Kapo: Važno je prepoznati politički momenat u kojem se svijet nalazi i djelovati u skladu s tim

Iako je apsolutna većina građana BiH za integraciju u euroatlantski svijet, oni to ne mogu postići zbog ometanja politika koje imaju druge namjere, poručio je Adnan Kapo, direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES), koji u intervjuu za Preporod.info govori o nekoliko važnih tema za budućnost Bosne i Hercegovine.

Analizira i novoformiranu radnu grupu za državnu imovinu koju je osnovao visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i njenu ulogu u rješavanju ovog vrlo značajnog pitanja za sve građane naše zemlje.

Kao dobar poznavalac vanjske politike, ali i dešavanja u Bosni i Hercegovini, Kapo se posebno dotakao važnosti puta BiH ka članstvu u NATO i EU. On smatra da je Milorad Dodik dijelom uspio uvući određene pojedince da, svjesno ili nesvjesno, daju izjave ili vuku poteze koji idu u korist njegovim planovima, što je jako opasno za budućnost Bosne i Hercegovine, puno opasnije od njegovog djelovanja. Dotakao se i položaja Bošnjaka, ali i pitanja islamofobije, čiji je rast, kako ističe Kapo, evidentan u Bosni i Herecgovini, jer secesionisti time pokušavaju pridobiti određene desničarske centre iz Evrope.  

Preporod.info: Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost je krajem prošlog mjeseca organizovao Konferenciju “IGES 2023: Strateško partnerstvo BiH – Euroatlantski svijet”. Koje poruke su poslane s tog skupa i koji povod je bio za ovako važan događaj?

Kapo: Konferenciju smo organizovali na dan kada je prije 31 godinu Bosna i Hercegovina postala punopravna članica Ujedinjenih nacija, što je zasigurno jedan od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje. To je bio vrhunac afirmacije bosanskohercegovačke državnosti. Sam naziv konferencije šalje poruku s kojom su se složili svi učesnici, a to je da BiH, bez obzira što to neki pokušavaju zaustaviti, nema drugog puta nego kretanje ka euroatlantskom svijetu. Balkan, pa i Bosna i Hercegovina, su već 20 godina okruženi zemljama koje su članice NATO-a i Evropske unije. Prema tome, sve zemlje koje još nisu integrisane u euroatlantski svijet u našoj regiji, prije ili kasnije će završiti u NATO-u i Evropskoj uniji.

Preporod.info: Dojam je da, kada je riječ o euroatlantskom putu BiH, sve završi samo na priči, preporukama, opstrukcijama… Kome i zašto odgovara da svih ovih godina budemo u začaranom krugu bez ozbiljnih koraka u ostvarenju ovog puta? Gdje je BiH trenutno na toj mapi, kada bismo mogli doći konačno do cilja?   

Kapo: Iako pitanje izgleda jednostavno, odgovor na njega je vrlo složen i zahtijeva široku elaboraciju. Ipak pokušat ću to skratiti. Da bismo shvatili o čemu se radi ne možemo sagledavati situaciju iz perspektive lokalne politike kojoj svakodnevno svjedočimo. Stvari treba posmatrati iz ugla velikih sila i njihovih odnosa, koji se sticajem okolnosti prelamaju preko geografskog prostora na kome se mi nalazimo. Na taj način nam postaje jasnija lokalna politika koju živimo. Borba za ovaj prostor, i granice uticaja koje su uspostavljane na današnjim granicama BiH, tačnije na Drini, traju još od 395. godine i podjele Rimskog Carstva na Istočno i Zapadno. Danas je ta granica različitih svjetova pomjerena dalje ka istoku i nalazi se na Crnom moru. Mi se nalazimo duboko u pozadini NATO teritorije, ali s jakim uticajem Rusije koja putem svojih lokalnih saveznika ometa ubrzanu integraciju ovih prostora u euroatlantski svijet, pokušavajući učvrstiti svoje pozicije na starim granicama interesnih sfera. Iako je apsolutna većina građana BiH za integraciju u euroatlantski svijet, oni to ne mogu postići zbog ometanja politika koje imaju druge namjere.

Preporod.info: Kako vidite trenutnu situaciju u BiH?

Kapo: Trenutna situacija je refleksija odnosa iz prethodnog odgovora. Sve što se dešava na domaćoj sceni je odjek širih globalnih odnosa koji imaju svoje saveznike na terenu. Oni političari koji žele dobro našoj zemlji, njenim građanima, ili narodima ako hoćete, svakim zatezanjem odnosa s članicama NATO-a i Evropske unije, samo čine nesagledivu štetu Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima. Dakle, situacija u državi je onoliko loša koliko su loše procjene domaćih politika, a štetnih procjena itekako ima.

Preporod.info: Molim Vas da se osvrnete na pitanje državne imovine? Visoki predstavnik imenovao je radnu grupu kako bi se ovo pitanje riješilo, no, s obzirom na njegove poteze kada je riječ o Izbornom zakonu i formiranju vlasti, šta se može očekivati? Šta uraditi da državna imovina ostane zaštićena? 

Kapo: Državna imovina pripada Bosni i Hercegovini i u to nema sumnje. Po tom pitanju je bio jasan i Ustavni sud, kao i OHR i pojedine ambasade u BiH u više navrata. Dobro je da su zajedničku izjavu potpisali svi probosanski politički subjekti koji su se obavezali da će štititi državnu imovinu. To je imovina svih građana BiH i ona treba biti u službi građana na svakom pedlju naše zemlje. S druge strane imamo činjenicu da je OHR uspostavio komisiju koja, kako su rekli, razmatra modalitete raspodjele državne imovine između države i nižih nivoa vlasti. S obzirom da se koristi riječ “raspodjela” onda to izaziva određenu sumnju u iskrene namjere da se zaštiti državna imovina. Mnoga pitanja ostaju neodgovorena: O kakvoj raspodjeli je riječ? Šta znači to što je OHR objavio da teritorija nije isto što i državna imovina? Shodno tome, o kojoj imovini se raspravlja itd.

Prema zvaničnim podacima, oko 54 posto teritorije BiH je državna imovina. Zbog svih pitanja koja su neodgovorena javnost ima pravo da zna više detalja o djelovanju te komisije i njenim namjerama. Šta sve spada u državnu imovinu na stranici IGES-a je objavljeno u tekstu pod naslovom: “U Dejtonu imovina nije predata entitetima (Zemljišna karta RBiH iz 1992. godine)”.  

Ako OHR poštuje Ustavni sud BiH, a vjerujem da poštuje, onda je jasno da država treba biti uknjižena kao vlasnik svoje imovine. Parlament BiH je jedini mjerodavan da zakonski reguliše kako će se ta imovina koristiti. Pošto su svi narodi, koji su ujedno i građani, predstavljeni u Parlamentu, onda ne vidim u čemu je problem da ti predstavnici odlučuju o načinu korištenja te imovine u skladu s Ustavom, zakonom i odlukama Ustavnog suda BiH.

Preporod.info: Kako komentarišete posjetu Milorada Dodika Rusiji u kontekstu događanja u našoj zemlji?

Kapo: Njegovi potezi su toliko jasni i transparentni da ih nije potrebno dodatno komentarisati nego samo bukvalno shvatiti onako kako ih iznosi. On vodi otvorenu politiku protiv BiH, NATO-a, SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, OHR-a i svega što se kosi s njegovom secesionističkom politikom. Pošto zagovara rušenje Bosne i Hercegovine, veliča ratne zločince, negira genocid, vrijeđa muslimane itd., onda se politika probosanskih partija ne može niti smije poklapati s njegovom. On je dijelom uspio uvući određene pojedince da, svjesno ili nesvjesno, daju izjave ili vuku poteze koji idu u korist njegovim planovima. To je jako opasno za budućnost Bosne i Hercegovine, puno opasnije od njegovog djelovanja.

Preporod.info: Prijeti se podjelama BiH, secesijom u vrijeme dok ruski uticaj raste u BiH, a uplitanja Srbije i Hrvatske nikada nisu bila veća i učestalija. Je li država dovedena u opasnost?  

Kapo: Bosnu i Hercegovinu teško mogu dovesti u opasnost politike koje ste spomenuli. One mogu otežavati napredak BiH, ali ne mogu je smrtno ugroziti. Pokušano je ratom kada je BiH bila u dosta nepovoljnijem položaju, pa nisu uspjeli. Bosna i Hercegovina je izdržala teže pritiske u posljednjih 30 godina nego što ih imamo sada, te odolila svim nasrtajima uključujući i vojne.

Prava opasnost za Bosnu i Hercegovinu može biti jedino od strane probosanskih političkih aktera. Važno je prepoznati politički momenat u kojem se svijet nalazi i djelovati u skladu s tim. Ako tu napravimo grešku u ovom osjetljivom trenutku, to može biti opasnije od svih dosadašnjih nedaća. Važno je da svi shvate da je vrijeme sjedenja na više stolica prošlo, a ubrzo će postati nemoguće.

Preporod.info: Kako tumačite pojačanu islamofobiju posebno u kontekstu muslimana u Bosni i Hercegovini? 

Kapo: Rast islamofobije je evidentan u BiH, s pojačanim intenzitetom u posljednjih nekoliko godina. Zbog narušenog geopolitičkog balansa u Evropi i rata u Ukrajini, pobornici ideje dijeljenja Bosne i Hercegovine računaju na podršku određenih desničarskih centara moći u Evropi zbog njihovog negativnog stava prema muslimanima. Iz tog razloga Bošnjaci se sve više nazivaju muslimanima kako bi se negativno obilježili i eventualno izazvao veći pritisak međunarodnih zvaničnika na Bošnjake. Također, time se žele prikazati kao vjerska grupa koja nema pravo na političko djelovanje i razmišljanje. Iako takav narativ ima određenu podršku u nekim krugovima, ipak se radi o manjini.

Ono što je mnogo važnije jeste odnos samih muslimana prema sebi. Bosanskohercegovački muslimani su autohtoni evropski narod, jedan od najstarijih u Evropi. Imaju svoju kulturu, književnost, umjetnost, bogatu historiju, i ukorijenjenost na tlu Bosne koja seže hiljade godina unazad, puno prije dolaska islama na ove prostore. Svojim ponašanjem u najtežim vremenima, posebno tokom agresije na BiH, bosanski muslimani su pokazali svoje civilizacijsko lice i nisu sistematski rušili tuđe bogomolje, razarali gradove, vršili sistematska silovanja i ubijanja. Naprotiv, tokom opsade Sarajeva, dok nisu imali hrane i vode, obnavili su pravoslavnu crkvu koja je oštećena granatiranjem. Sličnih primjera je mnogo po cijeloj Bosni i Hercegovini.

Prema tome, Bošnjaci bi s ponosom i puno više trebali isticati historiju BiH koja je sastavni dio njihove prošlosti i kulture, a koja je pomalo zapostavljena. U suprotnom, onaj ko nije dobro proučio i protumačio vlastitu prošlost, dozvoljava drugima da mu je uzmu i tumače na svoj način. Takav pasivan odnos prema svojoj historiji najviše koristi onima koji se služe islamofobijom kako bi ostvarili svoje političke ciljeve.

(A.N./Preporod.info)