(Festival „Zavičajne staze – Bihor 2024”) Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista U produkciji NVO Centar za kulturu Bihor štampana je zbirka nagrađenih i odabranih priča Žubor Bihora, koja sadrži preko dvadeset autorskih pripovijesti, koje su tematski različite, ali povezane motivima zavičajnog pamćenja. Kako konstatuje profesorica Sajma Feratović: „Autori su semantički argumentovano predstavili odnose u porodici i u društvu, uključujući svo bogatstvo jezika, čime se osjeća lahkoća razumijevanja radnje i poistovjećivanja sa likovima. Posebna poruka koja je provučena kroz sve priče jeste i pedagoška funkcija svakog slova svih priča, koje bi mogle da se nađu u obaveznoj školskoj udžbeničkoj literaturi jezika i književnosti u Crnoj Gori. Umjetnički okvir u kome se odvija radnja pun je simbolike iskazane u širokom spektru univerzalnih poruka i značenja. Tu je i neizbježnost krivice ‘jednog čovjeka’ pred usudom vremena, običajima, moralnim normama ili, jednostavno, pred prostim prihvatanjem ili neprihvatanjem.” – zapisala je Feratović. Profesorica Sajma Feratović Konkurs Festivala priče Zavičajne staze učinio je da Bihor postane inspiracija mnogima, kazao je pjesnik Faiz Softić: „O pričama koje čine ovu knjigu dovoljno je reći da svaka od njih ima svoju posebnost i zračak koji nagovještava da se svaki od ovih autora, zavisno od svog rada i posvećenosti, može jednoga dana ispeti na tron – na onu najvišu stepenicu kojom se penju literarni stvaraoci. Tu želju u njima treba raspirivati, puhnuti im pod krila i poželjeti srećan let prema nebu na kojem sijaju zvijezde Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje, Safeta Sijarića… i mnogih drugih koji su, iz bihorskih nedođija, stali u red najpoznatijih književnika Balkana i Evrope. Za kraj valja posebno napomenuti da je ovaj festival putem Konkursa za najbolju kratku priču inspirisanu Bihorom, podigao i učvrstio one mostove među ljudima koje su neljudi srušili, vjerujući da su ih zauvijek satrli. Nisu! Ne daju to pregaoci okupljeni oko ideje festivala i veliki broj autora sa prostora bivše nam domovine.” Poručio je Softić. Književnik Faiz Softić Zbornik Žubor Bihora biće predstavljen u okviru XVIII Festivala u Petnjici, prije saopštavanja odluke stručnog žirija koje su priče zavrijedile nagrade za ovo ljeto. Spisak priča u zborniku „Žubor Bihora“ Nagrađene priče: Kemal Musić – Zemlja (prvonagrađena), Sefadin Korać – Tu je, babi, sine (drugonagrađena), Ljerka Petković – Paukova mreža (trećenagrađena), Braho Adrović – Đukina feredža (specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja). Odabrane priče: Saladin Dino Burdžović – Sjaj i bijeda jedne sandžačke ljubavi, Senada Užičanin – Slana laguna, Kemal Musić – Snijeg, Mustafa Balje – Lebedina krila, Alen Kalajdžija – Život među dvije krajnje govorne tačke, Abid Jarić – Bihorski zeleni konj, Refadija-Pepa Abdić – Amanet, Mehmet – Gajtan za moj vrat, Ruždija Kočan – Memkino kazivanje, Rafet Mulić – Aršlama, Božidar Prorčić – Tajna derviševog dnevnika, Reho Ramčilović – Bidova pogibija, Senka Rastoder – Povratak u Zadar, Mirsad Rastoder – Babova kuća. Poklon-priče za pamćenje: Refik Ličina – Gurabije, Ilja Sijarić – Ja sam ona carica, Safet Hadrović Vrbički – Sevap. Zbornik Žubor Bihora predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o kulturnoj i književnoj snazi Bihora. On je istovremeno i zbir riječi i zbir sjećanja, zbir duhovnosti i zbir mostova koji se obnavljaju kroz književnost. Ovaj projekat potvrđuje da Bihor ne prestaje da inspiriše i da glasovi njegovih pisaca, i mladih i afirmisanih, mogu dosegnuti književne visine dostojne najvažnijih autora našeg vremena. U kontekstu savremene književnosti, Crne Gore, Festival Zavičajne staze potvrđuje neprocjenjiv značaj kulturnih inicijativa koje čuvaju identitet i pamćenje naroda. Bihor je kroz ovu zbirku postao metafora trajanja, pripadanja i umjetničke snage prožete najljepšim arabeskama. Zbornik je štampan uz podršku Fonda za ostvarivanje manjinskih prava, kroz projekat Kazivart i Žubor Bihora, čime je još jednom potvrđena važnost institucionalne podrške kulturnim inicijativama koje njeguju identitet, jezik i pamćenje manjinskih zajednica u Crnoj Gori.