KATNIĆ PODNIO KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV ŠOŠKIĆA: Optužuje ga za zloupotrebu službenog položaja i izmjenu ”Skaj” dokaza

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić podnio je krivičnu prijavu protiv specijalnog tužioca Miloša Šoškića zbog, kako tvrdi, sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i falsifikovao službenu dokumentaciju u predmetima protiv Saše Čađenovića (Kti-S. br. 20/22) i Katnića i Zorana Lazovića (Kti-S. br. 117/23).

U prijavi, u koju je portal Standard imao uvid, Katnić optužuje Šoškića da je selektivno koristio dokaze protiv njega i optuženih Čađenovića i Lazovića, svjesno zanemario dokaze o navodnoj prinudi nad svjedokom saradnikom M.K. i izmijenio sadržaj međunarodno pribavljenih „Skaj“ komunikacija, koje je Višem sudu dostavio Katnić, čime je, prema tvrdnjama Katnića, postupao protivno zakonu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

IZ DOKAZA IZBAČENE PORUKE STAMATOVIĆA I MILOVIĆA

Katnić u prijavi navodi da je Šoškić, kao postupajući tužilac u navedenim predmetima, zloupotrijebio službeni položaj i ovlašćenja, jer suprotno članu 19 Zakonika o krivičnom postupku – kojim je propisano da je državni tužilac dužan da preduzme krivično gonjenje kada postoje osnovi sumnje da je određeno lice učinilo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti – nije pokrenuo krivično gonjenje protiv policijskog službenika Ivana Stamatovića.

Prema navodima prijave, Stamatović je kao službenik Uprave policije Crne Gore, postupajući u predmetima protiv pripadnika takozvanih kavačkog i škaljarskog klana – ogranak za Herceg Novi, primijenio prijetnju i silu nad M.K. kako bi ga primorao da postane svjedok saradnik.

Katnić tvrdi da je Šoškić bio upoznat sa tim činjenicama iz poruka koje je Stamatović 25. i 26. marta 2020. godine slao Ljubu Miloviću putem „Skaj“ aplikacije, nakon što je, kako se navodi, nad M.K. primijenjena sila i prijetnja, te nakon što je pod tim okolnostima prihvatio da izjavi sve što mu je poznato i da bude svjedok saradnik.

IZMJENA SKAJ DOKAZA

Prema navodima iz prijave tužilac Šoškić je, suprotno članu 16 stav 1 Zakonika o krivičnom postupku – koji obavezuje tužioca da istinito i potpuno utvrdi činjenice, te da sa jednakom pažnjom ispituje i činjenice koje terete okrivljenog i one koje mu idu u korist – izmijenio službenu ispravu, odnosno „Skaj“ komunikacije pribavljene putem međunarodne pravosudne saradnje.

Kako tvrdi Katnić, iz komunikacije između Ivana Stamatovića i Ljuba Milovića od 25. i 26. marta 2020. godine izbačene su sve poruke koje ukazuju na to da je prema M.K. primijenjena sila i prijetnja, kao i poruke Ljuba Milovića koje su prethodile tim navodima i davale puni kontekst komunikaciji.

Na taj način su, kako Katnić navodi u prijavi, originalne komunikacije izmijenjene i učinjene neupotrebljivim za pravilno utvrđivanje činjenica i donošenje zakonite i pravične odluke. Nakon toga je, prema navodima prijave, tako izmijenjena službena zabilješka unesena u naredbu o sprovođenju istrage i optužnicu protiv Saše Čađenovića i Milivoja Katnića, bez unošenja važnih podataka.

KATNIĆ TVRDI DA JE ŠOŠKIĆ OVJERIO NEISTINITE DOKAZE

Katnić tvrdi da je Šoškić te spise potom potpisao i ovjerio pečatom Specijalnog državnog tužilaštva i dostavio Višem sudu u Podgorici kao istinite i originalne, iako je, kako navodi, znao da se dokazi pribavljeni protivno Zakoniku o krivičnom postupku i Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ne mogu koristiti u krivičnom postupku.

Prema navodima prijave, sud je na osnovu takvih isprava donosio odluke o postojanju osnovane sumnje i određivao pritvor Katniću, čime mu je, kako tvrdi, pričinjena nepopravljiva šteta.

U prijavi se zaključuje da je na opisani način Šoškić počinio krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 416 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore, u sticaju sa krivičnim djelom falsifikovanja službene isprave iz člana 414 stav 1 i 2.

Katnić je predložio da nadležno tužilaštvo sasluša Miloša Šoškića u svojstvu osumnjičenog, Milivoja Katnića kao oštećenog, pribavi originalne „Skaj“ komunikacije od 25. i 26. marta 2020. godine, kao i relevantne optužnice i pravosnažna rješenja Višeg suda u Podgorici o izdvajanju dokaza iz spisa.

Standard