EP zabrinut zbog sudstva, stranog miješanja i kampanje dezinformacija

Evropski-parlament-Strazbur

Autor: Kristina Jerkov
Pobjeda

Delegacija Odbora za vanjske poslove (AFET) dolazi u utorak, sprema se nova Rezolucija

Ovaj izvještaj trebalo bi da posluži i kao priznanje dosadašnjeg napretka i kao ohrabrenje za naredni period. Prije svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da se manji sporovi ne stave u drugi plan ili ne skrenu s puta važnije strateške ciljeve – zaključio je Šarec u obrazloženju prijedloga teksta

Delegacija Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta, na čijem će čelu biti predsjedavajući tog radnog tijela, Dejvid Mekalister, boraviće u Podgorici i Tirani od 16. do 18. februara, saznaje Pobjeda.

Predvođeni njemačkim parlamentarcem koji pripada političkom savezu Evropska narodna partija, poslanici EP će biti u prilici da iz prve ruke procijene napredak u pristupnim pregovorima i preostale reformske prioritete zemalja koje su najbliže ulasku u EU, te da potvrde podršku parlamenta na njihovom evropskom putu.

U susret tome, stalni izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec najavio je juče nacrt parlamentarne Rezolucije, nastale na osnovu izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori iz decembra prošle godine. Kako je istakao, izvještaj koji je predložio u narednom periodu će biti dalje razmatran i, eventualno, izmijenjen. Njega će prvi put razmatrati upravo Odbor za vanjske poslove (AFET) krajem ovog mjeseca, a zatim će to radno tijelo i glasati tokom maja. Nakon toga, prijedlog će stići na plenum, a poslanici će se o konačnoj verziji izjašnjavati na plenarnoj sjednici u Strazburu u junu.

ZAHTJEVNA GODINA

Nacrt novog dokumenta EP otvara preambula u kojoj se navodi da je „proširenje ključni alat vanjske politike EU i strateško ulaganje u mir, sigurnost i prosperitet“. Takođe se ističe da se kandidati ocjenjuju „na osnovu vlastitih zasluga u ispunjavanju kriterijuma iz Kopenhagena“, a da je naša zemlja „ostvarila najveći napredak“ u pristupanju, te da 69 odsto crnogorskih građana percipira EU kao najpouzdanijeg partnera Crne Gore.

Uz to, u obrazloženju se ističe kako je naša zemlja tokom prošle godine „napravila korake koji potvrđuju status predvodnika u eurointegracijama“, ali ukazuju i da je sve u izvještaju zasnovano na „pažljivom posmatranju svakodnevnih dešavanja i rigoroznoj procjeni napretka i aktivnosti“. Šarec je dodao kako je u Crnoj Gori „bio prisutan kadgod je to bilo moguće i nastojao da procijeni situaciju što je moguće tačnije i objektivnije“.

Kako je naveo, nastavlja se borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, ali i „zabrinutost u vezi sa slobodom medija i civilnim društvom“. S druge strane, smatra značajnim nastavak podrške građana članstvu u EU, kao i to što „većina političkih aktera proces pristupanja smatra najvažnijim poduhvatom i odlučujućom prekretnicom za zemlju“.

– Crna Gora se suočava s izuzetno zahtjevnom godinom. Vremena je malo, a posla ima još mnogo. Stoga bi ovaj izvještaj trebalo da posluži i kao priznanje dosadašnjeg napretka i kao ohrabrenje za naredni period. Prije svega, treba ga shvatiti kao poziv svim zainteresovanim stranama da pokažu mudrost i odgovornost, kako bi se osiguralo da manji sporovi ne stave u drugi plan, ili ne skrenu s puta važnije strateške ciljeve – zaključio je Šarec u obrazloženju prijedloga teksta.

DUBOKA ZABRINUTOST

U izvještaju koji je dio prijedloga za buduću rezoluciju, EP pozdravlja kontinuirani napredak Crne Gore u procesu pristupanja, uz ponovnu „punu podršku budućnosti zemlje u EU“. Ocjenjuje se da naša zemlja ostaje posvećena zatvaranju svih poglavlja do kraja ove godine, ali i jasno poručuje da završnica pregovora zavisi od rezultata u oblasti vladavine prava.

– EP naglašava potrebu za političkom stabilnošću i konstruktivnom međustranačkom saradnjom u tom pogledu; podsjeća da istinski napredak zavisi od efikasnog sprovođenja reformi, i od trajnih rezultata u oblasti vladavine prava – precizira se u Šarecovom tekstu.

Uz to, od Crne Gore se očekuje „da dalje unaprijedi implementaciju mjerila za zatvaranje“, posebno za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost). Pohvale stižu i za „nepokolebljivo potpuno usklađivanje“ sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i restriktivne mjere, što se smatra potvrdom „jasne geopolitičke orijentacije zemlje“.

Međutim, izražavaju „duboku zabrinutost“ zbog nečega čemu Crna Gora rijetko kada pridaje značaj – „zlonamjernog stranog miješanja, destabilizacije, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformisanja od aktera iz trećih zemalja“.

– EP poziva na snažnije mjere za suzbijanje ovih aktivnosti i jačanje društvene otpornosti. Poziva EU i Crnu Goru da nastave sa ciljanom strateškom komunikacijom o prednostima proširenja i članstva u EU – stoji u predloženom dokumentu.

Dalje se pozdravljaju izmjene izbornog zakonodavstva – posebno u dijelu nadzora nad finansiranjem kampanja, medija, izbornog integriteta, rodnih kvota i uvođenja jedinstvenog dana lokalnih izbora – uz podsjećanje da treba sprovesti preporuke ODIHR-a i GRECO-a.

INSTITUCIONALNI ODGOVOR

Jedna od najozbiljnijih zamjerki odnosi se na neophodnost što skorijeg i transparentnog imenovanja sudija Ustavnog suda i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta. Sve to uz efikasnije procesuiranje slučajeva korupcije i organizovanog kriminala, te posebno naročito pranja novca. Dodatno, vizna politika mora biti u potpunosti usklađena sa politikom EU prema zemljama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, što je eksplicitno navedeno kao kriterijum za zatvaranje Poglavlja 24.

Iako se priznaje multietnički karakter crnogorskog društva, EP žali zbog nastavka diskriminacije Roma i Egipćana, osoba s invaliditetom i LGBTIQ+ zajednice. Pozitivno je i to što raste broj krivičnih gonjenja za rasizam i govor mržnje, te rodno zasnovano nasilje, ali se traži snažniji institucionalni odgovor. Osuđuju se napadi javnih funkcionera i političkih partija na medije i civilni sektor, uz podsjećanje da Agencija za audiovizuelne medijske usluge mora djelovati bez političkog uticaja. Crna Gora je pohvaljena zbog konstruktivnog pristupa regionalnoj saradnji i dobrosusjedskim odnosima, posebno u procesuiranju ratnih zločina i slučajevima nestalih osoba.

U socio-ekonomskom dijelu, EP ističe da je finansijska podrška EU uslovljena daljim reformama. Posebna pažnja posvećena je borbi protiv korupcije u javnim nabavkama i zahtjevu da svi međuvladini sporazumi budu u potpunosti usklađeni sa pravilima EU.

Najveće zaostajanje evidentirano je u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih politika. Zbog toga EP poziva crnogorske institucije da intenziviraju napore kako bi ispunili kriterijume za zatvaranje Poglavlja 27 – posebno u vezi sa kvalitetom vazduha, vode, upravljanja otpadom i zaštite prirode. Insistiraju na usvajanje i sprovođenje nacionalnog plana za energiju i klimu, kao i jačanje administrativnih kapaciteta u donošenju odluka o infrastrukturnim projektima.

U pokušaju da održi korak s reformama na kojima insistiraju evropske institucije, ovako koncipiran izvještaj, bez obzira na moguće izmjene, ukazuje koliko brzo će Crna Gora morati da odlučuje i sprovodi reforme, posebno u onim oblastima na koje EP ponovo ukazuje, a to su vladavine prava, borbe protiv visoke korupcije, efikasnosti pravosuđa i zaštite životne sredine. Na našim institucijama i političkim akterima je da shvate ozbiljnost situacije i što bi moralo biti prioritet ne samo ove 2026. ili 2028, već i mnogo godina nakon što postanemo punopravna članica EU.

Šarec: Istaknuti političari projekat u Botunu koriste za konfrontaciju

Marjan Šarec je pohvalio nedavna zatvaranja šest pregovaračkih poglavlja, ali i ukazao da „put Crne Gore ka EU nije definisan samo tehničkim pregovorima i sprovođenjem reformi“, već i uticajem dnevne politike i suprotstavljenih interesa.

– Jasan primjer je izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za Glavni grad, koje se suočava sa političkim preprekama, jer neki istaknuti političari koriste ovaj projekat za političku konfrontaciju. Ipak, bez modernog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, Glavni grad ne može funkcionisati u skladu s Ustavom Crne Gore, koji zemlju definiše kao ekološku državu, a to je i uslov za zatvaranje pregovaračkog poglavlja – ukazao je autor buduće rezolucije EP, osvrćući se na nedavna dešavanja u Botunu.