FREGATA SHTANDART IZ FLOTILE MATIJE ZMAJEVIĆA U KOTORSKOJ  LUCI

FREGATA SHTANDART IZ FLOTILE MATIJE ZMAJEVIĆA U KOTORSKOJ  LUCI

U kotorskoj luci uplovio je 10.05.2026. god. po prvi put jedrenjak-fregata Shtandart. To je replika ruske fregate iz 1703. godine koju je dao izgraditi Petar I Aleksejević (1672-1725), tj Petar Veliki. Fregata Shtandart je bio simbol ruske flote i prvi admiralski brod nove Baltičke flote. Ova vjerna replika uplovila je u kotorskoj luci pod zastavom Cook Island-a.

Matija Zmajević (1681-1735), hrvat iz Perasta koji se kao i mnogi hrabri bokeljski kapetani koji su se istakli sposobnošću i junaštvom u stranim flotama i preuzeli visoke pomorske, vojne i diplomatske funkcije dobija 1714.komandu na brodovima Baltičkog mora i tada se proslavio u bitci kod Ganguta. Nakon te bitke stiče veliki ugled. Neosporno je stoga da je u floti koju je Rusija imala u Baltičkom moru, Matija Zmajević komandirao i fregatom Shtandart čiju vjernu repliku smo vidjeli u Kotoru.

Matija Zmajević u 28.godini odlazi iz svog rodnog grada Perasta u Boki kotorskoj,boravi kraće vrijeme u Dubrovniku, a zatim odlazi za Carigrad. Tamo nalazi zaštitu ruskog konzula Petra A. Tolstoja, koji je još 1698. god. putujući po nalogu Petra Velikog boravio u Perastu i bio njegov gost. Grof Petar Tolstoj je u službi cara i po njegovom nalogu došao u posjetu mladim ruskim plemićima u Perastu , koji su izučavali pomorsku vještinu kod Marka Martinovića.

Petar Andrejević Tolstoj, ruski diplomata i putnik, prošao je kroz Boku kotorsku krajem 17.st. (1698), na putu prema Veneciji i Europi. U svom putopisu ostavio je zanimljive zapise o stanovništvu Boke, posebno Perasta. Tako za Perast kaže da je to mjesto “u mletačkoj državi i da u njemu žive Hrvati, koje opisuje kao pomorske kapetane, astronome i mornare“. Također navodi da u Perastu ima i „Srba grčke vjere (pravoslavnih), za koje kaže da su doseljeni iz Osmanskog carstva, ali da nose hrvatsku nošnju, a njihove žene u svemu sliče hrvatskim ženama“. Međutim u tom mjestu – Perastu nema grčke crkve. On jasno razlikuje vjersku pripadnost katolici/pravoslavci. Osim toga pokazuje da je u to vrijeme u Perastu i istočnoj Boki „Hrvat“ bio uobičajeni etnički naziv za katoličko starosjedilačko stanovništvo.

On ga sa svojim preporukama upućuje 1712. god. caru Petru Velikom. Car ga je primio i osobno ispitivao iz nautike i o ratnim vještinama puna dva sata (po izjavi Zmajevića) i očito zadovoljan odgovorima uputio ga je u Petrograd, dodijelivši mu čin kapetana bojnog broda i brod po vlastitom izboru.

Godine 1714. Zmajević postaje kapetan-komodor i sudjeluje u bitci kod Ganguta u finskom zaljevu prvog trijumfa ruske flote, gdje zapovijeda prvim sastavom ruskih galija, zarobljava 6 švedskih galija i jednu fregatu sa švedskim kontraadmiralom, koga predvodi pred cara. To mu donosi veliku slavu i tada car skida sa svoga boka mač i njim opaše Zmajevića.

Godine 1719. promaknut je u čin kontraadmirala i te godine sa flotilom od 143 ratna broda pod svojim zapovjedništvom pobjeđuje u odlučnoj bitci Šveđane nakon čega je 1721. god. sklopljen mir. Nakon te pobjede promaknut je u viceadmirala, a 1722 god. postaje komandant lake flote. Na sprovodu Petra Velikog 1725. god. dodijeljena mu je čast da nosi carsku krunu Romanova.

Katarina I odlikuje Zmajevića 1725. god. tek ustanovljenim veleredom Aleksandra Nevskog, a 1727. god. imenuje ga admiralom, čime Zmajević dostiže najveći čin u ruskoj mornarici. Tada je ruska flota pod njegovim zapovjedništvom imala 17 velikih linijskih brodova, 145 galija, 30 brigantina te oko 400 manjih plovnih jedinica. Zmajević je sastavio nacrt ruskog kodeksa i trgovačke mornarice.

Nakon njegove smrti 1735. god. Hrvat Mate Karaman donosi iz Moskve njegovom bratu Vicku Zmajeviću, nadbiskupu zadarskome, Zmajevićev testament i 3 zastave koje je Matija dobio kao trofeje za zasluge u ruskoj službi. Jedna od zastava se nalazi u Muzeju grada Perasta, a testament u Župni arhiv u Perastu. Testamentom je obdario srebrnim predmetima kotorskog biskupa, crkve sv. Nikole i Gospe od Rozarija u Perastu, peraškog načelnika i župnika-opata. Odlikovanje Aleksandra Nevskog darovao je crkvi Gospe od Škrpjela u Perastu (slika).

Petar Veliki izgrađujući moderno rusko carstvo, shvatio je značenje mornarice za njegovu vojnu i gospodarsku moć. On je imao viziju da Rusija uspostavi bliže ekonomske odnose i kulturne veze sa Europom. Želio je razviti trgovinu preko Baltičkog mora, za što mu je bila potrebna mornarica koja bi štitila trgovačke putove. Stoga je pristupio njezinoj izgranji i za njegova vladanja izgradio više od 40 ratnih brodova i 800 galija. Osnovao je navigacijsku školu u Moskvi, Pomorsku akademiju u Sant Peterburgu(1715), te slao pitomce na školovanje u Nizozemsku, Veneciju i Boku kotorsku – Perast. Doprinio je sastavljanju Pomorskog pravila, priručnika pomorske ratne doktrine. Da bi stekao znanje o suvremenoj brodogradnji Petar je 1697. god. tokom godinu dana sa mladim ruskim stručnjacima učio najbolje tehnike brodogradnje tog vremena. Doveo je i preko 500 stranih stručnjaka u Rusiju. Prvi brod kojeg je izgradio bila je upravo 28-topovska fregata Standarth koja je postala i admiralski brod.

Fregata iz flote Matije Zmajevića Shtandart čija vjerna replika je doplovila u kotorsku luku je prvi brod ruske baltičke flote izgrađen 1703., a plovio je pod zapovjedništvom komandanta Aleksandra Menshikova. Projektiran je po tehnikama Engleske i Nizozemske brodograđevne škole. Fregata je bila deplasmana 220 tona, duga 34,5 m, širine 6,9 m, visine do vrha jarbola 33 m, gaza 3,3 m sa jedrima ukupne površine 620 m² i 120 članova posade. Bio je u službi do 1727. godine.

Projekat replike broda Shtandart urađen je od male grupe entuzijasta na čelu sa Vladimirom Martusom 1994. godine, a fregata je porinuta u more 1999. godine. Osim povijesne rekonstrukcije broda kojeg je izgradio Petar Veliki, brod služi i kao ploveći muzej. Na njemu se obučavaju volonteri i kadeti upravljanjem jedrima, navigaciji bez moderne opreme, mornarskim vještinama i timskim radom. Brod učestvuje i na Tall Ships Races, međunarodnoj regati i festivalu velikih školskih i povijesnih jedrenjaka. Na brodovima plove mladi ljudi iz raznih zemalja i uče jedrenje, timski rad, odgovornost i život na moru. Na regati se jedrenjaci utrkuju između različitih europskih luka, podijeljenih u klase ovisno o veličini i tipu broda. Glavna ideja je povezivanje mladih i održavanje pomorskih tradicija različitih zemalja. Osim ovoga broda u kotorsku luku je boravio prije nekoliko godina i ruski brod Sedov. Fregata je imala ulogu i kao autentična scenografija za brojne filmove. Stoga je ta replika broda Shtandart jedan od najautentičnijih aktivnih povijesnih jedrenjaka na svijetu.

Tekst i slike: ing.brod. Andro Saulačić

15.05.2026.

Slike o brodu Matije Zmajevića-replike koji je boravio u Kotoru i odlikovanje  – Križ sv. Aleksandra Nevskog kojim je carica Katarina I odlikovala Matiju Zmajevića 1725. god