Povodim Dana oslobođenja Kotora i Dana opštine Kotor predstavnici UBNOR-a i Antifašista Kotora odali su počast poginulim borcima i žrtvana NOB-a. Oni su položili cvijeće i vijence na spomenike palim borcima u Parku Slobode, Risnu i na Muu.
Govoreći o slavnoj borbi za slobodu, za koju naši borci nijesu žalili dati život, Jovo M. Bećir, predsjednik UBNOR-a i Antifašista Kotora je kazao da je u vjekovnoj borbi za slobodu svaki pedalj zemlje crnogorske natopljen je krvlju njenih najboljih sinova i šćeri svih vjera i nacija.
To je zaloga sa kojom se niko ne može igrati,ni političari ,ni partije ni popovi,ni domaći vlastodršci ni strani pomagači.
-S ponosom se prisjećamo herojske antifašističke borbe u II svjetskom ratuu i doprinosu naše zemlje pobjedi nad fašizmom, kazao je Bećir.
Ovaj kraj imao je 524 poginula borca sa žrtvama u toku NOR, tri Narodna Heroja i 26 “Nosilaca spomenice 1941″.
Dan oslobođenja Kotora je dan kada sa posebnim pijetetom odajemo počast prije svega herojskim partizanskim borcima koji su položili svoje živote za slobodu domovine ali i svim drugim koji su strijeljani ,umoreni i podlegli mučenjima .
Jednako tako se prisjećamo i odajemo počast svim preživjelim partizanima kao i preživjelim članovima NOP protiv fašizma i njihovih domacih slugu.
Nikad nesmijemo zaboraviti našu slavnu prošlost, naše poginule i ranjene borce,naše heroje NOB-e.
Istina o veličanstvenim žrtvama pred puščanim cijevima i podvizima partrizana predvođenim komunistima u borbi za slobodu našeg naroda ,Crne Gore i bivše nam domovine Jugoslavije danas se dovodi u pitanje.Sve više je onih koji pokušavaju da redefinišu istoriju ,da omalovaže značaj NOB i antifašističke borbe i njene žrtve ,koji hoće da krivotvore događaje iz daljnje i blize prošlosti i prikažu ih lazno i u iskrivljenom svijetlu što se javno čini i provomiše
Ali Antifašisti su bili samo oni koji su nosili petokrake na kapama a ne kokarde i druge slićne simbole.
Neće Crna Gora, svenarodna, građanska i antifašistička, jasan je Bećir, dozvoliti da se ruše njeni spomenici, vraćaju tuđe crkve na Lovćenu ,da naša đeca uče vjeronauku u školama umjesto nauke,da nam utru jezik crnogorski i našu jedinu crnogorsku pravoslavnu crkvu.koja je više pitanje tradicije no vjere.
Sve je manje crnogorskih boraca iz NOB-e ali sve brojniji su Antifašisti koji tvrdo stoje na crnogorskoj slobodarskoj granici uz opomenu svima nedobronamjernim da drže dalje ruke od građanske Crne Gore I da je ostave na miru,da ne pale vatre jer dosta su prije sto godina ođe zajedno goreli čeljad i kuće.
Neka svi upamte da je Crna Gra najača kad joj je bilo najteže.
Mi na to moramo odgovoriti snažno,jasno,demokratski jer u pitanju su ne samo poštovanje pravnog poretka već u konačnom i pitanje opstanka Crne Gore kao države i Crnogoraca kao nacije.
Na to nas obavezuju oni čije su kosti ugrađene u temelje sadašnje Crne Gore, a koje, ujedno predstavljaju zalogu naše budućnosti.
Bez toga njihovo žrtvovanje bi bilo uzaludno, kazao je Bećir.
Da je vječna Crna Gora, kazao je na kraju obraćanja predsjednik kotorskog UBNOR-a i antifašista.
* * * * *
Kotorski UBNOR je položio cvijeće i na spomenicima u Risnu i na Muu, poginulim borcima i žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjetskog rata.
U toku NOR-a Rišnjani su uzeli živog učešća, kazao je predsjednik kotorskog UBNORa i antifašista Jovo M. Bećir.
– Prva ustanička puška u Boki pukla je u ovim krajevima. Jošo V..Lazović, borac Krivošijske čete, ubio je italijanskog podoficira u Ledenicama. Fašista je ubijen kada je iz kuće izveo ženu sa djecom i počeo da puca iz pištolja preko njihovih glava držeći u zubima ručnu bombu.
U Risnu su se u oktobru i novembru 1944. godine vodile žestoke borbe između Narodnooslobodilačkih brigada i Njemaca.
21. novembra 1944. godine Risan su od njemačke okupacije oslobodili borci Prve bokeške brigade i Druge dalmatinske brigade. Oslobođenje je došlo poslije teške borbe Prve bokeške i Druge dalmatinske brigade na Ledenicama. Borbe su trajale 42 dana, od 08. oktobra, do 18. novembra, a epilog je bio prekinut pravac odstupanja 21. njemačkog korpusa.
U borbama na Ledenice Prva bokeška brigada nanijelaje neprijatelju težak poraz. Samo na dan 18. novembra neprijatelj je imao preko 60 mrtvih a od 325 zarobljenih oficira i vojnika, 125 je ranjeno.
U toku borbi za oslobođenje Risna izvršen je masakr nad nedužnim stanovništvom Risna od strane Njemaca. Bijesni zbog gubitaka koje im je nanijela DRUGA DALMATINSKA BRIGADA i djelovi PRVE BOKELJSKE BRIGADE na položajima oko Risna, Njemci su, od 28. do 30. oktobra 1944. godine po kućama i dvorištima risanskih zaseoka ubili 37 osoba, uglavnom žena, djece i staraca.
Samo 30 oktobra ujutro ubijeno ih je 34.
Nekoliko lica je bilo ranjeno i uspjelo da preživi fašistički masakr.
Prva Bokeška Brigada nije se zaustavila samo na oslobodjenje Risna, nego je nastavila dalje borbe do konačnog oslobodjenja, pa je učestvovalau oslobodjenju sa drugim brigadama Kotora ,Tivta, Bara Budve Ulcinja, Podgorice, Spuža, Danilovgrada, Mojkovca, Bijelog Polja, Prijepolja i Peći
NEKA JE VJEČNA SLAVA I HVALA POGINULIM BORCIMA I CIVILNIM ŽRTVAMA, kazao je na kraju obraćanja Bećir.
Svaka čast Beirut
A da li zna ko jel Ljubenko Borović položio vijence I cvijeće partizanima a zatim otišao na kafu sa koalicionim partnerima iz četničke stranke vojvode Andrije Mandića?
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].