
Kako je Novović pleo mrežu uticaja u crnogorskom pravosuđu (I)
Klopka za Katnića za uspon novog GST-a
Zakonske izmjene, parlamentarni manevari i sporna dokumentacija o beneficiranom stažu poslužili su kao institucionalni okvir za smjenu Milivoja Katnića i otvaranje prostora za novu raspodjelu moći u vrhu tužilaštva
Pismo odbjegle tužiteljke Specijalnog državnog tužilaštva Lidije Mitrović tek je u nekim detaljima zagrebalo površinu suštine mreže uticaja na crnogorsko pravosuđe koju je Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović počeo da plete još mnogo prije nego je izabran na tu poziciju.
Teren su mu pripremali nekadašnji Demokratski front i Građanski pokret URA, izmjenama Zakona o Državnom tužilaštvu, koje su žestoko kritikovali Venecijanska i Evropska komisija, ali i konspirativnom izmjenom sistemskog Zakona o radu, u junu 2021. godine, kojim je spuštena granica za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, ali i otvorena vrata za diskriminatorsku primjenu Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.
Da su ove zakonske izmjene „crtane“ da se u političkom smislu skine glava tadašnjem Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, iako su na to tada upozoravali i iz same tužilačke organizacije, široj javnosti je postalo jasno tokom skupštinske rasprave o godišnjim izvještajima o radu državnog tužilaštva 7. juna 2021. godine.
Tek toga dana crnogorska javnost je saznala da je izmjenama i dopunama Zakona o radu, koje su u Službenom listu objavljene tri dana ranije (4. juna), smanjena starosna granica za odlazak u starosnu penziju po sili zakona, ali i omogućeno „kreativno“ tumačenje Zakona o PIO, da se pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena), pretvori u obavezu, što je kasnije rezultiralo prestankom funkcije za 23 sudija, ali i jednog broja tužilaca.
Kako je bilo moguće da ovakva sistemska izmjena, u kojoj su mnogi građani bili kolateralna šteta obračuna vlasti sa Katnićem, prođe ispod radara, objasnio je tada poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.
Naime, ovo rješenje su, kao amandman, podnijeli poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta Milan Knežević i Maja Vukićević, a na skupštinskom Odboru za rad, zdravstvo i socijalno staranje „prošao je bez rasprave i glasanja“ jer su ga predlagači izmjena zakona, poslanici Branka Bošnjak, Slaven Radunović, Dragan Ivanović, Danilo Šaranović i Miloš Konatar prihvatili bez rasprave, čime je postao sastavni dio zakona, pa se o njemu nije posebno raspravljalo niti izjašnjavalo ni u plenumu.
Sporni amandman bi najvjerovatnije ostao „ispod radara“ da poslanik DF-a Slaven Radunović nije na skupštinskom zasijedanju 7. juna 2021, kada je raspravljano o godišnjem izvještaju o učincima tužilaštva, izdržao da se ne „pohvali“ Specijalnom držanom tužiocu Milivoju Katniću da će ga poslati u penziju 12. juna.
„Mogu sada svečano da obavijestim javnost u Crnoj Gori da…. 12. juna pratimo sa funkcije GST Katnića. Po članu 9 izmjena Zakona o tužilaštvu koje smo skoro usvojili, kada ispuni uslove za ostvarivanje prava za starosnu penziju, tužilac ide u penziju. Kako su 4. juna objavljene u Službenom listu i izmjene Zakona u radu, kojima se reguliše, između ostalog, i beneficirani radni staž, informišem vas da je 6. maja 2021. SD Milivoje Katnić napunio 64 godine života, ima preko 41 godinu staža osiguranja, i kako mu se starosna granica za prestanak radnog odnosa, po sili zakona, snižava sa 66 godina starosti za skoro četiri godine, 12. juna 2021. godine mu po sili zakona prestaje funkcija“, kazao je tada Radunović u parlamentu poručujući Katniću da su mu „doskočili“.
Izjava Radunovića, nakon početne zbunjenosti u vezi sa njegovom „kreativnom“ kalkulacijom, izazvala je pozornost javnosti, uslijedile su oštre reakcije jer su kolateral ovakve odluke bile hiljade ljudi pogođene neplaniranim odlaskom u penziju, pa je primjena Zakona o radu odgođena za početak 2022.
Zanimljivo je, međutim, da je samo tri dana nakon Radunovićevog „trijumfalnog“ govora u Skupštini – 10. juna 2021. godine – Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu tada bila Olivera Injac, donijelo akt koji je poslužio kao ključni osnov za kasnije utvrđivanje Katnićevog beneficiranog staža i njegovo penzionisanje. Taj akt Ministarstva odbrane, koji je Fond PIO koristio da bi potvrdio da je Katnić u periodu od 1. januara 1993. godine imao status koji omogućava beneficirani staž, postao je predmet žestokih kritika samog Katnića, koji ga je nazvao „nezabilježenom prevarom Fonda PIO i zloupotrebom službenog položaja“.
Taj akt Ministarstva odbrane bio je presudan za Fond PIO da donese dokument na osnovu kojeg je Tužilački savjet u februaru naredne godine donio odluku o prestanku Katnićeve funkcije po sili zakona, iako je on tvrdio da su navodi u aktu netačni i da je riječ o manipulaciji.
Obrana Olivere Injac
Detalj o aktu Ministarstva odbrane danas dobija posebnu težinu u svjetlu tvrdnji Lidije Mitrović iz njenog otvorenog pisma javnosti. Mitrović direktno povezuje Novovića sa zaštitom Olivere Injac, tvrdeći da je Novović imao želju i potrebu da bivšu ministarku odbrane zaštiti od bilo kakvog krivičnog postupka iz nadležnosti SDT-a. Prema njenim riječima, napadi Novovića na nju počeli su krajem 2022. godine upravo u vezi sa slučajem Injac, kada je Mitrović odbila da postupi po uputstvima Novovića da se Injac zaštiti, što je, kako tvrdi, dovelo do njenog progona, montiranog postupka i presude na sedam mjeseci zatvora. Mitrović je navela da je Novović lično izdao obavezujuća uputstva kako bi spriječio podizanje optužnice protiv Injac.
Portal ETV je još 2024.godine pisao da je Novović u svega četiri mjeseca izdao čak dva obavezna uputstva specijalnoj tužiteljki Mitrović, kako bi spriječio podizanje optužnice za zloupotrebu službenog položaja protiv nekadašnje ministarke odbrane.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je nedavno za Radio-televiziju Herceg Novi da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović zaštitio bivšu ministarku odbrane sigurnog zatvora.
„To odgovorno tvrdim, jer sam kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu imao priliku da vidim kako su se slali kadeti u Grčku, i šta se sve dešavalo u Ministarstvu odbrane kada je njime rukovodila gospođa Injac“, kazao je Knežević.
Prema dokumentaciji kojom je raspolagala Televizija E, Novović je 1. decembra 2022. godine i 6. aprila 2023. godine, u predmetu koji se vodio protiv ministarke odbrane Injac, hitnim Obaveznim uputstvom spriječio podizanje optužnice koja je već bila zavedena u pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva.
To je bio prvi i jedini put od osnivanja SDT-a da je glavni specijalni tužilac u jednom predmetu izdao dva obavezna uputstva.
„Čišćenje“ tužilačke organizacije
Tužilački savjet utvrdio je 18. februara 2022. godine prestanak funkcija ostvarivanjem prava na starosnu penziju glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću, ali i tužiocima Radmili Ćuković, Vesni Jovićević, Suzani Milić, Oliveri Ražnatović, Milici Rmandić, Milivoju Tomčiću, Božidarki Gačević, Hajranu Kalaču i Ferihi Muratović.
Protiv razrješenja tužilaca, od 11 članova savjeta, tada su bile samo tužiteljke Đurđina Nina Ivanović i Sanja Jovićević.
Tužiteljka Sanja Jovićević je više puta tokom sjednice isticala da sumnja u tačnost podataka koje je dostavio Fond PIO kada se sagledaju činjenice da traju upravni postupci i da su rješenja Fonda PIO poništena od drugostepenog organa – Ministarstva finansija i socijalnog staranja.
„Minimum naše ozbiljnosti bi bio da se ovi podaci provjere. Sumnjam da iza svega ovoga stoje neki drugi motivi”, kazala je tada Jovićević.
Iako je tadašanja Vršiteljka dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Maja Jovanović, na početku sjednice, pročitala stav sa Proširene sjednice Vrhovnog državnog tužilaštva, održane dva dana ranije, da ne treba podržati odluku o prestanku funkcije tužilaca po osnovu odlaska u starosnu penziju, jer je to protivustavno i protiv konvencija o ljudskim pravima, u kojem se zaključuje i da akt Fonda PIO ne može biti osnov za donošenje odluka TS-a, članovi Savjeta su se o to oglušili, uključujući i samu Jovanović.
Zanimljivo je da je i članica savjeta, tužiteljka Tatjana Begović, i pored toga što je iznijela stav da je tumačenje Zakona o PIO da se koleginice tužiteljke sa navršenih 64 godine šalju u starosnu penziju diskriminatorsko, na kraju ipak glasala za sve odluke o prestanku funkcija koelginicama i kolegama.
Tatjana Begović i Vladimir Novović | Izvor: Stevo Vasiljević / Pobjeda
Dan uoči sjednice TS-a, članovima se pismom obratila i tadašnja tužiteljka Višeg državnog tužilaštva Vesna Jovićević koja je optužila Tužilački savjet da po zadatku odrađuje čistku.
„Ukoliko se i pored svih dostupnih činjenica, državni tužioci – članovi TS-a izabrani na Konferenciji tužilaca, saglase sa ostalim članovima po ovom pitanju, odlučujući negativno o statusu državnih tužilaca u kontekstu Zakona o PIO, time postaje u potpunosti jasno domaćoj i međunarodnoj javnosti, da je ovo tijelo pod direktnim političkim uticajem”, izričita je bila tada Jovićević.
Mjesec kasnije, Novović je izabran na mjesto Glavnog specijalnog tužioca. No, prirpema terena za njegov uspon počela je godinu ranije, Novovićevim dolaskom u Sudski savjet 27. februara 2021.
(Nastavlja se)
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].