Sjećanje na žrtve koje su ubijene 1995. godine u genocidu u Srebrenici obilježava se danas u Potočarima komemoracijom i ukopom 19 posmrtnih ostataka nevino stradalih, ali i širom svijeta. Cijeli svijet danas će na trenutak stati da bi se prisjetio nevinih žrtava zločina nad zločinima – genocida u Srebrenici koji se dogodio prije tačno 26 godina, i to pred licem cijelog svijeta.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prisustvovaće komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici 11. jula.
Povodom 26. godišnjice genocida u Srebrenici će prisustvovati potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kao ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović.
Takođe, delegacija Socijaldemokratske partije Crne Gore koju čine potpredsjednik partije Adis Balota, poslanica SDP Draginja Vuksanović Stanković i šef medijskog tima SDP Mirko Stanić, prisustvovaće komemoraciji, kao i predsjednik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, poslanici Kenana Strujić Harbić i Amer Smailović, kao i 60 članova Foruma mladih BS.
Komemoracija žrtvama počinje u 11 sati u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari gdje će se obratiti mnoge zvanice. Nakon toga će biti odata počast i položeni vijenci za žrtve genocida. Dženaza za 19 žrtava koje će biti danas ukopane počinje u 13 sati.
Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana je Azmir Osmanović, koji je imao svega 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici Poljanci, a identificiran je u maju ove godine. Najstarija žrtva koja će naći svoj konačni smiraj je Husein Kurbašić, koji je imao 63 godine u momentu smrti.
Osim Azmira Osmanovića, biće ukopan još jedan maloljetnik, 17-godišnji Fikret Kiverić čiji posmrtni ostaci su ekshumirani u selu Kamenica 2008. godine, a zvanično je identifikovan 2013. godine. Porodica je smogla snage da njegove ostatke ukopa tek osam godina kasnije.
Ove godine, konačan mir će naći i jedna žena, Zilha Delić koja je u momentu stradanja imala svega 24 godine. Njeni posmrtni ostaci pronađeni su na Kameničkom brdu 2019. godine, a identifikovana je 2020. godine.
Monstruozni plan
Brojni su dokazi o planiranju i izvršenju genocida, a mnogi transkripti i drugi materijali koji svjedoče zločinačkoj namjeri nalaze se u arhivi memorijalnog centra u Potočarima. Neki od tih dokaza upravo govore o noći između 11. i 12. jula 1995. godine kada je plan objelodanjen uskom broju ljudi. Među onima koji su znali za plan, između ostalih, bili su Radislav Krstić, kapetan Momir Nikolić, načelnik za bezbjednosno-obavještajne poslove Bratunačke brigade, Vujadin Popović načelnik za bezbjednost Drinskog korpusa, Ratko Mladić i Radovan Karadžić.
Do 13. jula svi muškarci u Potočarima odvedeni su na mjesta zatočenja u Bratuncu gdje im se pridružio veliki broj ljudi iz kolone Bošnjaka koji su se pokušavali domoći slobodne teritorije – Tuzle i Kladnja. Na taj dan, izvršena su i prva ubistva koja su nastavljena između 14. i 16. jula.
Više od 700 godina zatvora zločincima
Za genocid u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka je do sada izrečeno više od 50 presuda, a zločinci iz reda srpske vojske dobili su najmanje 700 godina zatvora ne računajući i pet doživotnih kazni.
Prva osoba koja je Haškom tribunalu priznala krivicu i ujedno prvi osuđenik za ovaj zločin bio je bivši pripadnik Desetog odreda Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Dražen Erdemović, a posljednja za sada izrečena presuda je Ratku Mladiću.
cdm
PRAVILA KOMENTARISANJA
Komentari se objavljuju na portalu Skala radija. Odgovorni za sadržaj su isključivo autori napisanih komentara.
U komentarima je zabranjeno koristiti uvredljive riječi, psovke i klevete. Neće se objavit komentar koji sadrži ove elemente kao ni tekst komentara koji sadrži govor mržnje. Ukoliko se dogodi propust pa tekst bude objavljen, moderator je dužan da ga odmah ukloni čim ga primijeti ili mu neko skrene pažnju na sadržaj. Neprimjeren sadržaj će biti uklonjen a autor može biti prijavljen nadležnim organima.
Za eventualne primjedbe i sugestije mejl je [email protected].