Kalezić: Ovo je poruka i opoziciji i Milatoviću da sa vladajućom većinom nema dogovora

Reakcije na događaje koji su pratili izbor samo jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda

PES se delegitimiše kao ozbiljan politički subjekt. Ali, to nije trenutno glavni problem vladajuće većine. Glavni problem je što se njima komanduje iz Beograda i to oko stvari koje su kapitalne za Crnu Goru, a ovo su sad eksplikacije i demonstracije te politike, smatra sagovornik Pobjede

Autor: Kristina Jerkov

Način izbora u Skupštini Crne Gore samo jednog od troje kandidata za sudije Ustavnog suda predstavlja petparačku političku trgovinu u kojoj nema stvarnih dobitnika, odnosno gdje je jedini dobitnik onaj ko želi da opstruira evropski put Crne Gore.

To je za Pobjedu kazao saradnik na Univerzitetu Crne Gore i politički analitičar Danilo Kalezić, komentarišući „sapunicu“ koja se u utorak odvijala pred posmatračima sjednice državnog parlamenta na kojoj su se birale buduće sudije posebne institucije koja predstavlja čuvara ustavne demokratije.

Poslanici su glasali za troje kandidata: Mirjanu Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, te Mirjanu Radović i Jovana Jovanovića, koji su dobili pozitivno mišljenje Ustavnog odbora na čijem je čelu Jelena Božović (Nova srpska demokratija). Iako je redosljed glasanja bio već poznat, šef parlamenta Andrija Mandić (NSD) odlučio je da se prvo izjašnjavaju o Jovanoviću, koji je, na kraju, jedini dobio 50 glasova „za“.

Ispod granice od 49 glasova ostale su Radović, ali i Vučinić, koja je, prema najavama Milatovića, trebalo da bude sigurno izabrana glasovima i vlasti i opozicije.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša upozorio je Mandića na nedozvoljene promjene u redosljedu glasanja.

– Molim Vas da zbog trgovine, međupartijskih dogovora, pritiska iznutra ili spolja ne mijenjate raspored glasanja i da ne mijenjate neke stvari koje narušavaju rad parlamenta – poručio je on, na što je od spikera dobio kratak odgovor da će „raditi onako kako je saopštio“.

Destrukcija

Ovakve događaje Kalezić vidi kao nastavak niza destruktivnih poteza dijela aktuelne vlasti, sa ciljem unižavanja, prije svega, najvišeg zakonodavnog doma.

– Ovo demaskira način na koji funkcioniše vladajuća većina i šalje poruku opoziciji, ali i Milatoviću kao stranci u postupku, da sa vladajućom većinom nema dogovora. Ako vladajuća većina na ovaj način, seoski, vašarski, petparački vara oko nečega što je kapitalna stvar u procesu ozdravljenja društva – jer bez Ustavnog suda nema zdrave države, ni zdravog društva, pa ni nastavka evropskih integracija – onda možete samo zamisliti što bi se desilo na nekim manje važnim temama – precizirao je sagovornik Pobjede.

Danilo Kalezić (Foto: Stevo Vasiljević)

On dalje ukazuje da vladajuća većina i njen lider, bilo da ga smatramo neformalnim ili formalnim, iz jednog u drugo skupštinsko zasijedanje „pokazuje način na koji je ona koncipirana“.

– A to je kroz političku trgovinu koja ne može da stvori dodatnu vrijednost Crnoj Gori. Ovo je još jedan šamar upravo onima koji vjeruju u suprotno i koji pristaju da učestvuju u tim pregovorima, koji pristaju da učestvuju u tim konsultacijama – dodao je Kalezić.

S obzirom na to da vladajuća koalicija ima „glavnu ulogu“ u ovoj političkoj „sapunici“, nameće se pitanje koju poziciju imaju Pokret Evropa sad kao pojedinačno najjača stranka u parlamentu, te njen lider Milojko Spajić.

– Upitno je koja je najjača stranka u crnogorskom parlamentu, jer PES odavno nema taj oblik. U toj partiji nemate jasne linije ko su, zapravo, njeni poslanici, jer je većina lojalnija strankama koje su nekada pripadale Demokratskom frontu, nego samom PES-u. U aktuelnom slučaju, Spajić se ne uključuje u ovaj dio političkog odlučivanja, već je to prepustio stihiji. A kad god se nešto prepusti stihiji, onda to preuzimaju Mandić i bivši DF – potcrtava Kalezić.

Za njega je čak bespredmetno analizirati postupanje PES-a, jer smatra da je toj stranci važno „ono što želi DF“.

– PES se delegitimiše kao ozbiljan politički subjekt. Ali, to nije trenutno glavni problem vladajuće većine. Glavni problem je što se njima komanduje iz Beograda i to oko stvari koje su kapitalne za Crnu Goru, a ovo su sad eksplikacije i demonstracije te politike – ukazao je sagovornik Pobjede.

Kako je precizirao, ovakvi pritisci ukazuju da svoju ulogu ovdje imaju ne samo Srbija, već i zvanična Moskva, ali preko Beograda, te da će ti centri moći učiniti sve da spriječe ili bar oduže što je više moguće ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.

– Ne treba imati nimalo sumnje. Sve što se bude dešavalo u narednom periodu će biti u funkciji zaustavljanja ili usporavanja učlanjenja i zaustavljanja transformacije crnogorskog društva – dodao je on.

Svemu tome na specifičan način pomaže činjenica da Hrvatska nije povukla svoje rezerve za zatvaranje Poglavlja 31, zbog čega će pitanja vanjske, bezbjednosne i odbrambene politike razmatrati tek naredne godine. Podsjećajući na sve „nezgode“ dijela aktuelne crnogorske vlasti koje su rezultirale upućivanjem non-pejpera od strane Hrvatske,

Kalezić je kazao i da je ta država bila „najlakša meta za isprovocirati“.

– Pitanje je što radi crnogorska strana u smislu načina na koji pokušava da izađe na kraj sa tom blokadom? Ne radi ništa, odnosno simulira da nešto radi. A za neki politički proces nekada nije dovoljno da postoji samo volja – zaključio je Kalezić u komentaru za naš list.

Propuštena prilika

Izbor samo jednog sudije Ustavnog suda juče je komentarisao i šef Delegacije Evropske unije u Podgorici Johan Satler. U susretu s novinarima povodom događaja ispred Kliničkog centra Crne Gore izrazio je žaljenje „zbog onoga što se nije desilo u Skupštini“, te podsjetio kako su „svi akteri bili svjesni značaja popunjavanja Ustavnog suda“.

– Ovo je propuštena prilika u ključnom trenutku, jer smo prije nekoliko sedmica objavili Godišnji izvještaj o napretku Crne Gore koji je bio veoma ohrabrujući i koji je sadržao poziv da se popune mjesta u Ustavnom sudu – poručio je Satler.

On je izrazio nadu da će svi akteri, ipak, sarađivati „mimo političkih razlika“, kako bi se našlo zajedničko rješenje, što nije bio slučaj ovog puta. Zbog toga smatra da bi političari trebalo da „sjednu zajedno, razmisle i nađu rješenje koje se može brzo implementirati“.

– Već sljedećeg mjeseca će se penzionisati još jedan sudija Ustavnog suda. Kako bi mogli da idemo naprijed, očekujemo da se ova situacija riješi – izjavio je Satler.

Predsjednik Jakov Milatović posebno je osudio poteze dijela Pokreta Evropa sada kome je nekada i sam pripadao.

– U Skupštini se desilo nešto suprotno onome što je saopšteno na konsultacijama sa parlamentarnim strankama. Očekivao sam političku odgovornost svih poslanika Pokreta Evropa sad – kazao je on novinarima nakon predavanja na Ekonomskom fakultetu.

Kako je dodao, time nije poslata dobra poruka građanima, ali ni evropskim partnerima.

Govoreći o izboru Jovanovića, izrazio je zadovoljstvo što je Ustavni sud dobio makar jednog novog člana, jer je to „dobar korak naprijed“.

– Ali mislim da je bio nedovoljan. Žao mi je, prije svega, što nije izabrana kandidatkinja koju sam predložio. Mislim da je to bila posljedica određenih partijskih kalkulacija koje nijesu u državnom interesu. Ali, želim da zahvalim svima koji su glasali za Vučinić. Kao što ste vidjeli, ona je bila jedina kandidatkinja koja je dobila široku podršku i pozicije i opozicije – naveo je Milatović.

Dalje je istakao kako se samo sedam poslanika Pokreta Evropa sad „izdiglo iz malih partijskih interesa i pokazalo odgovoran stav prilikom izbora“.

I za njega je bila sporna promjena redosljeda glasanja za predložene kandidate, što smatra „političkom i partijskom kalkulacijom“. S obzirom na, očigledno, neuspjele konsultacije koje je imao sa parlamentarnim strankama, pomenuo je izostanak podrške Bošnjačke stranke i Demokrata za njegovu kandidatkinju. No, malo duže se zadržao na potezima stranke kojoj je nekada pripadao.

– Očekivao sam, prije svega, odgovornost svih poslanika PES-a, koja je izostala. U trenutku glasanja u sali je bilo više poslanika PES-a koji su ili bili uzdržani ili uopšte nijesu glasali. Zato želim javno da zahvalim onim poslanicima koji su, vjerovatno, prevazišli neku partijsku direktivu i pokazali državnički stav – zaključio je šef države.

Na Milatovićeve navode reagovao je generalni sekretar PES-a Boris Pejović poručujući mu da ta stranka „ne može biti kriva za ono za šta ga je izigrala opozicija“.

Pejović je kazao da kandidatkinju za sudiju Ustavnog suda Mirjanu Vučinić, koju je Milatović predložio bez prethodnih konsultacija sa poslanicima, u drugom krugu nijesu podržali ni poslanici opozicije sa kojima je predsjednik države dogovorio podršku.

– Zato je pokušaj predsjednika da prebaci isključivu odgovornost na poslanike PES-a samo kontinuitet nekorektnog odnosa prema partiji koja ga je podržala za predsjednika države. Racionalno bi bilo da predsjednik Milatović odgovornost za neizglasavanje kandidatkinje koju je predložio zatraži od onih sa kojima je dogovorio i od kojih je očekivao podršku, jer ne može PES biti kriv za ono za što ga je izigrala opozicija. Takođe, da je principijelan i da je predsjedniku države stvarno stalo da Ustavni sud bude kompletiran, vjerovatno bi imao javne primjedbe na odsustvo odgovornosti i kod onih parlamentaraca koji su mu jako bliski, a koji nijesu glasali za sve predložene kandidate – poručio je Pejović.

Opozicija legitimiše destruktivnu politiku vlasti

Sve što je pratilo (ne)izbor sudija Ustavnog suda u utorak posebno svjetlo baca na poteze opozicije koja se pokazala nespremnom za onu vrstu političke igre koju vodi aktuelna vladajuća većina.

– Opozicija permanentno upada u zamku manipulacije PES-a i cijele vladajuće većine samim tim što legitimiše njihovu destruktivnu politiku – ukazuje Danilo Kalezić.

On pojašnjava da se prilikom ulaska u pregovore u situaciji kada jedna strana ne poštuje nijedan demokratski princip morate zapitati zašto oni to rade i učestvuju u toj vrsti političke provokacije.

– Zato je pitanje na koje ih stalno treba vraćati: zašto kao ozbiljni politički subjekti i političari učestvuju u nečemu što je sumanuto, jer ne daje rezultat. Dakle, morate da promijenite nešto u vašem političkom ponašanju kako bi počelo da daje rezultat. A ako istrajavate na načinu i mehanizmima koji ne daju rezultat, onda nešto nije u redu sa takvom političkom taktikom i strategijom – ističe Kalezić.

Milatović do kraja sedmice raspisuje konkurs za novog kandidata

Predsjednik države Jakov Milatović najavio je da će uskoro raspisati novi, drugi konkurs za izbor svog kandidata za sudiju Ustavnog suda.

– Do kraja ove sedmice raspisaću novi konkurs kako bih predložio Skupštini kandidata za sudiju Ustavnog suda umjesto Mirjane Vučinić. Kao i do sada, proceduru ću voditi vrlo odgovorno, transparentno i u državnom interesu – kazao je on.

Kako je pojasnio, da bi to učinio, potrebno je da iz parlamenta stigne zvanično obavještenje kako nije izabrana kandidatkinja koju je predložio. U nastavku procedure biće objavljen javni konkurs koji će trajati 15 dana, pa očekuje da bi do 20. decembra mogao da predloži Skupštini novog kandidata.