Huter: Ima šumova među suverenistima na Cetinju ali ćemo ih radi spasa crnogorskog zamijeniti jedinstvom

Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu. Sedam mjeseci prije izbora vratili smo mandat građanima jer je Cetinje nebezbjedan grad, pojašnjava u Drugačijoj radio vezi Oskar Huter, poslanik i predsjednik cetinjskog Odbora DPS-a, odluku odbornika te partije da napuste parlament Prijestonice.

– Živimo bezbjednosni kolaps. Podsjetiću crnogorsku javnost, nakon 2022. godine kao odbornici cetinjskog parlamenta, tu mislim na sve nas, trebalo je da reagujemo snažnije, oštrije. Nijesmo djelovali. Nakon toga nam se desio drugi slučaj. Između ta dva masakra imamo nekih šest ubistava Cetinjana u obračunu klanova. Ovo posljednje ubistvo je kap koja je prelila čašu – kaže Huter.

Nakon tragedije koja je sve potresla 1. januara cetinjski parlament je, navodi, donio devet zaključaka, a neki su imali određene rokove.

– Neki su bili bez rokova, recimo smjene ili ostavke ključnih ljudi u bezbjednosnom sektoru. Dok je recimo zaključak broj dva, gdje se traži međunarodna forenzika imao rok, imamo i zaključak za video nadzor sa rokom od 180 dana. Za osam zaključaka od devet nijesmo dobili nikakav odgovor. Premijer nije došao ni na komemoraciju, niti je došao da uvaži bol Cetinjana. Vi znate šta u crnogorskom društvu, u tradicionalnom društvu znači jedan takav gest ignorisanja tragedije – ističe Huter.

I priznanje nemoći i najjača poruka

Navodi kakve su crne brojke – 23 žrtve iz dvije tragedije, uz dva izvršioca, koji su takođe žrtve, te kad se uračunaju obračuni klanova, 32 osobe su lišene života.

– I jedan premijer nije našao za shodno, u tri mjeseca, da pruži bilo kakav odgovor. U aprilu smo govorili o tome da nas niko nije konstatovao, niko nije uvažio jedan grad. Zaključak te sjednice je bio da damo rok premijeru od 14 dana da nam se obrati. Odgovor nije stigao, a dobili smo obrazloženje da će navodno stići danas i tražili smo da se sjednica odgodi – dodao je Huter.

Upitan da li je napuštanje parlamenta priznanje nemoći ili najjača poruka koju mogu da upute državnom vrhu, prije svega premijeru Milojku Spajiću, odgovara da je zapravo – oboje.

– Da li je to nemoć? Jeste. Znači, pokušali smo sa kolegama da dođemo do nečega da se ujedini grad, kao što su se ujedinili Ulcinjani. To je jedan krik ili vapaj. Da li je to snažna poruka? Možda jeste. Vjerujem da ćemo danas možda imati neki odgovor od Spajića. Ako ga dobijemo, možda smo nešto i uradili. Na kraju krajeva poslali smo i poruku Vladi Crne Gore da ovakvi potezi mogu da budu znakoviti i za buduće vrijeme, da ako nas nastave ignorisati, da će onda dobiti nešto što nijesu imali na političkoj sceni – ističe poslanik crnogorskog parlamenta Oskar Huter.

Huter je komentarisao i poruku koju je odbornicima cetinjskog DPS-a uputio poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić, koji je na X-u kazao “Napraviš narko klan i regrutuješ mlade nezaposlene ljude iz ekonomski depriviranog Cetinja, podijeliš klan i izazoveš obračune i na Cetinju i širom Crne Gore a onda napuštaš lokalni parlament zbog ugrožene bezbjednosti i za to kriviš druge“.

Komentar Čarapića je, kaže, besraman čin.

– Znači, bestidni čin jednog političara koji je najprljavijim načinom optužio, targetirao deset ljudi. Po nalazima Ministarstva unutrašnjih poslova nam je rečeno da na Cetinju živi i dijeluje 120 bezbjednosno interesantnih lica. Nacrtati deset odbornika, bilo koje političke partije, bez jednog konkretnog dokaza, da su formirali klan, pa ga razdvojili napola, pa su dirigovali da se ubija… to je sramno. Svi mi imamo porodice. Mi smo nacrtani kod tih klanova i kod tih lica sada ovom porukom – ističe Huter.

Takvim stvarima, dodaje Huter, moramo stati na kraj.

– Upravo se naša prijava odnosi na to da se u javnom prostoru ne smije kreirati ambijent kakav se kreira. Upravo ga kreira parlamentarna većina koju predvodi partija čiji je poslanik Vasilije Čarapić. Jako je znakovito da li će se i ostale njegove kolege odrediti u odnosu na taj njegov čin, da li su saglasni sa tim. Ja duboko cijenim da nije nijedan – kazao je Huter.

Brat brata do jame, u jamu nikad

Na konstataciju da potez sa kolektivnom ostavkom pokazuje da, nažalost, odnosi suverenističkih stranaka na Cetinju nijesu ono što bi željeli svi pravi suverenisti i na pitanje zašto je to tako i mora li baš to tako, Huter kaže da apsolutno ne mora.

– U svim gradovima gdje i dalje vlast vrši DPS, vrši je zajedno sa SDP-om. Gdje god smo u opoziciji, zajedno smo. Gdje to nijesmo zajedno? Samo na Cetinju. Na parlamentarnim izborima da smo imali 10.000 crnogorskih glasova koji su dali povjerenje SDP-u, pretpostavljam da bi mandatar bio sa liste “Zajedno” i ne bismo imali jednu parlamentarnu suverenističku stranku ispod cenzusa i van parlamentarnog života – poručio je Huter.

Huter kaže da je “hirurški precizna” napomena da su sa Cetinja uvijek dolazili vjetrovi koji su hrabrili ostatak Crne Gore, da se suprotstavi svemu što joj prijeti, te da je, stoga, danas, saradnja, a ne šumovi na vezi između suverenističkih stranaka izuzetno važna, jer se Prijestonica ne može osvojiti na način na koji se osvajaju drugi gradovi, koalicijom prosrpskih partija, pa se ruši hibridnim ratom, propagandom…

– 2006. je za nezavisnu Crnu Goru glasalo 86 odsto birača na Cetinju. Vratimo se onda i do Belvedera 2021. kada je Cetinje pokazalo, onima koji bi da ga ruše, jedinstvo, i to ne cetinjsko, jer tamo nisu bili samo Cetinjani. Znači, kad ga nijesu slomili 2021. tim metodom, onda se prešlo na druge metode. Hibridni se rat vodi – ističe Huter.

Dodao je da često, bez želje da Cetinje glorifikujem, kaže da je Cetinje šifra opstanka Crne Gore, upravo zbog svega onoga što znači za Crnu Goru.

– Ali Cetinje ne može biti više moje nego Darka Šukovića. To je suština. Pa prva puška je tamo pukla, 13-julska. Znači, ključno je slomiti Cetinje. DPS je uspio 2006, ne bez kapi krvi, nego bez graške znoja da obnovi san generacija. E sad, takvu jednu partiju držati izolovanu od vlasti, može biti jako znakovito i vjerovatno plodno za ovo sve što nam se dešava. Plodno za one koji su protiv nas – ističe Huter.

Govoreći o medijskoj, političkoj, crkvenoj, pa i obavještajnoj kampanji kojoj je cilj da “Dolinu bogova” pretvori u ukletu dolinu, koja ispašta svoj grijeh odanosti Crnoj Gori, Huter kaže da je posrijedi brutalna haranga.

– S druge strane, hajde da vam dam i ekskluzivno obećanje da će se te strasti u cilju ideje crnogorstva i spasa crnogorskog na kraju rezultirati tim jedinstvom i želim da vjerujem da ona stara izreka gdje kaže – “brat brata, do jame, u jamu nikad”, da će se i na Cetinju materijalizovati veoma brzo.

Ima tih šumova, dodaje, nerazumijevanja, ali, ističe, želi da vjeruje da će vrijeme koje je pred nama pokazati punu odgovornost svih političkih subjekata, konstituenata, pojedinaca, svakog Cetinjanina i da će u tom smjeru djelovati možda i njihov odlazak iz parlamenta i da bude poruka da tamo nikome ne remete nikakav mir, da ne remete sklad crnogorstva i da će stvari na kraju doći na istu vodenicu.

Listinzi razgovora obojice ubica otvaraju sumnje da su stvari kanalisane

Huter je komentarisao i tezu zasnovanu na neadekvatnim reakcijama institucija nakon dva masakra, od kojih se čekaju odgovori na brojna pitanja, da je država na neki način, svjesno ili nesvjesno, saučesnik u tom obračunu sa Cetinjem.

– Te sumnje su brojne ali ih je teško materijalno dokazati. U cilju traženja istine je između ostalog jedan od zaključaka gdje tražimo međunarodnu forenziku jer ne vjerujemo da će išta uraditi oni koji su postavljeni da izvršavaju dnevne naloge drugih centara iz regiona. Vratiću javnost na momenat kada je DPS vršio vlast, da je i tada bilo zločina, bilo je ubistava i pozvan je načelnik Odjeljenja bezbjednosti da ga opravdano rešetaju odbornici pitanjima zbog cjelokupne situacije. Mi sada nemamo ni mejlom odgovor, a ne da je došao neko da ga smijemo pitati o čemu se radi – kazao je Huter.

Kad sam iskamčio neke odgovore kroz poslaničko pitanje upućeno ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću, u tim odgovorima koji se tiču i jedne i druge tragedije, imamo debele sumnje da stvari kao da su kanalisane. Između ostalog jedan od takvih podataka su listinzi onih sa kojima su obavljali razgovore i jedan i drugi ubica. Ne prejudiciram da su imali nalog, ali da li je na Cetinju kreirano plodno tlo za ovakvo zlo, jeste.

– Takođe, nakon obje tragedije, ako uzmete mimove, napise i poruke, komentare na društvenim mrežama koje Cetinje dehumanizuju, demonizuju, nas žele predstaviti kao italijansku kopilad, kao prokletnike, kao ludake… to je rađeno sve sa ciljem, to je obrazac, ovdje nema koincidencije, jer Cetinje treba slomiti – ističe Huter.

Osvrćući se na posljednji slučaj ubistva, prilikom kojeg su 39-godišnjeg Ivana Bogdanovića, kako se sumnja, usmrtila dvojica državljana Srbije, bezbjednosno interesantna lica, Huter kaže da na Cetinju nakon 1. januara jeste pojačano prisustvo policije. Ukazuje, međutim, i da se u toj maloj opštini “zna ko šta jede”, a da je mjesto zločina blizu punkta gdje se obavljaju redovne policijske kontrole.

– Mi se sada pitamo ko je sljedeći. Takođe, ljudi mi kažu: a gdje ćemo na Cetinje da spavamo, bolje u Budvu da pođemo, vidiš što se čini. Stvaranje tog narativa malo po malo se prima i Cetinje ostaje pustara. Iz dana u dan nas je manje, iz dana u dan ljudi napuštaju grad i ne trebaju vam bodljikave žice, dovoljno je da ga pričom učinite nepoželjnim mjestom – zaključio je Huter.