje i aktivnosti ruskih aktera najizraženije uoči izbornih ciklusa. Nažalost, čak i države s konsolidiranim demokratskim institucijama i sastavima nijesu u mogućnosti oduprijeti se u potpunosti ruskim uticajima. Zbog toga je od iznimne važnosti raditi na jačanju sposobnosti građana za kritičko prosuđivanje, ali i jačanju institucija i organizacija civilnog društva za prepoznavanje i prokazivanje lažnih vijesti. Nije tajna da je ruski uticaj pristupan i u Crnoj Gori, samo je pitanje koliko ga birači u Crnoj Gori prepoznaju. Ono što je još važno jeste očuvanje nezavisnosti medija i pluralizma, koji su ključni za razvoj demokratskih procesa.

POBJEDA: Novoizabrani predsjednik Milatović ne odbija mogućnost da nekadašnji Demokratski front i njegovi lideri budu dio vlade nakon izbora 11. juna, što je ranije međunarodna zajednica kategorički osporavala. Kakav je Vaš stav – je li čelnicima Demokratskog fronta, koji otvoreno zagovaraju povlačenje priznanja Kosova, izlazak iz NATO, bliskost sa Rusijom i Srbijom, mjesto u vladi koja želi da krene snažnije ka EU?

GLAVAK: Odluka o tome ko će biti dio vlade nakon izbora ovisi o političkom procesu i odlukama relevantnih političkih aktera u zemlji. Stav međunarodne zajednice može imati uticaj na takve odluke, ali konačna odluka donosi se na nacionalnoj razini. Ono što mi u Evropskom parlamentu zaista ne bismo voljeli vidjeti je nazadovanje Crne Gore na bilo kojem polju, posebno u međususjedskim i globalnim odnosima. U ovim složenim geopolitičkim okolnostima treba težiti stabilnosti u međunarodnim odnosima te saradnji, poglavito sa saveznicima.

POBJEDA: Mediji izvještavaju o mogućnosti da Ukrajina i Moldavija „preteknu“ Crnu Goru i zemlje Balkana kada je u pitanju članstvo u EU. Da li je, prema Vašem mišljenju, to realan scenario?

GLAVAK: Pitanje članstva u Evropskoj uniji je složen proces koji ovisi o različitim čimbenicima, kao što su ispunjavanje političkih, gospodarskih, pravnih i institucionalnih kriterijuma, kao i odluke samih članica EU.

Ukrajina, Moldavija i zemlje Balkana, uključujući Crnu Goru, izrazile su svoju želju za članstvom u EU. Napredak tih zemalja, prema članstvu, odraz je njihove sposobnosti da provedu reforme, održe političku stabilnost, jačaju vladavinu prava, borbu protiv korupcije i ostvare napredak u drugim područjima koje EU smatra važnima.

Trenutno, svaka zemlja ima svoj vlastiti tempo prema EU, s obzirom na svoje specifične izazove i postignuća. Iako se mogu postaviti različiti scenariji, teško je precizno predvidjeti koji će tačno scenarij prevladati u budućnosti. Proces pristupanja EU zahtijeva dugotrajne pregovore, ispunjavanje zahtjevnih kriterijuma i dogovor svih članica EU. Svaka zemlja kroji svoj put prema članstvu u Evropskoj uniji, a bilo koji put Crne Gore osim evropskog bi, prema mome mišljenju, bio loš.