Intervju sa Ernadom Agovićem: Od Crne Gore do Luksemburga – priča o ljubavi i odricanju

U intervjuu za portal #CGDIJASPORA Ernad Rafetov Agović otvara vrata svog srca i sjećanja na dan kada je napustio svoje korijene u Crnoj Gori. To putovanje, započeto sa samo 17 godina, nije bilo samo geografsko, već i emocionalno iskušenje koje je oblikovalo njegovu sudbinu. Sada, četvrt vijeka kasnije, Ernad dijeli svoju priču sa mješavinom ponosa i tuge, sa svježim sjajem u očima, kao da se taj dan desio juče.

U Luksemburgu, novoj domovini, Ernad je pronašao utočište i iznova izgradio svoj život. Njegova priča je o snazi i odlučnosti, o početku iznova i o uspjehu koji proizlazi iz predanosti. Kroz njegovu priču, osjećamo toplinu porodične ljubavi koja je temelj njegove sreće. Supruga Elza i dvoje prekrasne djece, Melek i Demir, predstavljaju njegovo najveće bogatstvo.

Ernad je više od savjetnika ili aktivista. On je simbol integracije i zajedništva. Njegova uloga u Ministarstvu za porodicu, solidarnost, zajednički život i dobrodošlicu nije samo posao, već poziv da pomogne strancima da se osjećaju kod kuće u Luksemburgu.

Život u dijaspori donosi sa sobom niz prednosti, ali i izazova. Luksemburg pruža visok standard života, multikulturalnu atmosferu i ekonomske prilike koje su nezamislive u Crnoj Gori. Ipak, Ernad ne zaboravlja svoje korijene, niti se odriče svoje nacionalne pripadnosti. On je most između dvije kulture, noseći sa sobom bogatstvo svojih korijena dok istražuje nove horizonte.

Njegova ljubav prema Crnoj Gori je neosporna, ali politička situacija u zemlji budi sumnje u povratak. Ernad vjeruje u demokratiju i suživot, ali teško je zamisliti budućnost u zemlji koja se suočava s političkom nestabilnošću i netrpeljivošću.

Njegova priča je podsjetnik na snagu ljudskog duha i moć zajedništva. Kroz izazove i prepreke, Ernad nastavlja svoj put s osmijehom na licu i nadom u srcu, ostavljajući iza sebe trag koji će nadahnjivati generacije koje dolaze.

#CGDIJASPORA: Možete li nam reći nešto više o svom životu u Luksemburgu i kada ste otišli iz Crne Gore?

#Ernad Rafetov Agović: Četvrt vijeka prošlo je od mog odlaska iz doma. Uspomena na 22. april 1999. godine još je svježa kao da je juče bila. Tada sam, sa svojih 17 godina, krenuo u nepoznati svijet, ostavljajući svoje korijene iza sebe. Putovanje nije bilo lako. Prelazio sam granice sam, kroz šume i preko rijeka, a veliki deo puta pješke. Konačno odredište bio je Luksemburg, gdje sam stigao 25. juna.

Po dolasku u Luksemburg, započeo sam sve ispočetka. Upisao sam se u srednju školu, a potom i na fakultet, pronašao posao i osnovao porodicu. U Luksemburgu sam ponovo nastavio svoje obrazovanje, završavajući Srednju ekonomsku školu i upisao sam studije Socijalne pedagogije, a kasnije i Socijalne antropologije.

Po nacionalnosti sam Bošnjak, Imam luksemburško državljanstvo, a nedavno sam dobio i makedonsko državljanstvo. Nažalost, nemam crnogorsko državljanstvo zbog ograničenja koja Crna Gora ima u vezi s dvojnim državljanstvom. Nadam se da će se to uskoro promijeniti.

Govorim bosanski, crnogorski, francuski, engleski, luksemburški i njemački jezik, a takođe se snalazim s nekim južnoslovenskim jezicima.

#CGDIJASPORA: Gdje vidite vaše bogastvo i uspjeh?

#Ernad Rafetov Agović: Osjećam se bogatim jer mi je Bog darovao divnu porodicu – suprugu Elzu te dvoje prekrasne djece, ćerku Melek i sina Demira.

Trenutno sam zaposlen kao savjetnik za integraciju stranaca u luksemburško društvo u Ministarstvu za porodicu, solidarnost, zajednički život i dobrodošlicu. Također, obnašam funkciju potpredsjednika Odbora korisnika javnog prevoza Velikog Vojvodstva Luksemburga, Predsjednik biračkog odbora grada Luksemburga te sam član Komisije za konsultacije o međukulturalnom suživotu grada Luksemburga.

 #CGDIJASPORA: Kako biste opisali svoje iskustvo života u dijaspori? Koje su prednosti, a koje izazovi?

#Ernad Rafetov Agović: Život u Luksemburgu pruža veoma ugodno iskustvo. Naravno, kao i svugdje, postoje svoje prednosti i nedostaci. No, društvo je ovdje izrazito organizovano, te sve uglavnom funkcioniše besprijekorno, kako u administraciji tako i u privatnom sektoru. Uprkos tome što je Luksemburg mala država, tek nešto veća od mog rodnog grada Nikšića, predano se bori da bude lider u raznim područjima. Treba istaknuti kako prednjači u gotovo svemu, od demokratije i ekonomije, pa do višejezičnosti njegovih stanovnika.

Završetak srednje škole otvara vrata mnogim prilikama za daljnje obrazovanje, budući da učenici govore najmanje četiri jezika. Država takođe pruža ekonomsku potporu kroz stipendije kako bi olakšala daljnje obrazovanje.

Neki od ključnih prednosti života u Luksemburgu uključuju visok standard života, što često rezultira visokim pozicioniranjem na globalnom nivou. Snažan sistem zdravstvene zaštite, visoko obrazovanje i socijalna sigurnost pridonose udobnosti života stanovnika.

Ekonomski prosperitet je također primjetan, s jakom ekonomijom posebno istaknutom u sektorima kao što su finansijske usluge, informacijska tehnologija i logistika.

Multikulturalna atmosfera dodatno obogaćuje život u Luksemburgu. Raznolikost kultura i nacionalnosti stvara bogatu mješavinu koja omogućava stanovnicima upoznavanje ljudi iz različitih djelova svijeta i učenje o različitim kulturama.

Osjećaj sigurnosti takođe je izražen, s niskim novoima kriminala i stabilnim društvom koji doprinose opštem osjećaju sigurnosti među građanima.

 #CGDIJASPORA: Koje su najveće razlike koje primećujete između života u dijaspori i života u Crnoj Gori?

#Ernad Rafetov Agović: Postoji niz značajnih razlika između života u dijaspori i života u Crnoj Gori. Ove razlike obuhvataju različite aspekte kao što su ekonomija, kultura, društvo, obrazovanje, zdravstvena zaštita i stil života.

U dijaspori, poput Luksemburga, često se nudi veći pristup poslovnim prilikama i bolje platežne mogućnosti u poređenju s Crnom Gorom, gdje su ekonomske prilike često ograničene.

Kultura i jezik igraju važnu ulogu u životu iseljenika. Na primjer, većina iseljenika iz Crne Gore u Luksemburgu čine Bošnjaci koji održavaju veze sa svojom kulturom i jezikom, ali istovremeno su izloženi i drugim kulturama i jezicima, što može rezultirati višekulturalnim identitetom.

Društveni odnosi se takođe razlikuju. U Luksemburgu, društvene mreže često obuhvataju raznolike zajednice s ljudima različitih nacionalnosti i kultura, dok u Crnoj Gori porodični i lokalni odnosi obično igraju važnu ulogu.

Pristup visokokvalitetnom obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti je često lakši u zemljama dijaspore, poput Luksemburga, u poređenju s Crnom Gorom, gdje su ovi sistemi često suočeni s različitim izazovima.

Takođe, administrativni poslovi u dijaspori često se obavljaju brže i efikasnije, uz veću dostupnost elektronskih usluga, za razliku od Crne Gore gdje može biti potrebno posjetiti mnogo različitih institucija kako bi se obavio jedan administrativni zadatak.

#CGDIJASPORA: Održavate li kontakte sa crnogorskim udruženjima u dijaspori? Da li imate aktivnosti u tim udruženjima?

#Ernad Rafetov Agović: U svom dosadašnjem angažmanu imao sam priliku biti dio nekoliko udruženja, gdje sam se s ponosom isticao svojim doprinosom.

U udruženju “Prijateljstvo Luksemburg – Crna Gora”, obavljao sam dužnost sekretara i blagajnika tijekom nekoliko godina. Takođe, imao sam čast biti jedan od pokretača osnivanja udruženja Unija mladih aktivista, gdje sam aktivno učestvovao kao član upravnog odbora.

Ponosno ističem svoju ulogu kao jednog od osnivača i člana upravnog odbora Bošnjačke kulturne zajednice. Takođe, aktivno sam učestvovao u Inicijativnom odboru za obilježavanje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Trenutno, iz porodičnih razloga, nijesam aktivan u upravnim odborima niti član bilo kojeg udruženja. Međutim, to ne znači da sam izgubio kontakt ili spremnost da pomognem svim navedenim udruženjima kada god je to potrebno. Nadalje, moram istaknuti svoju podršku Kulturno-informativnom centru Crne Gore u Luksemburgu, gdje sam takođe na raspolaganju kad god je potrebno.

 #CGDIJASPORA: Da li postoji nešto što biste željeli da promijenite u načinu na koji se dijaspora percipira od matice?

#Ernad Rafetov Agović: Nažalost, posljednjih godina primjećujem da je dijaspora u Crnoj Gori često nepravedno stigmatizirana. Učestalo se susrećemo s pežorativnim izjavama ili natpisima kako na javnim događajima, tako i na društvenim mrežama. Sve to je rezultat političke situacije koja je obilježila posljednje godine u Crnoj Gori. Važno je napomenuti da većina iseljenika iz Crne Gore u Luksemburgu, posebno Bošnjaci s sjevera Crne Gore ili Južnog Sandžaka, doživljava takav tretman. Često se susrećemo s rečenicama poput “Evo ih opet su došli” ili “Došli stranci”. Međutim, kada dolazimo u Crnu Goru, ne dolazimo kao “stranci”, već kao pripadnici autohtonog naroda, u svoju domovinu gdje su živjeli naši preci.

Nadam se da će nova vlada promijeniti svoj pristup dijaspori i da neće zanemarivati svoje iseljenike. Nadam se i da će revizirati zakonodavstvo o državljanstvu te usvojiti zakon o dvojnom državljanstvu.

 #CGDIJASPORA: Da li planirate da se vratite u Crnu Goru i investirate u neki privatni biznis?

#Ernad Rafetov Agović: Trenutna politička situacija ne budi nadu u prosperitetnu budućnost Crne Gore, posebno s obzirom na činjenicu da će se iduća Vlada formirati sa strankama koje svoju agendu temelje na viđenju Crne Gore kao dijela ,,Srpskog svijeta”. Ove stranke teže izlasku Crne Gore iz NATO saveza, a nijesu ni previše naklonjene Europskoj uniji. Suživot s takvim pojedincima izazov je sam po sebi.

Nije moguće ne spomenuti nedavni poziv aktuelnog predsjednika Skupštine Republike Crne Gore njegovim „saborcima“ da budu spremni i naoružani ako to on zatraži. Takođe, nedavno su pokrenuli promjene zakona koji se odnose na potpredsjednika Skupštine, čiji je položaj bio zagarantovan manje brojnim narodima. Time će parlamentarna većina imati samostalno pravo odabira osobe koja će zauzeti tu poziciju. Ove promjene izazivaju ozbiljne zabrinutosti u vezi s budućnošću demokratskih procesa u zemlji.

#CGDIJASPORA: Šta radite u slobodno vrijeme?

#Ernad Rafetov Agović: Pored putovanja, neki od mojih hobija uključuju streljaštvo, različite oblike dekoracije i apikulturu…