Garavi sokak sinoć u galeriji kotorskog Kulturnog centra

sa otvaranja izložbe “Život romskog naroda”

Strast i ljepota, tuga i sjeta, bol i radost, studen i žega, sve na kolska kola, staje i u dva srca koje Romi imaju, ili po Miroslavu Antiću „jedno da ga ubiješ u srce, drugo da mu ga pojedeš sa usta“.

Život romskog naroda na crtežima i stripovima autora Sobodana Boba Lalovića u organizaciji Fondacije „Ruka prijateljstva“ i JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor uz podršku Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti opštine Kotor sinoć na otvaranju izložbe u galeriji kotorskog Kulturnog centra.

U ovo veče posjetioce je ciganskom igrom uveo sjajan par folklornog ansambla „Nikola Đurković“ iz Kotora.

Kotor je oduvijek bio grad spajanja kulturnih uticaja koji su dolazili iz svijeta i prožimali se, pa je takav duh zadržao i danas. Tu se uticaju miješaju, ostaju i obogaćuju naš kulturni život i zato je Kotor i njegovo kulturno nasljeđe to što jeste i što je  prepoznato na listi UNESCO-a pa kao takav mora ostati.

Stoga je kotorski Kulturni centar pružio ruku prijateljstva istoimenoj NVO koja izložbom „Život romskog naroda“ želi da ukaže na težak život Roma koji i dalje traje.

„Mi ponosno grabimo ka evropskim integracijama, živimo u XXI vijeku, a Romi su i dalje na margini društva, ali uspjevaju da zadrže svoje kulturne osobenosti koje pokazuju crteži i stripovi izloženi u galeriji Kulturnog centra, prikazujući brojne izazove sa kojima se ova populacija svakodnevno susreću“, kazala je između ostalog otvarajući izložbu Tatjana Miljenović, vd direktorice kotorskog Kulturnog centra.

Predstavljajući aktivnosti NVO „Ruka prijateljstva“, direktor ove fondacije Dejvid Sejdović je podsjetio da ova organizacija uglavnom okuplja nekadašnje štićenike dječijih i socijalnih ustanova države CG i bavi se socijalnim temama. Romi i Egipćani ne žive u sjajnim uslovima, pa im je pomoć i te kako potrebna, podsjetio je Sejdović i kazao da se ona ne svodi samo na humanitarnu pomoć već su tu programi poput drušvene inkluzije ili moralne hrabrosti.

Takođe se u ovoj fondaciji mnogo pažnje polaže na kulturu, smatrajući da su kulturne aktivnosti najbolji način da se predstavi pojedinac ali i čitav narod.

Ova izložba je podsjećanje na stare zanate kojima se bavio romski narod ali i na njihov talenat za muziku i igru. Tu su prikazane kazandžije, gatare, ples, konjska kola. Danas Romski narod ne živi kao ranije, pa se tako gubi i tradicija koju je dugo njegovao.

„Svi na evropskom putu danas postajemo jednaki donekle, brišu se barijere među ljudima i narodima ali se nadamo da kultura ipak ostaje, što smo jednim dijelom ovom izložbom pukušali prikazati. Na žalost u jednom dijelu crnogorskog društva forsira se uporno neka loša vizija života romskog naroda, da su cigani kako ih nazivaju negativni, loši ljudi, neradnici, lopovi. Tako se generacijama u našem društvu djeca vaspitavaju da se klone Roma pod izgovorom da su to cigani ili ciganska posla“, kazao je Sejdović.

Međutim, kaže on, Romi i Egipćani su uz Crnogorce i ostale narode uvijek bili tu u borbi protiv neprijatelja i okupatora.

Ova izložba je prije svega namijenjena većinskom crnogorskom narodu i ostalima koji žive u Crnoj Gori, kako bi nestala takva loša slika i negativnost vezana za romski narod.

Prikazan je njihov realan život i ništa nije uljepšano niti izmišljeno, rekao je Sejdović vejruijući da će ova izložba dati jedan novi ton na sve aktivnosti koje NVO „Ruka prijateljstva“ sprovodi u CG.

On je poželio punu umjteničku afirmaciju autoru Slobodanu Bobu Laloviću.

U svom obraćanju publici, Lalović je kazao da su njegove slike i stripovi proizvod odrastanja uz Rome. Onev su se prirodno ređali kao na pokretnoj traci.

Inače Lalović je u regionu prepoznat kao autor u učesnik mnogih smotri strip crtača.