I Vrhovni sud potvrdio nezakonite smjene direktora

Više od 140 direktora škola pokrenulo je postupke protiv Ministarstva prosvjete nakon što ih je smijenila bivša ministarka Bratić. Oni su mahom dokazali pred osnovnim sudovima da su nezakonito ostali bez funkcije. Da bi te presude postale pravosnažne treba o njima da se izjasni Viši sud i zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović, koja zastupa Ministarstvo prosvjete, kaže da još pristužu odluke Višeg suda.

Presuda postaje izvršna kada je Viši sud potvrdi, nakon 15 dana od dostavljanja odluke strankama.

Revizija je, kaže Ćirović, treća instanca u ovom postupku gdje provjeravaju zakonitost rješenja, te za svaku presudu se pojedinačno podnosi zahtjev za reviziju.

– Do sada je stiglo pet revizijskih odluka. Moguće je izjaviti i ustavnu žalbu, ali nećemo pisati – kazala je Ćirović.

,,Postupak nezakonit ii zlonamjeran“

Advokat Mihailo Volkov zastupa 107 direktora koji su tužili Ministarstvo zbog nezakonitih smjena i njih oko 90 je dobilo pravosnažnu presudu od Višeg suda. Volkov kaže Pobjedi da se donešene revizije tiču njegovih predmeta.

– To je konačna potvrda tvrdnje da je čitav taj postupak bio nezakonit, a i zlonamjeran – rekao je Volkov.

Vrhovni sud je ocijenio da su nižestepeni sudovi donosili pravilan zaključak u slučaju smijenjenih direktora. Pobijena su rješenja Ministarstva prosvjete kojima su smijenjeni direktori zato što nijesu na vrijeme formirali školske odbore. Na sudovima su direktori dokazali da ta tijela nijesu mogli da formiraju iz razloga što ih je u tome sabotiralo Ministarstvo prosvjete, jer oni nijesu delegirali svoje predstavnike, uprkos tome što su pojedini direktori i dopisima tražili da to učine.

Kako smo ranije pisali, trojica direktora škola – Branimir Kostić, Dragoljub Maraš i Ranko Šljivić prvi su dobili pravosnažne presude i dokazali da im je oduzeta funkcija mimo zakona.

Bratić je za svog mandata poručivala da su smjene direktora nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Međutim, kasnije su pojedini poslanici u Skupštini predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa je u februaru podnijela tužbu kojom se traži da Bratić isplati državi štetu koja je nastala zbog toga što je mimo zakona smijenila direktore vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi u koju je Pobjeda imala uvid nije precizirano koja tačno suma se potražuje od bivše ministarke. Navedeno je da će to odrediti vještak finansijske struke.

Bivša ministarka Vesna Bratić je reagovala na podnošenje tužbi i kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da se podnese tužba protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.

Protiv Bratić podnešene su i krivične prijave zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom smjena direktora škola Specijalnom državnom tužilaštvu, te su objedinjene one koje su dostavili advokat Mihailo Volkov i nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje.