„Jedinstvo ili prvi veliki raskol Crkve?“
Prijava za sudjelovanje
Zagreb ponovo domaćin važne međunarodne konferencije: 1700 godina Nicejskog sabora – Istina, jedinstvo i odgovornost u svjetlu Utjelovljenja
U povodu 1700. obljetnice Prvog ekumenskog sabora u Niceji, Savez Kršćana Hrvatske ima čast i dužnost ponovno biti domaćin međunarodne i međureligijske web-konferencije koja će se održati u nedjelju, 18. svibnja 2025. godine s početkom u 19 sati. Tema ovog susreta glasi: „Jedinstvo ili prvi veliki raskol Crkve?“, a otvara prostor za duboko promišljanje o Nicejskom saboru ne samo kao povijesnom događaju, nego i kao živom izvoru teološkog nadahnuća i ekumenskog dijaloga.
Po drugi put, Zagreb se postavlja kao duhovno i intelektualno središte, okupljajući izvanredne goste iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i cijele Hrvatske.
Sudionici će imati čast čuti izlaganja iznimnih gostiju iz SAD-a: dr. Herminu Nadalescu, neuropsihijatricu i stručnjakinju za traumu, gđu. Dorothy Small, aktivistkinju i članicu organizacije SNAP Network (Survivors Network of those Abused by Priests), te novinara Scotta Jacobsena, istraživačkog novinara iz Kanade poznatog po radu na temama vjerskih zajednica, ljudskih prava i savremenih društveno-teoloških pitanja.
Nakon uvodnih riječi domaćina, uslijedit će izlaganje dr. Tomislava Sunića, hrvatsko-američkog politologa, sociologa, publicista i bivšeg diplomata. Dr. Sunić je vrsni govornik i poznavatelj odnosa između religije, ideologije i društva, čije analize političko-kulturnog okruženja u kojem su se oblikovale temeljne odluke Crkve otvaraju nova polja razumijevanja i izazivaju na promišljanje.
Svoje će uvide izložiti i mag. Viktor Matić, hrvatski povjesničar iz Dubrovnika, čiji se rad fokusira na ranu crkvenu povijest i odnos Crkve i države kroz stoljeća, te Valentino Finndrik, teolog iz Zagreba, poznat po svom ekumenskom pristupu i zalaganju za obnovu teološke misli u duhu pravde i zajedništva, kao i Ivica Jonjić, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere, Karlovac.
Uz njih, konferenciji će pridonijeti i mnogi drugi istaknuti govornici – teolozi, patrističari i povjesničari – čiji će uvidi dodatno rasvijetliti značaj Nicejskog sabora za Crkvu i društvo danas.
U vremenu u kojem duhovna zbilja često ustupa mjesto površnosti, a istina relativizmu, podsjećanje na temeljne dogme vjere i njihovo razumijevanje u svjetlu Utjelovljenja postaje izuzetno aktualno. Nicejski sabor nije samo povijesni spomenik već živa poruka zajedništva, odgovornosti i istine – vrijednosti koje nadilaze granice konfesija i kultura.
Konferencija je otvorena za sve ljude dobre volje – vjernike, tražitelje, akademske i duhovne znatiželjnike – koji žele sudjelovati u dijalogu o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Crkve.
Prijava za sudjelovanje obavezna je putem e-mail adresa:
Organizatori:
mag. Damir Katulić, predsjednik Saveza Kršćana Hrvatske
Bojan Jovanović, tajnik Saveza Kršćana Hrvatske
POSTOJAĆE CRNA GORA, DOK JE LOVĆENA I DURMITORA, DOK JE MORA POD BAROM I KOTOROM, DOK JE SUNCA I DOK JE GRAHOVCA. NE DAMO TE CRNA GORO! “
U ime Patriotskog pokreta otpora „Lovćenske straže 1990“
inž. Zoran Marka Rašović
Ulica Kralja Nikole 128,
Podgorica
mob. tel. 067/ 353 291
e-mail: [email protected]
Podgorica,12.5. 2025.
ATEISTOV ODGOVOR PAPI: ŽIVOT JE BESMISLEN (i stoga divno vrijedan življenja)
Prema novom Papi (u skladu s prethodnima) nevjernik živi besmislen život.
„Nedostatak vjere često sa sobom donosi tragedije poput gubitka smisla života, zaborava milosrđa, kršenja dostojanstva osobe u njegovim najdramatičnijim oblicima, krize obitelji i mnogih drugih rana od kojih naše društvo pati, i to ne malo.“ (Prorektor, Homilija, 9. svibnja 2025.)
Uobičajena, dosadna litanija: bez Boga gubimo kompas, moral, smisao, obitelj, ključeve od kuće, a vjerojatno čak i kišobran. Evo opet: duhovnost kao gorivo bez kojeg se čovjek ne može kretati.
Ali ja, zajedno s mnogima drugima koji nemaju pretplatu za raj, hodam, dišem, volim, uživam, plačem i razmišljam. I puno razmišljamo.
Ideja da je odsutnost vjere nedostatak, a ne možda oblik intelektualne trijeznosti, nepodnošljivo je paternalistička fantazija: Ako nemaš Boga, nešto ti nedostaje, hrom si.
Ali čak je i Ratzinger, ako želimo reći cijelu istinu, bio hrom kod Nietzschea, hrom kod Darwina, hrom kod Philipa K. Dicka i, prije svega, hrom u onom smislu za humor koji ti ponekad spasi život.
Bez transcendencije, čovjek se „savija u sebe“, poput neuspjelog origamija.
Ali mi ateisti, moglo bi se odgovoriti, koristimo se sami.
Otvaramo se svijetu u svoj svojoj neugodnoj i slavnoj konačnosti.
Mi smo majmuni koji znaju da će umrijeti, a ipak skupljamo osušene sobne biljke pred štreberima i pokušavamo ih natjerati da ponovno rastu. I vežu se.
Razumijete li kakva je ovo apsurdna raskoš? To uopće nema smisla. To je poezija. To je vrtoglavica trenutka.
Ali vratimo se na stvar: život, kažu prelati, ima smisla samo u smislu zagrobnog života, kao da je “ovdje” samo predvorje gostoljubivijeg dnevnog boravka u zagrobnom životu.
Za nas ateiste, ideja Raja je mogućnost da pokušamo ozbiljno igrati se ovim životom.
Što ne znači gubljenje vremena, već prestanak gubljenja pretvarajući se da postoji unaprijed utvrđeni scenarij kojeg se treba pridržavati.
Zamislite na trenutak paradoks: ateist zna da je život vjerojatno lišen konačnog smisla i upravo zbog toga ga živi kao da ima duboko značenje.
Jer on ga stvara. Plazma. On ga vaja svako jutro između kave i pjesme.
Ateist ne delegira: on to čini. Ateist ne moli: on grli. Ateist ne čeka: on djeluje. I kad pogriješi, ne traži oprost odozgo, već se pokušava ispričati bližnjemu. I možda čak ponuditi kavu.
Tko ne vjeruje, nije siroče smisla. On je obrtnik sadašnjosti. I evo poante koju teolozi kao da propuštaju: ne morate vjerovati u smisao da biste ga živjeli. Kao što vam ne treba arhitekt za izgradnju pješčanih dvoraca. Učiniš to, gledaš ih kako padaju, smiješ se i gradiš još jedan. Jer pijesak je lijep čak i dok klizi.
Nevjernik nije nihilist. Ili bolje rečeno: to je na najbolji mogući način. Prihvati da je svemir ravnodušan. Ali svemir, s druge strane, nikada nije obećao da će nas voljeti.
I onda ga volimo. Iz inata. Za strast. Apsurdno.
Istina, neugodna i snažna, jest da nedostatak objektivnog značenja nije tragedija. To je sloboda.
To je mogućnost da se život pretvori u ples, šalu, neusklađenu, ali neponovljivu simfoniju.
Oni koji žive čekajući poslije ponekad preziru ono tijekom.
A onda se nađemo s depresivnim odraslim osobama koje su sve učinile „za najveću nagradu“ i otkrijemo – kasno – da život nije bio test, već sama predstava.
Kraj? Možda Ništa. Ili možda prelazak u crno. Pa što? Ništavilo bi mogao biti najbolji razlog da date sve od sebe, upravo sada.
Pravi zločin nije nevjerovanje u Boga, već ignoriranje divlje ljepote življenja. Prava nedostojnost nije ateizam, već rezignacija. Oni koji ne vjeruju prisiljeni su, svaki dan, stvarati etiku za sebe. Odgovornost koju ne možete prenijeti na viši entitet. I ovo je, oprostite, beskrajno zamornije i plemenitije od tisuću Zdravomarija.
Rano jutros sam obuo cipele, izašao iz kuće, pomirisao zrak, promatrao ljude kako prolaze, netko se nasmiješio. Dragi prijatelj i ja smo se jako naljutili zbog uništenja zdravih stabala koja su posječena. Ni ovo nema smisla. A ako stvari ne idu dobro, borimo se da ih promijenimo. Važno je ozbiljno shvatiti život. I napravi to dobro. S pažnjom, s ljubavlju, s ironijom. Kazalište apsurda treba iskrene glumce.
Na kraju, kad se zavjesa spusti, ako stvarno nema nikoga tko bi nam odozgo zapljeskao, što sad. Sami bismo si aplaudirali. S uvjerenjem. Sa strašću. S tom slatkom melankolijom koja obuzima one koji su istinski živjeli.
(A. Battantier, Sjećanja na križ, Sjećanja na ljubav, Mip Lab, 25.5.)
https://youtu.be/mZwmxHNX7_w?si=-3NFixBhbCYk3ejh
Ne pugaš više klarinet kao piciti morti ?
Već po treći puta mi blokiraju objavu o bitci na Sutjesci! Tako da se zna!
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].