Nedavno se pojavio prvi broj “More Montenegro” časopis za štampu tradicije, kulture i običaja.
U uvodniku redakcija kao osnivačke namjere ističe “Svekoliko bogastvo baštine crnogorskog primorija, mediteranske kulture i prožimanja civilizacijskih krugova zaslužuje ne samo pažnju i poštovanje, već u nužnu obavezu generacijskog predanja budućim naraštajima”, kazao je za Skala radio dr Marian Premović.
Znanja i predanja o moru, o običajima i kulturama, o ljudima, o brojnim ostacima materijalne kulture, o mediteranskoj prostornoj anatomiji, o životu i naravima, o turizmu, o ljepoti, o klimi, o svemu onom što ljubomorno čuva naše crnogorsko more, sve što baštine različite civilizacije na ovom prostoru Mediterana, nalaziće se među stranicama časopisa More Montenegro.
Oko ovog projekta okupila se grupa mladih stvaralaca i naučnih radnika.
Časopis je neprofitnog karaktera.
Značajno je istaći da je pojava prvog broja izazvala jako pozitivan odjek kod naučnih istraživača i šire čitalačke publike, već se javljaju naši građani koji žive u dijaspori i interesuje se kako mogu doći do časopisa.
Časopis će izlaziti kvartalno, a ako bude prostora možda izađe još neki specialni broj.
Prvi broj časopisa “More Montenegro” otvara tekst Radenka Šćekića “Crnogorsko primorje – razmeđa civilizacija”, a zatim slijede priče o blagu crnogorskog podmorja i podsjećanje na tragediju parobroda “Cetinje”, koje potpisuju Milo Raduš i Jan Bojan.
Siniša Luković piše o jedinom brodu koji je nosio ime Tivta, austrougarskom pomoćnom brodu SMS “Teodo”, a Željko Milović nas u svom tekstu podsjeća na prvi hotel u Baru – hotel “Marina”.
O brodomaketarstvu kao hobiju, ali i mogućem biznisu piše naš poznati crnogorski novinar Minja Bojanić.
Slijede priče o dva znamenita primorca: kapetanu Ivu Vizinu i njegovom “poduhvatu dugom devet godina” o kojem piše Sanja I. Bauk, a priču o životu i djelu Andrije Zmajevića donosi nam Draško Došljak, koga autor s pravom naziva “reprezentom svoje epohe”.
Istorijski zapis o benediktanskom manastiru Sveti Nikola na ušću Bojane bilježi Marijan Premović, dok Aet Salh, Mirko Jakovljević i Anastazija Miranović donose orginalne tekstove o Starom gradu Budvi, Petrovcu i njegovom kulturnom nasljeđu i Starom Baru, koji Miranovićeva predstavlja kao “muzej i neiscrpan izvor saznanja”.
Tekst koji nosi naslov “Tradicija i kvalitetna edukacija” i koji prezentuje Fakultet za pomorstvo u Kotoru, jednu od najstarijih visokoškolskih ustanova na ovim prostorima, priredile su Ruža Danilović i Nataša Gobović, a Ilija Moric, čija porodica se dugi niz godina uspješno bavi maslinarstvom, piše o maslinarstvu i turizmu u tekstu “Sveto drvo”.
O “duši mediteranizma” promišlja Boris Jovanović Kastel, a Milan Kovačević piše o “Klapskoj pjesmi” kao prepoznatljivoj muzičkoj baštini Boke.
U bokeškom duhu je i tekst “Kultura na valovima Boke i Italije” autorke Maje Grgurović, koja piše o Antunu Sbutegi – misliocu plemićkog porijekla.
Prvi broj časopisa More Montenegro zatvara autorski tekst Matije Dautovića: “Žičara Kotor-Lovćen – Cetinje: Atrakcija i razvojna šansa”, a u ime svih poštovalaca lika i djela Radoslava Rotkovića, od njega se u IN MEMORIAM-u oprostio još jedan velikan crnogorske riječi i misli – Čedomir Bogićević.
Redakcija časopisa postavila je sigurne i dugotrajne programske osnove, rukovodeći se željom da tekstovi objavljeni u ovoj publikaciji uvijek budu utemeljeni na kritički provjerenim činjenicama i objektivnim objašnjenjima.
Značajno je istaći da se lokane novine i časopisi gase po regionu i svijetu, a u maloj Crnoj Gori osnovaju se nove: Komuna, Sloboda u Beranama, Podgoričke novine, Kolašinske novine, Regionalne novine, Novine Nikšića, More Montenegro…
Ovom prilikom pozivamo sve koji se bave kulturom, tradicijom, običajima i istorijom da pošalju radove, kritike i sugestije na e–mail: [email protected].
Jedni kriterijum za objavljivanje priloga biće kvalitet.
I kao što smo rekli u prvom broju “Neka ovo More bude dodatna kap svježine, okrepljenje za dušu, svim poklonicima pisane riječi, a more kao i sam život, iznova je neistraženo i neispitano, a sve što nije zapisano zaboravlja se”.
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].